Majčinstvo i Rad
Rodiljni dopust
Rodiljni dopust propisuje se i uređuje Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Rodiljni dopust započinje 28 dana prije očekivanog datuma poroda i može trajati do navršenih šest mjeseci života djeteta. Obvezni rodiljni dopust traje ukupno 98 dana (28 dana prije očekivanog termina poroda, koji utvrđuje ginekolog, te 70 dana nakon poroda). U iznimnim slučajevima, na temelju medicinske procjene, rodiljni dopust može započeti i 45 dana prije očekivanog termina poroda.
U slučaju pogoršanog zdravstvenog stanja ili zdravstvenih rizika za majku i dijete, trudnica ima pravo na bolovanje prije poroda u trajanju rizika, uz rodiljni dopust. Rodiljni dopust se produljuje u slučaju prijevremenog poroda. Ako roditelj koji koristi dopust umre ili iz opravdanih razloga nije u mogućnosti koristiti to pravo, rodiljni dopust može se prenijeti na drugog roditelja.
Nakon isteka obveznog rodiljnog dopusta, otac ima pravo koristiti preostali dio rodiljnog dopusta uz suglasnost majke. Nakon obveznog rodiljnog dopusta, roditelj može koristiti preostali dio rodiljnog dopusta s nepunim radnim vremenom, pri čemu se trajanje dopusta udvostručuje. Razdoblje korištenja dopusta s nepunim radnim vremenom nakon što dijete navrši šest mjeseci života ne može biti dulje od razdoblja korištenog prije navršenog šestog mjeseca. Najdulje trajanje takvog dopusta je do navršenih 9 mjeseci života djeteta.
Ako radnica rodi mrtvorođeno dijete prije početka korištenja rodiljnog dopusta ili ako dijete umre prije isteka rodiljnog ili roditeljskog dopusta, ima pravo na rodiljni dopust, odnosno pravo nastaviti koristiti rodiljni ili roditeljski dopust još tri mjeseca od dana smrti djeteta.
Izvori: čl. 15. i 21. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine br. 152/2022, izmjene: br. 34/2025).
Prihod
Rodiljni dopust je u potpunosti plaćen dopust. Radnice koje ispunjavaju uvjet staža osiguranja imaju pravo na 100 % svoje prosječne plaće, koja se izračunava na temelju prosječnih primanja na koja su plaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje tijekom šest mjeseci prije početka dopusta.
Roditelj koji ne ispunjava uvjet najmanje 12 mjeseci neprekidnog staža osiguranja ili 18 mjeseci staža s prekidima u posljednje dvije godine (uvjet osiguranja) ima pravo na naknadu u visini 50 % proračunske osnovice.
Izvori: čl. 12. i 24. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine br. 152/2022, izmjene: br. 34/2025); čl. 39. st. 7. i čl. 55. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 137/2013, posljednje izmjene: br. 33/2023).
Testiranje na trudnoću / Upiti tijekom zapošljavanja
Zabrana ispitivanja trudnoće tijekom postupka zapošljavanja u Republici Hrvatskoj prvenstveno je uređena Zakonom o radu, osobito člankom 30., koji izričito zabranjuje poslodavcu da traži bilo kakve podatke o trudnoći ili da naloži drugoj osobi da pribavi takve podatke, osim ako sama radnica zatraži ostvarivanje nekog posebnog zakonskog prava vezanog uz zaštitu trudnica. Isti članak također zabranjuje odbijanje zapošljavanja ili nuđenje nepovoljnijih uvjeta rada na temelju trudnoće, poroda ili dojenja.
Ova je zaštita dodatno ojačana Zakonom o suzbijanju diskriminacije, kojim se uspostavlja opća zabrana diskriminacije u zapošljavanju te se ona izrijekom primjenjuje na postupke zapošljavanja, uvjete rada i prestanak radnog odnosa. Svako ispitivanje trudnoće tijekom zapošljavanja stoga se smatra nezakonitom i diskriminatornom praksom, a posljedice uključuju sudsku zaštitu kandidatkinje, ništetnost diskriminatornih radnji te odgovornost poslodavca za naknadu štete.
Hrvatsko pravo izričito zabranjuje poslodavcima ispitivanje trudnoće tijekom postupka zapošljavanja, uključujući putem testiranja na trudnoću ili na bilo koji drugi način. Ova zabrana izravno je propisana Zakonom o radu. Članak 30. jasno propisuje da poslodavac ne smije tražiti podatke o trudnoći niti naložiti drugoj osobi da ih pribavi, osim ako radnica sama ne zatraži ostvarivanje nekog posebnog prava vezanog uz zaštitu trudnica. Ista odredba zabranjuje i uskraćivanje zaposlenja ili nuđenje lošijih uvjeta rada zbog trudnoće, poroda ili dojenja.
Uz to, zaštita je dodatno osigurana Zakonom o suzbijanju diskriminacije, koji uspostavlja opću zabranu diskriminacije u području rada i zapošljavanja, uključujući odabir kandidata, uvjete zapošljavanja i prestanak radnog odnosa. Svaki upit o trudnoći u postupku zapošljavanja stoga predstavlja nezakonitu diskriminaciju, koja radnici daje pravo na sudsku zaštitu, ništetnost diskriminatornih radnji i potencijalnu odgovornost poslodavca za naknadu štete.
Izvori: čl. 30. Zakona o radu iz 2014. godine (Narodne novine br. 93/2014, posljednje izmjene: br. 151/2022 i 64/2023); čl. 1.–2. i 8. Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine br. 85/2008, 112/2012)
Besplatna zdravstvena njega
Zdravstvena skrb osigurava se u okviru nacionalnog sustava zdravstvenog osiguranja na temelju ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Žene prije trudnoće, tijekom trudnoće, pri porodu i nakon rođenja djeteta imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja za prenatalnu skrb, porod i postnatalnu skrb. Za ostvarivanje ovog prava nije potreban prethodni staž osiguranja. Ovo pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruje se bez ikakvih participacija ili financijskog sudjelovanja.
Liječnički pregledi u javnim zdravstvenim ustanovama i kod ugovornih privatnih pružatelja zdravstvenih usluga besplatni su za sve žene u Hrvatskoj. Zdravstvena skrb pruža se u javnim bolnicama i privatnim bolnicama koje imaju ugovor s HZZO-om.
Zakoni
- Zakona o radu iz 2014. (Narodne novine br. 93/2014) / Labour Code 2014 (Official Gazette No. 93/2014)
- Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (zadnje izmijenjen u Narodnim novinama br. 54/13) / Act on Maternity & Parental Benefits (last amended by Official Gazette No. 54/13)
- Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 118/2014) / Safety at Work (Official Gazette No. 118/2014)
Rodiljni dopust
Rodiljni dopust propisuje se i uređuje Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Rodiljni dopust započinje 28 dana prije očekivanog datuma poroda i može trajati do navršenih šest mjeseci života djeteta. Obvezni rodiljni dopust traje ukupno 98 dana (28 dana prije očekivanog termina poroda, koji utvrđuje ginekolog, te 70 dana nakon poroda). U iznimnim slučajevima, na temelju medicinske procjene, rodiljni dopust može započeti i 45 dana prije očekivanog termina poroda.
U slučaju pogoršanog zdravstvenog stanja ili zdravstvenih rizika za majku i dijete, trudnica ima pravo na bolovanje prije poroda u trajanju rizika, uz rodiljni dopust. Rodiljni dopust se produljuje u slučaju prijevremenog poroda. Ako roditelj koji koristi dopust umre ili iz opravdanih razloga nije u mogućnosti koristiti to pravo, rodiljni dopust može se prenijeti na drugog roditelja.
Nakon isteka obveznog rodiljnog dopusta, otac ima pravo koristiti preostali dio rodiljnog dopusta uz suglasnost majke. Nakon obveznog rodiljnog dopusta, roditelj može koristiti preostali dio rodiljnog dopusta s nepunim radnim vremenom, pri čemu se trajanje dopusta udvostručuje. Razdoblje korištenja dopusta s nepunim radnim vremenom nakon što dijete navrši šest mjeseci života ne može biti dulje od razdoblja korištenog prije navršenog šestog mjeseca. Najdulje trajanje takvog dopusta je do navršenih 9 mjeseci života djeteta.
Ako radnica rodi mrtvorođeno dijete prije početka korištenja rodiljnog dopusta ili ako dijete umre prije isteka rodiljnog ili roditeljskog dopusta, ima pravo na rodiljni dopust, odnosno pravo nastaviti koristiti rodiljni ili roditeljski dopust još tri mjeseca od dana smrti djeteta.
Izvori: čl. 15. i 21. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine br. 152/2022, izmjene: br. 34/2025).
Prihod
Rodiljni dopust je u potpunosti plaćen dopust. Radnice koje ispunjavaju uvjet staža osiguranja imaju pravo na 100 % svoje prosječne plaće, koja se izračunava na temelju prosječnih primanja na koja su plaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje tijekom šest mjeseci prije početka dopusta.
Roditelj koji ne ispunjava uvjet najmanje 12 mjeseci neprekidnog staža osiguranja ili 18 mjeseci staža s prekidima u posljednje dvije godine (uvjet osiguranja) ima pravo na naknadu u visini 50 % proračunske osnovice.
Izvori: čl. 12. i 24. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine br. 152/2022, izmjene: br. 34/2025); čl. 39. st. 7. i čl. 55. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 137/2013, posljednje izmjene: br. 33/2023).
Testiranje na trudnoću / Upiti tijekom zapošljavanja
Zabrana ispitivanja trudnoće tijekom postupka zapošljavanja u Republici Hrvatskoj prvenstveno je uređena Zakonom o radu, osobito člankom 30., koji izričito zabranjuje poslodavcu da traži bilo kakve podatke o trudnoći ili da naloži drugoj osobi da pribavi takve podatke, osim ako sama radnica zatraži ostvarivanje nekog posebnog zakonskog prava vezanog uz zaštitu trudnica. Isti članak također zabranjuje odbijanje zapošljavanja ili nuđenje nepovoljnijih uvjeta rada na temelju trudnoće, poroda ili dojenja.
Ova je zaštita dodatno ojačana Zakonom o suzbijanju diskriminacije, kojim se uspostavlja opća zabrana diskriminacije u zapošljavanju te se ona izrijekom primjenjuje na postupke zapošljavanja, uvjete rada i prestanak radnog odnosa. Svako ispitivanje trudnoće tijekom zapošljavanja stoga se smatra nezakonitom i diskriminatornom praksom, a posljedice uključuju sudsku zaštitu kandidatkinje, ništetnost diskriminatornih radnji te odgovornost poslodavca za naknadu štete.
Hrvatsko pravo izričito zabranjuje poslodavcima ispitivanje trudnoće tijekom postupka zapošljavanja, uključujući putem testiranja na trudnoću ili na bilo koji drugi način. Ova zabrana izravno je propisana Zakonom o radu. Članak 30. jasno propisuje da poslodavac ne smije tražiti podatke o trudnoći niti naložiti drugoj osobi da ih pribavi, osim ako radnica sama ne zatraži ostvarivanje nekog posebnog prava vezanog uz zaštitu trudnica. Ista odredba zabranjuje i uskraćivanje zaposlenja ili nuđenje lošijih uvjeta rada zbog trudnoće, poroda ili dojenja.
Uz to, zaštita je dodatno osigurana Zakonom o suzbijanju diskriminacije, koji uspostavlja opću zabranu diskriminacije u području rada i zapošljavanja, uključujući odabir kandidata, uvjete zapošljavanja i prestanak radnog odnosa. Svaki upit o trudnoći u postupku zapošljavanja stoga predstavlja nezakonitu diskriminaciju, koja radnici daje pravo na sudsku zaštitu, ništetnost diskriminatornih radnji i potencijalnu odgovornost poslodavca za naknadu štete.
Izvori: čl. 30. Zakona o radu iz 2014. godine (Narodne novine br. 93/2014, posljednje izmjene: br. 151/2022 i 64/2023); čl. 1.–2. i 8. Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine br. 85/2008, 112/2012)
Besplatna zdravstvena njega
Zdravstvena skrb osigurava se u okviru nacionalnog sustava zdravstvenog osiguranja na temelju ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Žene prije trudnoće, tijekom trudnoće, pri porodu i nakon rođenja djeteta imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja za prenatalnu skrb, porod i postnatalnu skrb. Za ostvarivanje ovog prava nije potreban prethodni staž osiguranja. Ovo pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruje se bez ikakvih participacija ili financijskog sudjelovanja.
Liječnički pregledi u javnim zdravstvenim ustanovama i kod ugovornih privatnih pružatelja zdravstvenih usluga besplatni su za sve žene u Hrvatskoj. Zdravstvena skrb pruža se u javnim bolnicama i privatnim bolnicama koje imaju ugovor s HZZO-om.
Zakoni
- Zakona o radu iz 2014. (Narodne novine br. 93/2014) / Labour Code 2014 (Official Gazette No. 93/2014)
- Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (zadnje izmijenjen u Narodnim novinama br. 54/13) / Act on Maternity & Parental Benefits (last amended by Official Gazette No. 54/13)
- Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 118/2014) / Safety at Work (Official Gazette No. 118/2014)
