Socijalno osiguranje
Penzijska prava
Koja je relevantna legislativa o pravima iz penzijskog osiguranja?
Relevantna legislativa o pravima iz penzijskog osiguranja u FBiH je Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ovaj zakon reguliše sve aspekte prava na penziju, uključujući pravo na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju, uslove pod kojima članovi porodice mogu primati porodičnu penziju, te obračun i isplatu penzijskih naknada.
U kojoj starosnoj dobi muškarci i žene ostvaruju pravo na prijevremenu, odnosno punu starosnu penziju?
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, pravo na punu starosnu penziju utvrđeno je i za muškarce i za žene. Puna starosna penzija se ostvaruje kada osiguranik navrši 65 godina života i ima najmanje 15 godina staža osiguranja ili 20 godina penzijskog staža. Alternativno, osiguranik sa 40 godina staža osiguranja ostvaruje pravo na punu penziju bez obzira na godine života (član 40).
Kada je riječ o prijevremenim (izuzetnim) penzijama, zakon propisuje posebne uslove pod kojima muškarci i žene mogu otići u penziju prije propisane starosne granice.
Za muškarce, izuzetna prijevremena starosna penzija moguća je od 2018. godine sa navršenih 60 godina i 6 mjeseci života i 35 godina i 6 mjeseci staža osiguranja, pri čemu se ti uslovi postepeno povećavaju svake godine, te do 2026. godine iznose 64 godine i 6 mjeseci života i 39 godina i 6 mjeseci staža osiguranja (član 142).
Za žene, prijevremeno penzionisanje počinje od 2018. godine sa 55 godina i 6 mjeseci života i 30 godina i 6 mjeseci staža osiguranja, uz postepeno povećanje, tako da žene do 2036. godine mogu ostvariti pravo na penziju sa 64 godine i 6 mjeseci života i 39 godina i 6 mjeseci staža osiguranja (član 143).
Pored toga, osiguranici sa 40 godina penzijskog staža mogu smanjiti starosnu granicu za odlazak u penziju na osnovu priznatog posebnog staža, ali ne ispod 58 godina života (član 144). Zakon također propisuje korekcije iznosa penzije: za prijevremeno penzionisanje po ovim izuzetnim odredbama penzija se umanjuje za 0,333333% za svaki mjesec prije navršene 65. godine života (član 145), dok se za odgođeni odlazak u penziju nakon 65. godine penzija povećava za 0,166666% za svaki dodatni mjesec rada (član 146).
Ko upravlja isplatom starosnih penzija?
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, upravljanje isplatom starosnih penzija vrši Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, koji je službeno određen kao nosilac osiguranja. U skladu s članom 2(j), ovaj organ vodi centralnu evidenciju koja sadrži podatke o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima penzija, što je od ključnog značaja za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
Fond je odgovoran za provođenje penzijskog osiguranja na osnovu međugeneracijske solidarnosti, osiguravajući da osiguranici ostvaruju prava na starosnu, invalidsku i penziju po osnovu povrede na radu, kao i da članovi porodice imaju pravo na porodičnu penziju u slučaju smrti osiguranika (član 2(a)). Nadalje, član 7. stavovi 1–2 pojašnjavaju da Fond provodi ostvarivanje ovih prava, te da su njegova organizacija, upravljanje, rukovođenje i nadzor uređeni posebnim zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH.
Koji su uslovi u pogledu kvalifikacija za ostvarivanje prava na penziju (godine uplaćenih doprinosa)?
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, kvalifikacioni uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju (godine uplaćenih doprinosa) prvenstveno se utvrđuju na osnovu penzijskog staža i starosne dobi osiguranika.
Ključne odredbe su sljedeće: • Puna (redovna) penzija: Prema članu 40, osiguranik ima pravo na punu starosnu penziju kada navrši 65 godina života i ima najmanje 15 godina staža osiguranja ili 20 godina penzijskog staža, ili kada ima 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. • Prijevremena (izuzetna) penzija: Muškarci i žene mogu ostvariti pravo na prijevremenu penziju na osnovu posebnih starosnih granica i perioda uplaćenih doprinosa koji se postepeno povećavaju tokom godina (članovi 142 i 143). Kod ovih prijevremenih penzija primjenjuje se umanjenje iznosa penzije od 0,333333% po svakom mjesecu prije navršene 65. godine života (član 145). • Dodatna pravila: U penzijski staž mogu se uračunavati i periodi priznati sa uvećanim trajanjem za određena radna mjesta (članovi 44 i 46), čime se može smanjiti potrebna starosna dob za ostvarivanje prava na penziju, ali ne ispod 45 godina za žene i 58 godina za muškarce u posebnim slučajevima (članovi 44 i 144).
Koji procenat mjesečne plate se isplaćuje kao penzija (ili se radi o paušalnoj naknadi, jednokratnoj isplati ili obračunu putem složene formule)?
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, penzije nisu paušalne niti jednokratne isplate. One se obračunavaju putem složene formule zasnovane na historiji zarada osiguranika, ličnim bodovima i penzijskom stažu.
Ključne odredbe uključuju: 1. Osnova za obračun: Penzija se utvrđuje množenjem ličnih bodova osiguranika sa vrijednošću općeg boda u trenutku ostvarivanja prava na penziju (članovi 43–46). Lični bodovi se izračunavaju na osnovu: o godina penzijskog staža, o historije zarada, uz primjenu posebnih pravila poput uvećanog trajanja staža, o posebnih perioda priznatih kao penzijski staž. 2. Usklađenja: o Za prijevremeno penzionisanje, penzija se umanjuje za 0,333333% za svaki mjesec prije navršene 65. godine života (član 145). o Za kasniji odlazak u penziju, penzija se uvećava za 0,166666% za svaki mjesec nakon navršene 65. godine života (član 146).
- Minimalna penzija: Zakon utvrđuje minimalnu penziju, kao najniži iznos isplate bez obzira na visinu uplaćenih doprinosa (član 2(g)).
Da li zakon predviđa pravo radnika na penziju u visini od najmanje 40% referentne plate?
Ne, zakon ne predviđa fiksnu garanciju visine penzije izraženu u određenom procentu referentne plate, kao što je 40%. Penzije prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH obračunavaju se na osnovu formule koja podrazumijeva množenje ličnih bodova sa vrijednošću općeg boda u trenutku ostvarivanja prava na penziju (članovi 43–46), uz primjenu posebnih korekcija u ranije opisanim slučajevima.
Izvori: § 2, 7, 43–46, 142–146 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Naknada za uzdržavane članove / nasljednike
Koji je relevantni propis za prava izdržavanih članova / porodičnu (nasljednu) penziju?
Relevantni propis koji uređuje prava izdržavanih članova, odnosno porodičnu (nasljednu) penziju u Federaciji BiH prvenstveno je Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ova prava su posebno uređena u Poglavlju V – Porodična (nasljedna) penzija, kroz članove 68–77.
Koliki procenat od starosne penzije (koju je radnik primao ili bi primao da je doživio starosnu dob za penzionisanje) iznosi porodična penzija za udovicu/udovca sa dvoje djece?
Na osnovu člana 76. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, visina porodične (nasljedne) penzije zavisi od broja članova porodice koji imaju pravo na nju: • Za dva člana porodice, kao što su udovica/udovac i jedno dijete, porodična penzija iznosi 80% od penzije koja je osnov za obračun. • Za tri člana porodice, npr. udovicu/udovca i dvoje djece, porodična penzija iznosi 90% od penzije koja je osnov za obračun. • Za četiri ili više članova porodice, porodična penzija iznosi 100% od penzije koja je osnov za obračun.
Dodatno, ako je dijete ili djeca izgubilo oba roditelja, imaju pravo na puni iznos penzije koju bi preminuli osiguranik ili korisnik penzije ostvario, pod uslovom da ispunjavaju zakonom propisane uslove (član 76, stav 2).
Kako se finansiraju naknade za porodičnu (nasljednu) penziju?
Porodične (nasljedne) penzije u Federaciji BiH finansiraju se kroz sistem penzijskog i invalidskog osiguranja zasnovan na međugeneracijskoj solidarnosti. Prema zakonu: • Sistem funkcioniše na principu solidarnosti i uzajamnosti, što znači da se iz tekućih doprinosa zaposlenih i osiguranih lica finansiraju penzije sadašnjih korisnika, uključujući i porodične penzije (član 2(a) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju). • Doprinosi koje uplaćuju poslodavci i zaposleni, kao i uplate po osnovu dobrovoljnog osiguranja, čine finansijsku osnovu za isplatu porodičnih penzija. • Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (kao „nosilac osiguranja“) upravlja prikupljanjem doprinosa i isplatom penzija, uključujući i porodične/nasljedne penzije (članovi 2(j) i 7).
Koji su kvalifikacioni uslovi (godine uplaćenih doprinosa)?
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, kvalifikacioni uslovi za ostvarivanje prava na porodičnu (nasljednu) penziju vezani su za penzijski ili osiguranički staž preminulog osiguranika: • Članovi porodice imaju pravo na porodičnu penziju ako je preminuli u trenutku smrti ispunjavao uslove za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju, ili ako je već bio korisnik penzije (član 68).
Da li se radi o procentu starosne penzije, ili o paušalnoj naknadi, jednokratnoj isplati, ili se iznos obračunava putem složene formule?
Porodična (nasljedna) penzija prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH obračunava se kao procenat starosne ili invalidske penzije koju je preminuli osiguranik primao ili bi ostvario pravo na nju:
• Procenat zavisi od broja članova porodice koji imaju pravo na porodičnu penziju (član 76): o jedan član: 70% od penzije o dva člana: 80% od penzije o tri člana: 90% od penzije o četiri ili više članova: 100% od penzije • Djeca bez roditelja ostvaruju pravo na puni iznos penzije, ukoliko ispunjavaju zakonom propisane uslove (član 76, stav 2).
Da li zakon predviđa porodične (nasljedne) naknade za izdržavane članove u visini od najmanje 40% referentne plate?
Prema članu 76. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, porodična (nasljedna) penzija obračunava se kao procenat starosne ili invalidske penzije preminulog. Čak i u slučaju kada postoji samo jedan član porodice koji ispunjava uslove, porodična penzija iznosi 70% od penzije preminulog.
Izvori: § 68–77 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
Naknada za invalidnost
Koji je relevantni propis za naknade po osnovu invalidnosti?
Relevantni propis koji uređuje naknade po osnovu invalidnosti u Federaciji BiH je Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, i to posebno Poglavlje II: Prava po osnovu invalidnosti (članovi 48–57), Poglavlje III: Invalidska penzija (članovi 58–66), kao i Poglavlje IV: Novčana naknada za fizičku onesposobljenost (član 67).
Koji su kvalifikacioni uslovi (godine uplaćenih doprinosa)?
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, kvalifikacioni uslovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju zavise od uzroka nastanka invalidnosti: • Ako je invalidnost nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti (član 58. stav 1. tačka a), osiguranik ostvaruje pravo na invalidsku penziju bez obzira na dužinu staža osiguranja (nije propisan minimalni broj godina doprinosa). • Ako je invalidnost nastala kao posljedica povrede van rada ili bolesti (član 58. stav 1. tačka b), osiguranik mora imati navršen penzijski staž koji pokriva najmanje jednu trećinu njegovog radnog vijeka (računato od navršene 20. godine života do dana nastanka invalidnosti), pri čemu se staž zaokružuje na pune godine. • Za osiguranike mlađe od 30 godina (član 58. stav 2), također se primjenjuje pravilo jedne trećine radnog vijeka, ali uz uslov da imaju najmanje 1 godinu uplaćenih doprinosa. • Za osiguranike koji su se redovno školovali i stekli višu ili visoku stručnu spremu (član 58. stav 3), radni vijek se računa od 22. godine života (viša škola), odnosno od 25. godine života (fakultet), čime se smanjuje potreban broj godina staža osiguranja.
Kako se finansiraju naknade po osnovu invalidnosti? (poslodavac, radnik, država; socijalno osiguranje, budžetska sredstva itd.)
Invalidske naknade finansiraju se kroz sistem obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja koji funkcioniše po principu tekućeg finansiranja (generacijske solidarnosti). Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, sredstva se prvenstveno osiguravaju iz doprinosa koje uplaćuju osiguranici i poslodavci (član 4), dok Federacija također obezbjeđuje sredstva za određene kategorije osiguranika i za pokriće pojedinih prava garantovanih zakonom (član 178). Na taj način, invalidske naknade se ne finansiraju kao paušalna socijalna pomoć, već kao dio sistema doprinosa za socijalno osiguranje, uz učešće zaposlenih, poslodavaca i države u slučajevima propisanim zakonom. Da li se radi o procentu starosne penzije, ili o paušalnoj naknadi, jednokratnoj isplati, ili se iznos obračunava putem složene formule?
Invalidska penzija se obračunava na isti način kao i starosna penzija, odnosno putem formule zasnovane na penzijskim primanjima osiguranika i godinama uplaćenih doprinosa, a ne kao paušalna ili jednokratna isplata. Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, član 60. izričito propisuje da se invalidska penzija određuje na isti način kao i starosna penzija. Dodatnim odredbama je propisano da se garantuje minimalna penzija ako osiguranik ima manje od 15 godina staža osiguranja (član 61), dok se u slučajevima invalidnosti nastale usljed povrede na radu ili profesionalne bolesti penzija obračunava kao da osiguranik ima 40 godina staža osiguranja (član 62).
Da li zakon predviđa naknade po osnovu invalidnosti u visini od najmanje 40% referentne plate?
Zakon propisuje da minimalna osnova za obračun invalidske penzije ne može biti niža od najniže penzije utvrđene zakonom. Iako tačan procenat u odnosu na referentnu platu može varirati u zavisnosti od godina staža i uzroka invalidnosti, član 61. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH garantuje da se invalidska penzija za osiguranika sa manje od 15 godina staža osiguranja obračunava kao da ima 15 godina staža, čime se osigurava minimalni nivo primanja.
Izvori: § 4, 48–57, 58–66, 67 i 178 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Penzijska prava
Koja je relevantna legislativa o pravima iz penzijskog osiguranja?
Relevantna legislativa o pravima iz penzijskog osiguranja u FBiH je Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ovaj zakon reguliše sve aspekte prava na penziju, uključujući pravo na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju, uslove pod kojima članovi porodice mogu primati porodičnu penziju, te obračun i isplatu penzijskih naknada.
U kojoj starosnoj dobi muškarci i žene ostvaruju pravo na prijevremenu, odnosno punu starosnu penziju?
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, pravo na punu starosnu penziju utvrđeno je i za muškarce i za žene. Puna starosna penzija se ostvaruje kada osiguranik navrši 65 godina života i ima najmanje 15 godina staža osiguranja ili 20 godina penzijskog staža. Alternativno, osiguranik sa 40 godina staža osiguranja ostvaruje pravo na punu penziju bez obzira na godine života (član 40).
Kada je riječ o prijevremenim (izuzetnim) penzijama, zakon propisuje posebne uslove pod kojima muškarci i žene mogu otići u penziju prije propisane starosne granice.
Za muškarce, izuzetna prijevremena starosna penzija moguća je od 2018. godine sa navršenih 60 godina i 6 mjeseci života i 35 godina i 6 mjeseci staža osiguranja, pri čemu se ti uslovi postepeno povećavaju svake godine, te do 2026. godine iznose 64 godine i 6 mjeseci života i 39 godina i 6 mjeseci staža osiguranja (član 142).
Za žene, prijevremeno penzionisanje počinje od 2018. godine sa 55 godina i 6 mjeseci života i 30 godina i 6 mjeseci staža osiguranja, uz postepeno povećanje, tako da žene do 2036. godine mogu ostvariti pravo na penziju sa 64 godine i 6 mjeseci života i 39 godina i 6 mjeseci staža osiguranja (član 143).
Pored toga, osiguranici sa 40 godina penzijskog staža mogu smanjiti starosnu granicu za odlazak u penziju na osnovu priznatog posebnog staža, ali ne ispod 58 godina života (član 144). Zakon također propisuje korekcije iznosa penzije: za prijevremeno penzionisanje po ovim izuzetnim odredbama penzija se umanjuje za 0,333333% za svaki mjesec prije navršene 65. godine života (član 145), dok se za odgođeni odlazak u penziju nakon 65. godine penzija povećava za 0,166666% za svaki dodatni mjesec rada (član 146).
Ko upravlja isplatom starosnih penzija?
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, upravljanje isplatom starosnih penzija vrši Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, koji je službeno određen kao nosilac osiguranja. U skladu s članom 2(j), ovaj organ vodi centralnu evidenciju koja sadrži podatke o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima penzija, što je od ključnog značaja za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
Fond je odgovoran za provođenje penzijskog osiguranja na osnovu međugeneracijske solidarnosti, osiguravajući da osiguranici ostvaruju prava na starosnu, invalidsku i penziju po osnovu povrede na radu, kao i da članovi porodice imaju pravo na porodičnu penziju u slučaju smrti osiguranika (član 2(a)). Nadalje, član 7. stavovi 1–2 pojašnjavaju da Fond provodi ostvarivanje ovih prava, te da su njegova organizacija, upravljanje, rukovođenje i nadzor uređeni posebnim zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH.
Koji su uslovi u pogledu kvalifikacija za ostvarivanje prava na penziju (godine uplaćenih doprinosa)?
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, kvalifikacioni uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju (godine uplaćenih doprinosa) prvenstveno se utvrđuju na osnovu penzijskog staža i starosne dobi osiguranika.
Ključne odredbe su sljedeće: • Puna (redovna) penzija: Prema članu 40, osiguranik ima pravo na punu starosnu penziju kada navrši 65 godina života i ima najmanje 15 godina staža osiguranja ili 20 godina penzijskog staža, ili kada ima 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. • Prijevremena (izuzetna) penzija: Muškarci i žene mogu ostvariti pravo na prijevremenu penziju na osnovu posebnih starosnih granica i perioda uplaćenih doprinosa koji se postepeno povećavaju tokom godina (članovi 142 i 143). Kod ovih prijevremenih penzija primjenjuje se umanjenje iznosa penzije od 0,333333% po svakom mjesecu prije navršene 65. godine života (član 145). • Dodatna pravila: U penzijski staž mogu se uračunavati i periodi priznati sa uvećanim trajanjem za određena radna mjesta (članovi 44 i 46), čime se može smanjiti potrebna starosna dob za ostvarivanje prava na penziju, ali ne ispod 45 godina za žene i 58 godina za muškarce u posebnim slučajevima (članovi 44 i 144).
Koji procenat mjesečne plate se isplaćuje kao penzija (ili se radi o paušalnoj naknadi, jednokratnoj isplati ili obračunu putem složene formule)?
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, penzije nisu paušalne niti jednokratne isplate. One se obračunavaju putem složene formule zasnovane na historiji zarada osiguranika, ličnim bodovima i penzijskom stažu.
Ključne odredbe uključuju: 1. Osnova za obračun: Penzija se utvrđuje množenjem ličnih bodova osiguranika sa vrijednošću općeg boda u trenutku ostvarivanja prava na penziju (članovi 43–46). Lični bodovi se izračunavaju na osnovu: o godina penzijskog staža, o historije zarada, uz primjenu posebnih pravila poput uvećanog trajanja staža, o posebnih perioda priznatih kao penzijski staž. 2. Usklađenja: o Za prijevremeno penzionisanje, penzija se umanjuje za 0,333333% za svaki mjesec prije navršene 65. godine života (član 145). o Za kasniji odlazak u penziju, penzija se uvećava za 0,166666% za svaki mjesec nakon navršene 65. godine života (član 146).
- Minimalna penzija: Zakon utvrđuje minimalnu penziju, kao najniži iznos isplate bez obzira na visinu uplaćenih doprinosa (član 2(g)).
Da li zakon predviđa pravo radnika na penziju u visini od najmanje 40% referentne plate?
Ne, zakon ne predviđa fiksnu garanciju visine penzije izraženu u određenom procentu referentne plate, kao što je 40%. Penzije prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH obračunavaju se na osnovu formule koja podrazumijeva množenje ličnih bodova sa vrijednošću općeg boda u trenutku ostvarivanja prava na penziju (članovi 43–46), uz primjenu posebnih korekcija u ranije opisanim slučajevima.
Izvori: § 2, 7, 43–46, 142–146 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Naknada za uzdržavane članove / nasljednike
Koji je relevantni propis za prava izdržavanih članova / porodičnu (nasljednu) penziju?
Relevantni propis koji uređuje prava izdržavanih članova, odnosno porodičnu (nasljednu) penziju u Federaciji BiH prvenstveno je Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ova prava su posebno uređena u Poglavlju V – Porodična (nasljedna) penzija, kroz članove 68–77.
Koliki procenat od starosne penzije (koju je radnik primao ili bi primao da je doživio starosnu dob za penzionisanje) iznosi porodična penzija za udovicu/udovca sa dvoje djece?
Na osnovu člana 76. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, visina porodične (nasljedne) penzije zavisi od broja članova porodice koji imaju pravo na nju: • Za dva člana porodice, kao što su udovica/udovac i jedno dijete, porodična penzija iznosi 80% od penzije koja je osnov za obračun. • Za tri člana porodice, npr. udovicu/udovca i dvoje djece, porodična penzija iznosi 90% od penzije koja je osnov za obračun. • Za četiri ili više članova porodice, porodična penzija iznosi 100% od penzije koja je osnov za obračun.
Dodatno, ako je dijete ili djeca izgubilo oba roditelja, imaju pravo na puni iznos penzije koju bi preminuli osiguranik ili korisnik penzije ostvario, pod uslovom da ispunjavaju zakonom propisane uslove (član 76, stav 2).
Kako se finansiraju naknade za porodičnu (nasljednu) penziju?
Porodične (nasljedne) penzije u Federaciji BiH finansiraju se kroz sistem penzijskog i invalidskog osiguranja zasnovan na međugeneracijskoj solidarnosti. Prema zakonu: • Sistem funkcioniše na principu solidarnosti i uzajamnosti, što znači da se iz tekućih doprinosa zaposlenih i osiguranih lica finansiraju penzije sadašnjih korisnika, uključujući i porodične penzije (član 2(a) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju). • Doprinosi koje uplaćuju poslodavci i zaposleni, kao i uplate po osnovu dobrovoljnog osiguranja, čine finansijsku osnovu za isplatu porodičnih penzija. • Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (kao „nosilac osiguranja“) upravlja prikupljanjem doprinosa i isplatom penzija, uključujući i porodične/nasljedne penzije (članovi 2(j) i 7).
Koji su kvalifikacioni uslovi (godine uplaćenih doprinosa)?
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, kvalifikacioni uslovi za ostvarivanje prava na porodičnu (nasljednu) penziju vezani su za penzijski ili osiguranički staž preminulog osiguranika: • Članovi porodice imaju pravo na porodičnu penziju ako je preminuli u trenutku smrti ispunjavao uslove za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju, ili ako je već bio korisnik penzije (član 68).
Da li se radi o procentu starosne penzije, ili o paušalnoj naknadi, jednokratnoj isplati, ili se iznos obračunava putem složene formule?
Porodična (nasljedna) penzija prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH obračunava se kao procenat starosne ili invalidske penzije koju je preminuli osiguranik primao ili bi ostvario pravo na nju:
• Procenat zavisi od broja članova porodice koji imaju pravo na porodičnu penziju (član 76): o jedan član: 70% od penzije o dva člana: 80% od penzije o tri člana: 90% od penzije o četiri ili više članova: 100% od penzije • Djeca bez roditelja ostvaruju pravo na puni iznos penzije, ukoliko ispunjavaju zakonom propisane uslove (član 76, stav 2).
Da li zakon predviđa porodične (nasljedne) naknade za izdržavane članove u visini od najmanje 40% referentne plate?
Prema članu 76. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, porodična (nasljedna) penzija obračunava se kao procenat starosne ili invalidske penzije preminulog. Čak i u slučaju kada postoji samo jedan član porodice koji ispunjava uslove, porodična penzija iznosi 70% od penzije preminulog.
Izvori: § 68–77 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
Naknada za invalidnost
Koji je relevantni propis za naknade po osnovu invalidnosti?
Relevantni propis koji uređuje naknade po osnovu invalidnosti u Federaciji BiH je Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, i to posebno Poglavlje II: Prava po osnovu invalidnosti (članovi 48–57), Poglavlje III: Invalidska penzija (članovi 58–66), kao i Poglavlje IV: Novčana naknada za fizičku onesposobljenost (član 67).
Koji su kvalifikacioni uslovi (godine uplaćenih doprinosa)?
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, kvalifikacioni uslovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju zavise od uzroka nastanka invalidnosti: • Ako je invalidnost nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti (član 58. stav 1. tačka a), osiguranik ostvaruje pravo na invalidsku penziju bez obzira na dužinu staža osiguranja (nije propisan minimalni broj godina doprinosa). • Ako je invalidnost nastala kao posljedica povrede van rada ili bolesti (član 58. stav 1. tačka b), osiguranik mora imati navršen penzijski staž koji pokriva najmanje jednu trećinu njegovog radnog vijeka (računato od navršene 20. godine života do dana nastanka invalidnosti), pri čemu se staž zaokružuje na pune godine. • Za osiguranike mlađe od 30 godina (član 58. stav 2), također se primjenjuje pravilo jedne trećine radnog vijeka, ali uz uslov da imaju najmanje 1 godinu uplaćenih doprinosa. • Za osiguranike koji su se redovno školovali i stekli višu ili visoku stručnu spremu (član 58. stav 3), radni vijek se računa od 22. godine života (viša škola), odnosno od 25. godine života (fakultet), čime se smanjuje potreban broj godina staža osiguranja.
Kako se finansiraju naknade po osnovu invalidnosti? (poslodavac, radnik, država; socijalno osiguranje, budžetska sredstva itd.)
Invalidske naknade finansiraju se kroz sistem obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja koji funkcioniše po principu tekućeg finansiranja (generacijske solidarnosti). Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, sredstva se prvenstveno osiguravaju iz doprinosa koje uplaćuju osiguranici i poslodavci (član 4), dok Federacija također obezbjeđuje sredstva za određene kategorije osiguranika i za pokriće pojedinih prava garantovanih zakonom (član 178). Na taj način, invalidske naknade se ne finansiraju kao paušalna socijalna pomoć, već kao dio sistema doprinosa za socijalno osiguranje, uz učešće zaposlenih, poslodavaca i države u slučajevima propisanim zakonom. Da li se radi o procentu starosne penzije, ili o paušalnoj naknadi, jednokratnoj isplati, ili se iznos obračunava putem složene formule?
Invalidska penzija se obračunava na isti način kao i starosna penzija, odnosno putem formule zasnovane na penzijskim primanjima osiguranika i godinama uplaćenih doprinosa, a ne kao paušalna ili jednokratna isplata. Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, član 60. izričito propisuje da se invalidska penzija određuje na isti način kao i starosna penzija. Dodatnim odredbama je propisano da se garantuje minimalna penzija ako osiguranik ima manje od 15 godina staža osiguranja (član 61), dok se u slučajevima invalidnosti nastale usljed povrede na radu ili profesionalne bolesti penzija obračunava kao da osiguranik ima 40 godina staža osiguranja (član 62).
Da li zakon predviđa naknade po osnovu invalidnosti u visini od najmanje 40% referentne plate?
Zakon propisuje da minimalna osnova za obračun invalidske penzije ne može biti niža od najniže penzije utvrđene zakonom. Iako tačan procenat u odnosu na referentnu platu može varirati u zavisnosti od godina staža i uzroka invalidnosti, član 61. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH garantuje da se invalidska penzija za osiguranika sa manje od 15 godina staža osiguranja obračunava kao da ima 15 godina staža, čime se osigurava minimalni nivo primanja.
Izvori: § 4, 48–57, 58–66, 67 i 178 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
