Seksualno uznemiravanje
Seksualno uznemiravanje
Koji je relevantni propis o seksualnom uznemiravanju? (Ustav, Zakon o radu, Zakon o zabrani diskriminacije, zakon o seksualnom uznemiravanju, krivični zakon)
U Federaciji BiH, seksualno uznemiravanje u radnim odnosima prvenstveno je uređeno Zakonom o radu Federacije BiH. Član 8. Zakona o radu FBiH izričito zabranjuje diskriminaciju radnika i kandidata za posao, uključujući i uznemiravanje na osnovu spola, te definiše i direktnu i indirektnu diskriminaciju na radnom mjestu. Poslodavci su dužni osigurati sigurno radno okruženje bez seksualnog uznemiravanja i poduzeti efikasne mjere za sprječavanje takvog ponašanja. Ovo uključuje i zabranu bilo kakvog nepovoljnog postupanja prema zaposlenima koji prijave uznemiravanje. Iako i drugi propisi, poput Ustava BiH (član 2(4)), Zakona o ravnopravnosti spolova BiH (član 13(2)), Zakona o zabrani diskriminacije BiH (član 6), kao i odredbe Krivičnog zakona FBiH, također zabranjuju seksualno uznemiravanje, Zakon o radu FBiH posebno uređuje ove obaveze i zaštitu u kontekstu radnog odnosa i radnog mjesta.
Koja je definicija uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja?
Uznemiravanje i seksualno uznemiravanje na radnom mjestu definirani su Zakonom o radu Federacije BiH, tačnije u članu 9. Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje zasnovano na osnovama navedenim u članu 8. koje ima za cilj ili posljedicu povredu dostojanstva zaposlenika ili kandidata za posao, te koje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Seksualno uznemiravanje je svako ponašanje, verbalno ili fizičko, seksualne prirode koje ima za cilj ili posljedicu povredu dostojanstva zaposlenika ili kandidata za posao, izazivanje straha ili stvaranje ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja. Rodno zasnovano nasilje obuhvata radnje kojima se nanosi fizička, psihička, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnje takvim radnjama, a kojima se ozbiljno ograničavaju prava i slobode pojedinaca u kontekstu ravnopravnosti spolova na radu. Mobing je poseban oblik nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu i podrazumijeva ponavljane radnje jedne ili više osoba kojima se psihički zlostavlja i ponižava druga osoba, s ciljem ili posljedicom narušavanja njenog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta ili pogoršanja radnih uslova odnosno profesionalnog statusa.
Koja je odgovornost poslodavca u pogledu sprječavanja seksualnog uznemiravanja?
U slučajevima diskriminacije, uključujući i seksualno uznemiravanje, poslodavac ima jasnu obavezu da osigura zaštitu i pravnu zaštitu zaposlenicima ili kandidatima za posao. Prema članu 12. Zakona o radu Federacije BiH, zaposlenik ili kandidat za posao može zatražiti zaštitu od poslodavca u roku od 15 dana od saznanja za diskriminaciju. Ako poslodavac u tom roku ne postupi, zaposlenik može u roku od 30 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu. U takvim sporovima, teret dokazivanja je na poslodavcu da dokaže da diskriminacije nije bilo ili da razlika u postupanju ima objektivno opravdanje. Ako sud utvrdi osnovanost tužbenog zahtjeva, poslodavac je dužan vratiti zaposleniku njegova prava i nadoknaditi štetu nastalu usljed diskriminacije. Nadalje, član 13. propisuje da ove odredbe ne ograničavaju pravo zaposlenika da pokrene krivični ili građanski postupak u slučajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, rodno zasnovanog nasilja ili mobinga na radu.
Da li zakon predviđa odgovarajuće kazne u slučaju seksualnog uznemiravanja? (novčana kazna ili zatvorska kazna ili oboje / građanskopravna i krivična odgovornost)
Zakon o radu Federacije BiH predviđa građanskopravnu zaštitu u slučajevima seksualnog uznemiravanja, uključujući obavezu poslodavca da obnovi povrijeđena prava i nadoknadi štetu, u skladu sa članovima 12–13, ali ne propisuje krivične sankcije. Krivična odgovornost je zasebno uređena Krivičnim zakonom Federacije BiH, kojim se za djela koja predstavljaju seksualno uznemiravanje ili srodna krivična djela mogu izreći novčane ili zatvorske kazne. Stoga žrtve seksualnog uznemiravanja mogu ostvarivati i građanskopravnu zaštitu kroz radne sporove i krivičnopravnu zaštitu kroz krivični postupak.
Izvori: § 2(4) Ustava Bosne i Hercegovine; § 8, 9, 12 i 13 Zakona o radu Federacije BiH; § 13 Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine; § 6 Zakona o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine; Krivični zakon Federacije BiH.
Related Items
Pravedan tretmanSeksualno uznemiravanje
Koji je relevantni propis o seksualnom uznemiravanju? (Ustav, Zakon o radu, Zakon o zabrani diskriminacije, zakon o seksualnom uznemiravanju, krivični zakon)
U Federaciji BiH, seksualno uznemiravanje u radnim odnosima prvenstveno je uređeno Zakonom o radu Federacije BiH. Član 8. Zakona o radu FBiH izričito zabranjuje diskriminaciju radnika i kandidata za posao, uključujući i uznemiravanje na osnovu spola, te definiše i direktnu i indirektnu diskriminaciju na radnom mjestu. Poslodavci su dužni osigurati sigurno radno okruženje bez seksualnog uznemiravanja i poduzeti efikasne mjere za sprječavanje takvog ponašanja. Ovo uključuje i zabranu bilo kakvog nepovoljnog postupanja prema zaposlenima koji prijave uznemiravanje. Iako i drugi propisi, poput Ustava BiH (član 2(4)), Zakona o ravnopravnosti spolova BiH (član 13(2)), Zakona o zabrani diskriminacije BiH (član 6), kao i odredbe Krivičnog zakona FBiH, također zabranjuju seksualno uznemiravanje, Zakon o radu FBiH posebno uređuje ove obaveze i zaštitu u kontekstu radnog odnosa i radnog mjesta.
Koja je definicija uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja?
Uznemiravanje i seksualno uznemiravanje na radnom mjestu definirani su Zakonom o radu Federacije BiH, tačnije u članu 9. Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje zasnovano na osnovama navedenim u članu 8. koje ima za cilj ili posljedicu povredu dostojanstva zaposlenika ili kandidata za posao, te koje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Seksualno uznemiravanje je svako ponašanje, verbalno ili fizičko, seksualne prirode koje ima za cilj ili posljedicu povredu dostojanstva zaposlenika ili kandidata za posao, izazivanje straha ili stvaranje ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja. Rodno zasnovano nasilje obuhvata radnje kojima se nanosi fizička, psihička, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnje takvim radnjama, a kojima se ozbiljno ograničavaju prava i slobode pojedinaca u kontekstu ravnopravnosti spolova na radu. Mobing je poseban oblik nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu i podrazumijeva ponavljane radnje jedne ili više osoba kojima se psihički zlostavlja i ponižava druga osoba, s ciljem ili posljedicom narušavanja njenog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta ili pogoršanja radnih uslova odnosno profesionalnog statusa.
Koja je odgovornost poslodavca u pogledu sprječavanja seksualnog uznemiravanja?
U slučajevima diskriminacije, uključujući i seksualno uznemiravanje, poslodavac ima jasnu obavezu da osigura zaštitu i pravnu zaštitu zaposlenicima ili kandidatima za posao. Prema članu 12. Zakona o radu Federacije BiH, zaposlenik ili kandidat za posao može zatražiti zaštitu od poslodavca u roku od 15 dana od saznanja za diskriminaciju. Ako poslodavac u tom roku ne postupi, zaposlenik može u roku od 30 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu. U takvim sporovima, teret dokazivanja je na poslodavcu da dokaže da diskriminacije nije bilo ili da razlika u postupanju ima objektivno opravdanje. Ako sud utvrdi osnovanost tužbenog zahtjeva, poslodavac je dužan vratiti zaposleniku njegova prava i nadoknaditi štetu nastalu usljed diskriminacije. Nadalje, član 13. propisuje da ove odredbe ne ograničavaju pravo zaposlenika da pokrene krivični ili građanski postupak u slučajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, rodno zasnovanog nasilja ili mobinga na radu.
Da li zakon predviđa odgovarajuće kazne u slučaju seksualnog uznemiravanja? (novčana kazna ili zatvorska kazna ili oboje / građanskopravna i krivična odgovornost)
Zakon o radu Federacije BiH predviđa građanskopravnu zaštitu u slučajevima seksualnog uznemiravanja, uključujući obavezu poslodavca da obnovi povrijeđena prava i nadoknadi štetu, u skladu sa članovima 12–13, ali ne propisuje krivične sankcije. Krivična odgovornost je zasebno uređena Krivičnim zakonom Federacije BiH, kojim se za djela koja predstavljaju seksualno uznemiravanje ili srodna krivična djela mogu izreći novčane ili zatvorske kazne. Stoga žrtve seksualnog uznemiravanja mogu ostvarivati i građanskopravnu zaštitu kroz radne sporove i krivičnopravnu zaštitu kroz krivični postupak.
Izvori: § 2(4) Ustava Bosne i Hercegovine; § 8, 9, 12 i 13 Zakona o radu Federacije BiH; § 13 Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine; § 6 Zakona o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine; Krivični zakon Federacije BiH.
