Socijalno Osiguranje
Mirovinska prava
Pravo na starosnu mirovinu ovisi o dobi, spolu i duljini mirovinskog staža (razdoblju osiguranja). Zakon predviđa mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti te mirovinu iz obveznog individualnog mirovinskog računa.
Trenutačna dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu iznosi 65 godina za muškarce te 63 godine i 9 mjeseci za žene, uz najmanje 15 godina mirovinskog staža. Dob za umirovljenje žena postupno se povećava za tri mjeseca godišnje i izjednačit će se s muškarcima na 65 godina do 2030. godine. Nadalje, dob za umirovljenje za oba spola povećavat će se na 67 godina, dodavanjem četiri mjeseca godišnje od 2028. do 2033. godine.
Prijevremena starosna mirovina dostupna je muškarcima s 60 godina života i najmanje 35 godina staža, a ženama s 58 godina i 9 mjeseci života te najmanje 33 godine i 9 mjeseci staža. Dob i staž za prijevremenu mirovinu za žene također se postupno povećavaju za tri mjeseca godišnje te će dosegnuti 60 godina života i 35 godina staža do 2030. godine.
Dob za prijevremenu starosnu mirovinu za oba spola povećavat će se na 62 godine, dodavanjem četiri mjeseca godišnje od 2028. do 2033. godine.
Starosna mirovina izračunava se temeljem zarada osigurane osobe, u odnosu na prosječnu plaću svih zaposlenih te prema duljini mirovinskog staža osiguranika. Izračun se provodi složenom formulom koja uključuje osobne bodove, mirovinski faktor i aktualnu vrijednost mirovine. Starosna i prijevremena mirovina izračunavaju se množenjem osobih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine. Osobni bodovi ovise o prosječnoj vrijednosti boda i ukupnom mirovinskom stažu radnika. Mirovinski faktor iznosi 1,0 za starosnu i prijevremenu mirovinu. Aktualnu vrijednost mirovine (iznos jednog osobnog boda) dva puta godišnje utvrđuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Ako je osoba osigurana istodobno u sustavu generacijske solidarnosti i u obveznom individualnom mirovinskom računu, mirovina iz sustava generacijske solidarnosti umanjuje se za 25%. Najniža mirovina po godini staža zajamčena je u okviru prvog mirovinskog stupa.
Prijevremena mirovina je puna mirovina umanjena za 0,15% do 0,34% po mjesecu (viša stopa za kraći staž osiguranja) za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije propisane dobi (uz staž od 36 do 40 godina), osim za osobe koje se umirove s 60 godina života i najmanje 41 godinom staža. Odgođena mirovina uvećava se za 0,15% za svaki mjesec odgode, najdulje do pet godina (do 70. godine života), što iznosi najviše 9% povećanja.
Izvori: čl. 34.–38., 79. i 87. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 96/2025); na snazi od 1. srpnja 2025.
Naknada uzdržavanim/preživjelim članovima obitelji
Prava uzdržavanih članova, odnosno obiteljska mirovina, u Republici Hrvatskoj zajamčena su Zakonom o mirovinskom osiguranju. Kao i starosna mirovina, obiteljska mirovina se ostvaruje kroz dva mirovinska stupa: stup generacijske solidarnosti (obvezno mirovinsko osiguranje) i stup obvezne individualne kapitalizirane štednje. Pravo na obiteljsku mirovinu nastaje kada su ispunjeni propisani uvjeti na strani umrle osobe i na strani ovlaštenih članova obitelji.
Pravo na obiteljsku mirovinu postoji ako je umrla osoba:
navršila najmanje pet godina mirovinskog staža u razdoblju od deset godina osiguranja, ili ispunila uvjete za invalidsku mirovinu, ili već ostvarivala pravo na starosnu, prijevremenu ili invalidsku mirovinu, ili
koristila pravo na profesionalnu rehabilitaciju. Ovlašteni korisnici obiteljske mirovine su: udovica ili udovac s navršenih 50 godina života, ili mlađi od 50 godina ako skrbi o djetetu koje ima pravo na mirovinu, ili ako je sam invalid (udovica koja ostane udovica s 45 godina života stječe pravo na obiteljsku mirovinu s navršenih 50 godina),
djeca do 15. godine života, odnosno do 18. godine ako su nezaposlena, do 26. godine ako se školuju, a bez dobnog ograničenja ako su osobe s invaliditetom, roditelji umrlog radnika, ako su navršili 60 godina života i ako ih je umrli uzdržavao (ili mlađi od 60 godina ako im je utvrđen trajni gubitak radne sposobnosti),
braća i sestre, ako ispunjavaju uvjete koji vrijede i za djecu.
Pravo na obiteljsku mirovinu prestaje sklapanjem novog braka udovice ili udovca mlađeg od 50 godina ili osobe s invaliditetom.
Iznos obiteljske mirovine određuje se na temelju starosne ili invalidske mirovine koju je umrli korisnik primao ili na koju je imao pravo, kao i prema broju ovlaštenih članova obitelji. Najmanji broj godina mirovinskog staža za izračun mirovine iznosi 21 godinu. Visina mirovine iznosi: 70% za jednog korisnika, 80% za dva korisnika, 90% za tri korisnika, 100% za četiri ili više korisnika.
Izvori: čl. 66.–75., 79. i 87. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 120/2016, posljednje izmjene: br. 158/2023).
Invalidsko davanje
<![endif]-->
Naknade za invalidnost u Hrvatskoj zajamčene su Zakonom o mirovinskom osiguranju. Kao i starosna mirovina te mirovina za članove obitelji, naknade za invalidnost ostvaruju se kroz dva stupa: stup obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti te stup obvezne individualne kapitalizirane štednje.
Invalidnost nastupa kada je radna sposobnost smanjena ili izgubljena zbog trajne promjene zdravstvenog stanja uzrokovane ozljedom ili bolešću. Invalidnost se dijeli na opću i profesionalnu nesposobnost za rad. Opća nesposobnost postoji kada je radna sposobnost trajno i potpuno izgubljena. Profesionalna nesposobnost postoji kada je radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice (51% ili više) u odnosu na zdravu osiguranu osobu sličnog obrazovanja i sposobnosti. Invalidnost mora nastupiti prije navršenih 65 godina života. Osigurana osoba mora imati navršen staž osiguranja u trajanju od najmanje jedne trećine (33,3%) svog radnog vijeka nakon 20. godine života (23 godine za osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem i 26 godina za osobe s visokom stručnom spremom). Nema uvjeta minimalnog staža ako je potpuna invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. U slučaju trajne i potpune (opće) invalidnosti, radni odnos prestaje, a invalidska mirovina zamjenjuje se starosnom mirovinom kada korisnik navrši 65 godina života. Procjena nesposobnosti za rad provodi se svake četiri godine od strane liječničkih vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), sve dok korisnik ne navrši 65 godina.
Za ostvarivanje prava na djelomičnu invalidsku mirovinu, osiguranik mora biti mlađi od 65 godina. Ako je invalidnost nastala prije 53. godine života, osiguranik ima pravo na mirovinu samo ako ima staž osiguranja najmanje u trajanju od jedne trećine radnog vijeka i ako se umanjena radna sposobnost ne može poboljšati profesionalnom rehabilitacijom.
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju i naknadu plaće pripada osiguraniku ako je invalidnost nastupila prije 53. godine života i ako je vjerojatno da će rehabilitacijom povratiti punu radnu sposobnost. Osiguranik ima pravo na ovu naknadu za vrijeme rehabilitacije sve do povratka na drugi posao kod istog poslodavca, a ako takav posao nije dostupan, do 12 mjeseci nezaposlenosti nakon završetka profesionalne rehabilitacije (24 mjeseca ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti).
Predviđena je i privremena invalidska mirovina, koja se isplaćuje nakon završene profesionalne rehabilitacije osobama koje ostanu nezaposlene najmanje pet godina prije navršene 58. godine života.
Opća invalidska mirovina izračunava se množenjem osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine. Osobni bod ovisi o prosječnom vrijednosnom bodu (na temelju dotadašnje zarade) i ukupnom stažu osiguranja. Mirovinski faktor iznosi od 0,5 (za profesionalnu nesposobnost) do 1 (za opću/potpunu invalidnost). Aktualnu vrijednost mirovine određuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Za svaku godinu staža jamči se najniža mirovina.
Djelomična invalidska mirovina iznosi 80% opće invalidske mirovine. Ako je korisnik zaposlen, djelomična invalidska mirovina iznosi 50%, odnosno 66,67% ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Naknada za vrijeme profesionalne rehabilitacije jednaka je djelomičnoj invalidskoj mirovini. Ako je invalidnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, naknada je jednaka općoj invalidskoj mirovini izračunanoj kao da osiguranik ima 40 godina staža. Privremena invalidska mirovina također je jednaka djelomičnoj invalidskoj mirovini.
Izvori: čl. 56.–64., 79. i 87. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 96/2025); u primjeni od 1. srpnja 2025.; dostupno na: http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?ID=72
Zakoni
- Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 93/2015) / Pension Insurance Act (Official Gazette No. 120/2016)
Mirovinska prava
Pravo na starosnu mirovinu ovisi o dobi, spolu i duljini mirovinskog staža (razdoblju osiguranja). Zakon predviđa mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti te mirovinu iz obveznog individualnog mirovinskog računa.
Trenutačna dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu iznosi 65 godina za muškarce te 63 godine i 9 mjeseci za žene, uz najmanje 15 godina mirovinskog staža. Dob za umirovljenje žena postupno se povećava za tri mjeseca godišnje i izjednačit će se s muškarcima na 65 godina do 2030. godine. Nadalje, dob za umirovljenje za oba spola povećavat će se na 67 godina, dodavanjem četiri mjeseca godišnje od 2028. do 2033. godine.
Prijevremena starosna mirovina dostupna je muškarcima s 60 godina života i najmanje 35 godina staža, a ženama s 58 godina i 9 mjeseci života te najmanje 33 godine i 9 mjeseci staža. Dob i staž za prijevremenu mirovinu za žene također se postupno povećavaju za tri mjeseca godišnje te će dosegnuti 60 godina života i 35 godina staža do 2030. godine.
Dob za prijevremenu starosnu mirovinu za oba spola povećavat će se na 62 godine, dodavanjem četiri mjeseca godišnje od 2028. do 2033. godine.
Starosna mirovina izračunava se temeljem zarada osigurane osobe, u odnosu na prosječnu plaću svih zaposlenih te prema duljini mirovinskog staža osiguranika. Izračun se provodi složenom formulom koja uključuje osobne bodove, mirovinski faktor i aktualnu vrijednost mirovine. Starosna i prijevremena mirovina izračunavaju se množenjem osobih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine. Osobni bodovi ovise o prosječnoj vrijednosti boda i ukupnom mirovinskom stažu radnika. Mirovinski faktor iznosi 1,0 za starosnu i prijevremenu mirovinu. Aktualnu vrijednost mirovine (iznos jednog osobnog boda) dva puta godišnje utvrđuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Ako je osoba osigurana istodobno u sustavu generacijske solidarnosti i u obveznom individualnom mirovinskom računu, mirovina iz sustava generacijske solidarnosti umanjuje se za 25%. Najniža mirovina po godini staža zajamčena je u okviru prvog mirovinskog stupa.
Prijevremena mirovina je puna mirovina umanjena za 0,15% do 0,34% po mjesecu (viša stopa za kraći staž osiguranja) za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije propisane dobi (uz staž od 36 do 40 godina), osim za osobe koje se umirove s 60 godina života i najmanje 41 godinom staža. Odgođena mirovina uvećava se za 0,15% za svaki mjesec odgode, najdulje do pet godina (do 70. godine života), što iznosi najviše 9% povećanja.
Izvori: čl. 34.–38., 79. i 87. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 96/2025); na snazi od 1. srpnja 2025.
Naknada uzdržavanim/preživjelim članovima obitelji
Prava uzdržavanih članova, odnosno obiteljska mirovina, u Republici Hrvatskoj zajamčena su Zakonom o mirovinskom osiguranju. Kao i starosna mirovina, obiteljska mirovina se ostvaruje kroz dva mirovinska stupa: stup generacijske solidarnosti (obvezno mirovinsko osiguranje) i stup obvezne individualne kapitalizirane štednje. Pravo na obiteljsku mirovinu nastaje kada su ispunjeni propisani uvjeti na strani umrle osobe i na strani ovlaštenih članova obitelji.
Pravo na obiteljsku mirovinu postoji ako je umrla osoba:
navršila najmanje pet godina mirovinskog staža u razdoblju od deset godina osiguranja, ili ispunila uvjete za invalidsku mirovinu, ili već ostvarivala pravo na starosnu, prijevremenu ili invalidsku mirovinu, ili
koristila pravo na profesionalnu rehabilitaciju. Ovlašteni korisnici obiteljske mirovine su: udovica ili udovac s navršenih 50 godina života, ili mlađi od 50 godina ako skrbi o djetetu koje ima pravo na mirovinu, ili ako je sam invalid (udovica koja ostane udovica s 45 godina života stječe pravo na obiteljsku mirovinu s navršenih 50 godina),
djeca do 15. godine života, odnosno do 18. godine ako su nezaposlena, do 26. godine ako se školuju, a bez dobnog ograničenja ako su osobe s invaliditetom, roditelji umrlog radnika, ako su navršili 60 godina života i ako ih je umrli uzdržavao (ili mlađi od 60 godina ako im je utvrđen trajni gubitak radne sposobnosti),
braća i sestre, ako ispunjavaju uvjete koji vrijede i za djecu.
Pravo na obiteljsku mirovinu prestaje sklapanjem novog braka udovice ili udovca mlađeg od 50 godina ili osobe s invaliditetom.
Iznos obiteljske mirovine određuje se na temelju starosne ili invalidske mirovine koju je umrli korisnik primao ili na koju je imao pravo, kao i prema broju ovlaštenih članova obitelji. Najmanji broj godina mirovinskog staža za izračun mirovine iznosi 21 godinu. Visina mirovine iznosi: 70% za jednog korisnika, 80% za dva korisnika, 90% za tri korisnika, 100% za četiri ili više korisnika.
Izvori: čl. 66.–75., 79. i 87. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 120/2016, posljednje izmjene: br. 158/2023).
Invalidsko davanje
<![endif]-->
Naknade za invalidnost u Hrvatskoj zajamčene su Zakonom o mirovinskom osiguranju. Kao i starosna mirovina te mirovina za članove obitelji, naknade za invalidnost ostvaruju se kroz dva stupa: stup obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti te stup obvezne individualne kapitalizirane štednje.
Invalidnost nastupa kada je radna sposobnost smanjena ili izgubljena zbog trajne promjene zdravstvenog stanja uzrokovane ozljedom ili bolešću. Invalidnost se dijeli na opću i profesionalnu nesposobnost za rad. Opća nesposobnost postoji kada je radna sposobnost trajno i potpuno izgubljena. Profesionalna nesposobnost postoji kada je radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice (51% ili više) u odnosu na zdravu osiguranu osobu sličnog obrazovanja i sposobnosti. Invalidnost mora nastupiti prije navršenih 65 godina života. Osigurana osoba mora imati navršen staž osiguranja u trajanju od najmanje jedne trećine (33,3%) svog radnog vijeka nakon 20. godine života (23 godine za osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem i 26 godina za osobe s visokom stručnom spremom). Nema uvjeta minimalnog staža ako je potpuna invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. U slučaju trajne i potpune (opće) invalidnosti, radni odnos prestaje, a invalidska mirovina zamjenjuje se starosnom mirovinom kada korisnik navrši 65 godina života. Procjena nesposobnosti za rad provodi se svake četiri godine od strane liječničkih vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), sve dok korisnik ne navrši 65 godina.
Za ostvarivanje prava na djelomičnu invalidsku mirovinu, osiguranik mora biti mlađi od 65 godina. Ako je invalidnost nastala prije 53. godine života, osiguranik ima pravo na mirovinu samo ako ima staž osiguranja najmanje u trajanju od jedne trećine radnog vijeka i ako se umanjena radna sposobnost ne može poboljšati profesionalnom rehabilitacijom.
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju i naknadu plaće pripada osiguraniku ako je invalidnost nastupila prije 53. godine života i ako je vjerojatno da će rehabilitacijom povratiti punu radnu sposobnost. Osiguranik ima pravo na ovu naknadu za vrijeme rehabilitacije sve do povratka na drugi posao kod istog poslodavca, a ako takav posao nije dostupan, do 12 mjeseci nezaposlenosti nakon završetka profesionalne rehabilitacije (24 mjeseca ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti).
Predviđena je i privremena invalidska mirovina, koja se isplaćuje nakon završene profesionalne rehabilitacije osobama koje ostanu nezaposlene najmanje pet godina prije navršene 58. godine života.
Opća invalidska mirovina izračunava se množenjem osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine. Osobni bod ovisi o prosječnom vrijednosnom bodu (na temelju dotadašnje zarade) i ukupnom stažu osiguranja. Mirovinski faktor iznosi od 0,5 (za profesionalnu nesposobnost) do 1 (za opću/potpunu invalidnost). Aktualnu vrijednost mirovine određuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Za svaku godinu staža jamči se najniža mirovina.
Djelomična invalidska mirovina iznosi 80% opće invalidske mirovine. Ako je korisnik zaposlen, djelomična invalidska mirovina iznosi 50%, odnosno 66,67% ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Naknada za vrijeme profesionalne rehabilitacije jednaka je djelomičnoj invalidskoj mirovini. Ako je invalidnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, naknada je jednaka općoj invalidskoj mirovini izračunanoj kao da osiguranik ima 40 godina staža. Privremena invalidska mirovina također je jednaka djelomičnoj invalidskoj mirovini.
Izvori: čl. 56.–64., 79. i 87. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 96/2025); u primjeni od 1. srpnja 2025.; dostupno na: http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?ID=72
Zakoni
- Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 93/2015) / Pension Insurance Act (Official Gazette No. 120/2016)
