Godišnji Odmor i Blagdani
Plaćeni dopust
Zakon o radu iz 2014. godine sadrži odredbe o godišnjem odmoru, rasporedu i korištenju godišnjeg odmora u dijelovima, kao i o isplati naknade za vrijeme godišnjeg odmora.
Radnici imaju pravo na najmanje četiri radna tjedna plaćenog godišnjeg odmora za svaku kalendarsku godinu. Maloljetni radnici i radnici zaposleni na poslovima s posebnim uvjetima rada (na kojima se, unatoč primjeni mjera zaštite na radu, ne mogu u potpunosti zaštititi od štetnih utjecaja) imaju pravo na najmanje pet tjedana plaćenog godišnjeg odmora za svaku kalendarsku godinu.
Strane se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu sporazumjeti o trajanju godišnjeg odmora duljem od zakonom propisanog minimuma (četiri, odnosno pet tjedana). Zakon o radu ne propisuje dulje trajanje godišnjeg odmora za radnike s duljim radnim stažem, tako da trajanje godišnjeg odmora ostaje isto za radnika s jednom godinom kao i za radnika s pet godina staža. U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani, neradni dani te razdoblje privremene nesposobnosti za rad utvrđeno od strane ovlaštenog liječnika.
Radnik koji se prvi put zapošljava ili koji između dva uzastopna zaposlenja ima prekid rada duži od osam dana stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada (kvalifikacijski uvjet). Radnik koji ne ispuni ovaj uvjet ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora (jedna dvanaestina godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa).
Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela. U tom slučaju, prvi dio, u trajanju od najmanje dva tjedna bez prekida, mora biti iskorišten u kalendarskoj godini za koju je pravo na godišnji odmor stečeno, pod uvjetom da radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje dva tjedna. Preostali dio godišnjeg odmora koji prelazi taj dio može se prenijeti i mora se iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.
Poslodavac je dužan do 30. lipnja tekuće godine izraditi raspored korištenja godišnjeg odmora u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorima o radu te o tom rasporedu obavijestiti radnike. Pri izradi rasporeda korištenja godišnjeg odmora mora se voditi računa o potrebama poslodavca u pogledu organizacije rada te o mogućnostima odmora koje stoje na raspolaganju radnicima.
Radnik mora biti obaviješten o trajanju i rasporedu godišnjeg odmora najmanje 15 dana unaprijed. Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora po vlastitom izboru ako o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana unaprijed, osim ako kolektivnim ugovorom nije propisan drukčiji rok prethodne obavijesti.
Sporazum kojim se radnik odriče prava na godišnji odmor ili prihvaća isplatu naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora ništetan je. Međutim, radnik ima pravo na naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora u slučaju prestanka radnog odnosa. Od 2022. godine radnici imaju pravo i na najviše jedan plaćeni slobodni dan godišnje zbog hitnih i važnih obiteljskih razloga (poput teške bolesti ili nezgode u obitelji), sukladno članku 86. Zakona o radu.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora ne smije biti niža od prosječne mjesečne plaće radnika u posljednja tri mjeseca, uzimajući u obzir sva novčana i nenovčana primanja koja predstavljaju naknadu za rad.
Prema izmijenjenom Zakonu o radu, radnici imaju pravo na jedan plaćeni slobodni dan zbog važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću ili nezgodom. Također, radnici imaju pravo na jedan plaćeni slobodni dan za darivanje krvi, koji mogu koristiti ili na sam dan darivanja ili prvi sljedeći radni dan, prema dogovoru s poslodavcem.
Izvori: čl. 76.–87.a Zakona o radu iz 2014. godine (Narodne novine, br. 93/2014, posljednje izmjene: Narodne novine, br. 151/2022 i 64/2023)
Plaća za vrijeme državnih blagdana
Državni blagdani u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o radu (Narodne novine br. 93/2014, s izmjenama br. 151/2022 i 64/2023) te Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 110/2019, s izmjenama iz 2020. i 2025. godine).
Prema Zakonu o blagdanima, radnici imaju pravo na 14 plaćenih državnih blagdana. Ti blagdani uključuju:
Novu godinu (1. siječnja), Sveta tri kralja (6. siječnja), Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Praznik rada (1. svibnja), Dan državnosti (30. svibnja), Dan antifašističke borbe (22. lipnja), Dan državnosti (25. lipnja), Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja (5. kolovoza), Veliku Gospu (15. kolovoza), Dan neovisnosti (8. listopada), Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje (18. studenoga), Svi sveti (1. studenoga), Božić (25. prosinca) te Svetog Stjepana (26. prosinca).
Državni blagdani su plaćeni neradni dani, a ako je radnik obvezan raditi na blagdan, ima pravo na uvećanu plaću (dodatak na plaću). Međutim, visina tog dodatka nije propisana Zakonom o radu. Ako blagdan padne na nedjelju, ne prenosi se na sljedeći dan.
Građani Republike Hrvatske koji slave blagdane prema različitim vjerskim kalendarima imaju pravo ne raditi na te dane. To uključuje kršćane koji Božić slave 7. siječnja prema julijanskom kalendaru, muslimane na dane Ramazanskog i Kurban-bajrama te Židove na blagdane Roš Hašana i Jom Kipur.
Izvori: čl. 1.–5. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima (Narodne novine br. 110/2019, izmjene br. 72/2025); čl. 94. Zakona o radu iz 2014. godine (Narodne novine br. 93/2014, posljednje izmjene: br. 151/2022 i 64/2023)
Tjedni dani odmora
Tjedni odmor uređen je Zakonom o radu iz 2014. godine.
Opći tjedni odmor na koji radnici imaju pravo u razdoblju od sedam dana ne može biti kraći od 24 uzastopna sata. Tjedni odmor nadovezuje se na dnevni odmor prethodnog dana (12 uzastopnih sati). Zakonom propisani tjedni odmor za maloljetnike iznosi 48 uzastopnih sati. Tjedni odmor u pravilu se koristi nedjeljom te na dan neposredno prije ili poslije nedjelje ako tjedni odmor traje dulje od 24 sata.
Sukladno izmjenama Zakona o trgovini (Narodne novine br. 87/08, s posljednjim izmjenama u Narodnim novinama br. 33/2023), nedjelja je u pravilu neradni dan, a trgovine mogu raditi najviše 16 nedjelja godišnje.
U slučaju radnika koji rade u različitim smjenama, zbog objektivno neizbježnih razloga ili zbog organizacije rada, tjedni odmor može se odrediti u trajanju od najmanje 24 sata bez pribrajanja 12 sati dnevnog odmora.
Radnici imaju pravo na stanku za odmor u trajanju od najmanje 30 minuta nakon šest sati rada, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Za mlade radnike mlađe od 18 godina minimalna stanka od najmanje 30 minuta mora se osigurati nakon svakih četiri i pol sata rada. Vrijeme stanke smatra se radnim vremenom. Zakon o radu također propisuje dnevni odmor od 12 uzastopnih sati.
Izvori: čl. 73.–75. Zakona o radu iz 2014. godine (Narodne novine br. 93/2014, posljednje izmjene: Narodne novine br. 151/2022 i 64/2023).
Rad na daljinu
Izmijenjeni Zakon o radu omogućuje radnicima da slobodno biraju mjesto rada prema novom modelu rada na daljinu. Poslodavac je dužan nadoknaditi troškove povezane s takvim načinom rada ako radnik radi s određene lokacije više od sedam dana mjesečno. Radnici također imaju pravo zatražiti privremeni rad izvan prostora poslodavca zbog određenih osobnih ili obiteljskih (skrbničkih) potreba.
Zakonodavstvom je uvedeno i pravo na isključenje (pravo na nedostupnost). Poslodavcima je zabranjeno kontaktirati radnike izvan radnog vremena, osim ako postoji hitna situacija, ako je kontakt nužan zbog naravi posla ili ako je takav kontakt dopušten kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.
Izvori: čl. 17.–17.c Zakona o radu iz 2014. godine (Narodne novine, br. 93/2014, posljednje izmjene: NN br. 151/2022 i 64/2023); čl. 59. Zakona o trgovini iz 2008. godine
Zakoni
- Zakona o radu iz 2014. (Narodne novine br. 93/2014) / Labour Code 2014 (Official Gazette No. 93/2014)
- Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima (Narodne novine br. 130/2011) / Act on Public Holidays, Commemoration Days and Other Holidays (Official Gazette No. 130/2011)
