Kolektivni ugovor za drzavne sluzbenike i namjestenike

Kolektivni ugovor za drzavne sluzbenike i namjestenike KOLEKTIVNI UGOVORI 2630

i

REPREZENTATIVNI SINDIKATI DRZAVNIH SLUZBI:

zakljucili su 9. studenoga 2017. godine

1.TEMELJNE ODREDBE

(1)Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) zakljucuju Vlada Republike Hrvatske i sindikat drzavnih sluzbi u ime svojih clanova.

(2)Ovim se Ugovorom na razini Republike Hrvatske utvrduju medusobna prava i obveze potpisnika ovoga Ugovora.

(3)Ovim Ugovorom utvrduju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada drzavnih sluzbenika i namjestenika zaposlenih u drzavnim tijelima.

Clanak 2.

(1)Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se neposredno.

(2)U slucaju da je neko pravo iz radnog odnosa za sluzbenike i namjestenike razlicito uredeno zakonom, drugim opcim aktima, pojedinacnim rjesenjem, ugovorom o radu ili ovim Ugovorom, primjenjuje se za sluzbenika i namjestenika najpovoljnije pravo.

Clanak 3.

(1)Ako bi zbog promjene okolnosti nastalih nakon sklapanja ovog Ugovora, koje nisu bile poznate ili se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja Ugovora, ispunjenje obveza za jednu ugovornu stranu postalo otezano ili bi joj nanijelo pretjerani gubitak, ona moze zahtijevati da se ugovor izmjeni ili dopuni.

(2)Ako se u slucaju iz stavka 1. ovoga clanka ugovorne strane ne suglase o izmjenama Ugovora, svaka od njih ima pravo otkazati ovaj Ugovor.

(3)Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave pisanog otkaza Ugovora drugoj ugovornoj strani.

2.RADNI ODNOSI NAMJESTENIKA

Clanak 4.

(1)Radna mjesta namjestenika utvrduju se pravilnikom o unutarnjem redu drzavnog tijela.

(2)S namjestenikom se sklapa ugovor o radu na temelju provedenog oglasa ili internog oglasa.

(3)Oglas se objavljuje na oglasnoj ploci i web stranici drzavnog tijela koje raspisuje oglas te putem podrucne sluzbe Hrvatskog zavoda za zaposljavanje. Rok za podnosenje prijava na oglas je osam dana od dana objave oglasa na web-stranici drzavnog tijela.

(4)Odluka o izboru kandidata dostavlja se javnom objavom na web stranici drzavnog tijela koje raspisuje oglas, a dostava svim kandidatima se smatra izvrsenom osmoga dana od dana javne objave.

(5)Protiv odluke iz stavka 4. ovoga clanka kandidat u postupku ima pravo prigovora celniku drzavnog tijela u roku od osam dana od dana dostave odluke.

Clanak 6.

(1)Namjesteniku s kojim je ugovoren probni rad moze se, na nacin propisan opcim propisom o radu, otkazati ugovor o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu.

(2)Ako se namjesteniku iz stavka 1. ovog clanka otkaz ugovora ne dostavi do najkasnije posljednjeg dana probnog rada, smatrat ce se da je namjestenik zadovoljio na probnom radu.

Clanak 7.

(1)Sluzbenik i namjestenik tijela jedinice lokalne ili podrucne samouprave i sluzbenik iz javne sluzbe koji se po sili zakona preuzima u drzavno tijelo, odnosno koji se zbog potreba sluzbe, temeljem posebnog propisa o sluzbenickim odnosima, premjesta u drzavno tijelo na temelju pisanog sporazuma celnika drzavnog tijela i tijela jedinice lokalne ili podrucne samouprave, odnosno javne sluzbe, za ostvarivanje svojih radnih i materijalnih prava, zadrzava kontinuitet svog rada odnosno radnog staza kao ukupni staz ostvaren u drzavnom tijelu, javnoj sluzbi i jedinici lokalne i podrucne samouprave.

(2)U slucaju iz stavka 1. ovoga clanka kao neprekinuti rad odnosno radni staz smatrat ce se rad ostvaren u drzavnim tijelima, javnim sluzbama i jedinicama lokalne i podrucne (regionalne) samouprave izmedu kojeg nije bilo prekida duzeg od osam dana.

3.RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

(4)Sluzbenik i namjestenik mora biti obavijesten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s tocno naznacenim satom pocetka rada, osim u slucaju hitnog prekovremenog rada, o cemu je sluzbenika i namjestenika nuzno u pisanom obliku obavijestiti najmanje 24 sata unaprijed.

Clanak 9.

(1)Poslodavac je duzan voditi evidenciju radnog vremena.

(2)Na zahtjev drzavnog sluzbenika ili namjestenika, ili na zahtjev sindikalnog povjerenika celnik tijela duzan je dostaviti evidenciju iz stavka 1. ovoga clanka.

Clanak 10.

(1)Sluzbenik i namjestenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi celnik drzavnog tijela ili osoba koju on ovlasti.

(2)Sluzbenik i namjestenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, u skladu s naravi i potrebama posla.

(3)Vrijeme odmora iz stavaka 1. i 2. ovoga clanka ubraja se u radno vrijeme i ne moze se odrediti u prva tri sata nakon pocetka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije zavrsetka radnog vremena.

Clanak 11.

Izmedu dva uzastopna radna dana sluzbenik i namjestenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

(1)Sluzbenik i namjestenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

(2)Dani tjednog odmora su u pravilu subota i nedjelja.

(3)Ako je prijeko potrebno da sluzbenik i namjestenik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se koristenje tjednog odmora tijekom sljedeceg tjedna.

(4)Ako sluzbenik i namjestenik radi potrebe posla ne moze koristiti tjedni odmor na nacin iz stavka 3. ovoga clanka, u dogovoru, odnosno prema odluci neposredno nadredenog sluzbenika i namjestenika mora mu se osigurati koristenje tjednog odmora najkasnije u roku od 14 dana.

Clanak 13.

(2)Osnovica za izracun godisnjeg odmora iz stavka 1. ovoga clanka uvecava se prema pojedinaCno odredenim mjerilima iz clanka 19. ovoga ugovora.

Clanak 14.

Za vrijeme koristenja godisnjeg odmora sluzbeniku i namjesteniku se isplacuje naknada place u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njegove prosjecne mjesecne place u prethodna tri mjeseca (uracunavajuci sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Clanak 15.

Nistetan je sporazum o odricanju od prava na godisnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto koristenja godisnjeg odmora.

Clanak 16.

(1)Pri utvrdivanju trajanja godisnjeg odmora ne uracunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.

(2)Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlasteni lijecnik, ne uracunava se u trajanje godisnjeg odmora.

Clanak 17.

(1)Sluzbenik i namjestenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid rada izmedu dva radna odnosa duzi od 8 dana, stjece pravo na godisnji odmor iz clanka 13. ovoga ugovora nakon sest mjeseci neprekidnoga rada.

(2)Razdoblje u kojem sluzbenik i namjestenik zbog propisanog opravdanog razloga, koji ne dovodi do prekida radnog odnosa, nije prisutan na radu se ne smatra prekidom rada iz stavka 1.ovoga clanka.

Clanak 18.

(1)Sluzbenik i namjestenik koji nije ispunio uvjet za stjecanje godisnjeg odmora iz clanka 17. stavak 1. ovoga ugovora ili mu tijekom godine prestaje radni odnos, ostvaruje pravo na razmjerni dio godisnjeg odmora, u skladu s opcim propisom o radu.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga clanka sluzbenik i namjestenik kojem radni odnos prestaje zbog odlaska u mirovinu ima pravo na godisnji odmor iz clanka 13. ovoga ugovora za kalendarsku godinu u kojoj odlazi u mirovinu.

(1)Osnovica za izracun godisnjeg odmora iz clanka 13. stavka 2. uvecava se prema pojedinacno odredenim mjerilima:

1. s obzirom na uvjete rada:

- rad na poslovima s otezanim ili posebnim uvjetima rada 2 dana

- rad u smjenama, turnusu, ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima odredenim zakonom 1 dan

2.s obzirom na slozenosti poslova i stupanj strucne spreme:

- rukovodecim drzavnim sluzbenicima 4 dana

- visim drzavnim sluzbenicima 4 dana

- nizim drzavnim sluzbenicima 3 dana

- namjestenicima sa SSS 3 dana

- namjestenicima s NSS 2 dana

3.s obzirom na duzinu radnog staza:

- od navrsenih 5 do navrsenih 9 godina radnog staza 2 dana

- odnavrsenih 10 do navrsenih 14 godinaradnogstaza 3 dana

- odnavrsenih 15 do navrsenih19 godinaradnogstaza 4 dana

- odnavrsenih 20 do navrsenih 24 godinaradnogstaza 5dana

- odnavrsenih 25 do navrsenih 29 godinaradnogstaza 6 dana

- odnavrsenih 30 do navrsenih 34 godinaradnogstaza 7 dana

- od navrsenih 35 i vise godina radnog staza 8 dana

4.s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete jos po 1 dan

- samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 3 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu 3 dana

- osobi s invaliditetom 3 dana

- osobi s tjelesnim ostecenjem najmanje 50% 2 dana

5.s obzirom na ostvarene rezultate rada:

- sluzbeniku ocijenjenom ocjenom »izuzetan« 3 dana

- sluzbeniku ocijenjenom ocjenom »primjeran« 2 dana

- sluzbeniku ocijenjenom ocjenom »uspjesan« 1 dan.

(2)Ukupno trajanje godisnjeg odmora odreduje se na nacin da se osnovica za izracun godisnjeg odmora uvecava za zbroj svih dodatnih dana utvrdenih tockama 1. - 5. stavka 1. ovoga clanka, s tim da ukupno trajanje godisnjeg odmora ne moze iznositi manje od 20 radnih dana niti vise od 30 radnih dana u godini, osim u slucaju iz clanka 20. ovog Ugovora.

Clanak 20.

Slijepi sluzbenik i namjestenik, donator organa kao i sluzbenik i namjestenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zastite na radu nije moguce otkloniti stetne utjecaje i na poslovima s posebnim ili otezanim uvjetima rada ima pravo na najmanje 30 dana godisnjeg odmora.

Clanak 21.

(1)Raspored koristenja godisnjih odmora utvrduje celnik drzavnog tijela ili osoba koju on ovlasti, najkasnije do 15. svibnja tekuce godine.

(2)Najmanje petnaest dana prije koristenja godisnjeg odmora, sluzbeniku i namjesteniku se mora dostaviti odluka o trajanju godisnjeg odmora i razdoblju njegovog koristenja.

Clanak 22.

(1)Sluzbenik i namjestenik moze tijekom cijele kalendarske godine koristiti godisnji odmor za tu kalendarsku godinu u neprekidnom trajanju, u dva ili vise dijelova, prema rasporedu koristenja godisnjih odmora, odnosno dogovoru s poslodavcem.

(2)Ako sluzbenik i namjestenik koristi godisnji odmor u dva ili vise dijelova, jedan dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godisnji odmor.

(3)Iznimno od stavka 1. ovoga clanka, na zahtjev drzavnog sluzbenika i namjestenika mora mu se omoguciti koristenje godisnjeg odmora iz stavka 2. ovoga clanka u razdoblju od 1. srpnja do 1. listopada tekuce godine.

(4)Neiskoristeni dio godisnjeg odmora sluzbenik i namjestenik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduce godine.

Clanak 23.

(1)Godisnji odmor, odnosno dio godisnjeg odmora koji nije iskoristen u kalendarskoj godini u kojoj je stecen, zbog bolesti, te koristenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s tezim smetnjama u razvoju, sluzbenik ili namjestenik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedece kalendarske godine.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga clanka, godisnji odmor, odnosno dio godisnjeg odmora koji zbog koristenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s tezim smetnjama u razvoju, nije mogao iskoristiti ili mu njegovo koristenje nije omoguceno do 30. lipnja sljedece kalendarske godine, sluzbenik ili namjestenik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

(3)Vrijeme koristenja godisnjeg odmora iz stavka 1. i 2. ovoga clanka odreduje celnik drzavnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.

Clanak 24.

(1)Sluzbeniku koji je stavljen na raspolaganje i namjesteniku kojem je redovitim otkazom otkazan ugovor o radu, kao i sluzbeniku i namjesteniku kojem sluzba odnosno radni odnos prestaje zbog prelaska drugom poslodavcu, mora se omoguciti koristenje godisnjeg odmora kojeg je stekao u drzavnom tijelu u kojem mu prestaje sluzba odnosno radni odnos prije prestanka sluzbe odnosno radnog odnosa.

(2)Sluzbeniku i namjesteniku iz stavka 1. ovog clanka kojem sluzba odnosno radni odnos prestane, a nije iskoristio godisnji odmor koji je stekao, isplatit ce se naknada za neiskoristeni godisnji odmor u skladu s opcim propisom o radu.

Clanak 25.

Sluzbenik i namjestenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godisnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome duzan obavijestiti neposredno nadredenog sluzbenika u pravilu tri dana prije, a iznimno najmanje jedan dan prije koristenja u slucaju opravdanih razloga.

Clanak 26.

(1)Sluzbeniku i namjesteniku moze se odgoditi odnosno prekinuti koristenje godisnjeg odmora radi izvrsenja vaznih i neodgodivih sluzbenih poslova.

(2)Odluku o odgodi odnosno prekidu koristenja godisnjeg odmora iz stavka 1. ovoga clanka donosi celnik drzavnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.

(3)Sluzbeniku i namjesteniku kojem je odgodeno ili prekinuto koristenje godisnjeg odmora, mora se omoguciti naknadno koristenje odnosno nastavljanje koristenja godisnjeg odmora.

Clanak 27.

(1)Sluzbenik i namjestenik ima pravo na naknadu stvarnih troskova prouzrocenih odgodom odnosno prekidom koristenja godisnjeg odmora.

(2)Troskovima iz stavka 1. ovoga clanka smatraju se putni i drugi troskovi.

(3)Putnim troskovima iz stavka 2. smatraju se stvarni troskovi prijevoza koji je sluzbenik i namjestenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godisnji odmor u trenutku prekida.

(4)Drugim troskovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za sluzbenika ili namjestenika zbog odgode odnosno prekida godisnjeg odmora, koji se kao i putni troskovi dokazuju odgovarajucom dokumentacijom.

Clanak 28.

(1)Sluzbenik i namjestenik ima pravo na dopust uz naknadu place (placeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedecim slucajevima:

- zakljucenje braka ili zivotnog partnerstva 5 radnih dana

- selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana

- za dobrovoljno davanje krvi 2 radna dana

- nastupanje u kulturnim i sportskim priredbama 1 radni dan

- elementarne nepogode koja je neposredno zadesila sluzbenika i namjestenika 5 radnih dana.

(2)Sluzbenik i namjestenik ima pravo na plaCeni dopust za svaki smrtni slucaj naveden u stavku 1. ovoga clanka i za svako dobrovoljno davanje krvi.

(3)Pod dobrovoljnim davanjem krvi iz stavka 1. ovog clanka ne smatra se davanje krvne plazme.

Clanak 29.

(1)Za pripremu polaganja drzavnoga strucnog ispita sluzbenici imaju pravo na plaCeni dopust od tjedan dana bez obzira na strucnu spremu koji ukljucuje i dan polaganja ispita.

(2)Za pripremu polaganja pravosudnog ispita sluzbenici imaju pravo na plaCeni dopust koji ukljucuje i dan polaganja ispita, i to:

- tjedan dana ako sluzbenik nema obvezu polaganja ispita,

- mjesec dana ako je sluzbenik obvezan polagati ispit.

Clanak 30.

(1)Sluzbenik i namjestenik za vrijeme strucnog ili opCeg skolovanja, osposobljavanja ili usavrsavanja na koje je upuCen od strane celnika drzavnog tijela, ima pravo na plaCeni dopust u sljedeCim slucajevima:

- za svaki ispit po predmetu 2 dana i

- za zavrsni rad 5 dana.

(2)Sluzbenik i namjestenik, za vrijeme strucnog ili opCeg skolovanja, osposobljavanja ili usavrsavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaCeni dopust u sljedeCim slucajevima:

- za svaki ispit po predmetu 1 dan i

- za zavrsni rad 2 dana.

Clanak 31.

(1)U slucaju prekida godisnjeg odmora zbog plaCenog dopusta ili razdoblja privremene nesposobnosti za rad, drzavni sluzbenik ili namjestenik je duzan vratiti se na rad onog dana kada bi mu godisnji odmor redovito zavrsio da nije bilo plaCenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad. Ostatak godisnjeg odmora Ce koristiti naknadno, prema sporazumu s celnikom drzavnog tijela.

(2)Ako plaCeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad zavrsava nakon sto bi zavrsio godisnji odmor, drzavni sluzbenik ili namjestenik se vraCa na rad po zavrsetku trajanja plaCenog dopusta, odnosno privremene nesposobnosti za rad.

Clanak 32.

U pogledu stjecanja prava iz sluzbe odnosno radnog odnosa ili u svezi sa sluzbom ili radnim odnosom, razdoblja plaCenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Clanak 33.

(1)Sluzbeniku i namjesteniku se na njegov zahtjev, zbog osobito opravdanih objektivnih ili osobnih razloga moze odobriti dopust bez naknade plaCe (neplaCeni dopust).

(2)Rjesenjem o odobrenom neplacenom dopustu odreduje se opravdanost razloga i razdoblje trajanja neplacenog dopusta.

Clanak 34.

(2)Za poslove na kojima se ni uz primjenu mjera zastite na radu iz stavka 1. ovoga clanka nije moguce otkloniti stetne utjecaje, drzavno ce tijelo posebnim propisom utvrditi povoljnije posebne mjere zastite na radu.

(3)Sluzbenici i namjestenici provode sve propisane mjere zastite na radu i duzni su postupati u skladu s uputama o zastiti zivota i zdravlja drzavnog tijela.

(4)Sluzbenik i namjestenik koji odbija raditi ili napusti svoje mjesto rada zbog neprovedenih propisanih mjera zastite na radu, ne smije zbog toga biti stavljen u nepovoljniji polozaj u odnosu na druge sluzbenike i namjestenike, a za razdoblje do kada se ne provedu mjere zastite na radu ima pravo na naknadu place.

Clanak 35.

(1)Placu sluzbenika i namjestenika cini osnovna placa i dodaci na osnovnu placu.

(2)Osnovna placa je umnozak koeficijenta slozenosti poslova radnoga mjesta na koje je rasporeden sluzbenik ili namjestenik i osnovice za izracun place, uvecan za 0,5% za svaku navrsenu godinu radnog staza.

(4)O visini osnovice iz stavka 3. ovoga clanka ce Ugovorne strane za svaku slijedecu kalendarsku godinu pregovarati prije donosenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje i ugovoriti dodatkom ovom Ugovoru.

(5)Dodaci na osnovnu placu su dodaci za uspjesnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvecanja place.

Clanak 36.

(1)Placa se isplacuje unatrag jedanput mjesecno za protekli mjesec.

(2)Od jedne do druge isplate place ne smije proci vise od 30 dana.

Clanak 37.

Poslodavac je duzan na zahtjev sluzbenika ili namjestenika izvrsiti uplatu obustava iz place (kredit, uzdrzavanje i sl.).

Clanak 38.

(1)Osnovna placa sluzbenika i namjestenika uvecat ce se za svaki sat rada, i to:

- za rad subotom 25%

- za rad blagdanom, neradnim danom utvrdenim zakonom i na Uskrs 150%

- za rad u drugoj smjeni ako sluzbenik ili namjestenik radi naizmjenicno, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%

- za dvokratni rad s prekidom duzim od 90 minuta 10%

- za rad u turnusu 5%.

(2)Dodaci iz stavka 1. ovoga clanka medusobno se ne iskljucuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.

(3)Drzavnim sluzbenicima i namjestenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvecanje place za prekovremeni rad i druga uvecanja place iz ovog clanka obracunavaju se za svaki sat rada na osnovnu placu uvecanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.

(4)Za vrijeme provedeno na pasivnom dezurstvu (pripravnost za rad), utvrdeno temeljem sluzbene evidencije o satima provedenim na pasivnom dezurstvu, sluzbeniku i namjesteniku isplatit ce se 10% satnice redovnog rada u tekucem mjesecu za svaki sat pasivnog dezurstva.

(5)Osnovna placa uvecat ce se:

- ako sluzbenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti za 8%,

- ako sluzbenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 15%,

- ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem sluzbenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem sluzbenik radi.

(6)Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad sluzbenika i namjestenika prema utvrdenom radnom vremenu poslodavca koji sluzbenik i namjestenik obavlja naizmjenicno tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili nocnom (III. smjena) dijelu dana.

(7)Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati.

(8)Radom u turnusu smatra se rad sluzbenika i namjestenika prema utvrdenom radnom vremenu poslodavca koji sluzbenik i namjestenik obavlja naizmjenicno tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

(9)Prekovremenim radom, kad je rad sluzbenika i namjestenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duzi od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.

(10)Prekovremenim radom, kad je rad sluzbenika i namjestenika organiziran u smjenama (2 prve - 2 druge - 2 trece - 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duzi od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duzi od redovnog mjesecnog fonda radnih sati.

(11)Ako je rad sluzbenika i namjestenika organiziran na drugaciji nacin, prekovremeni rad je svaki sat rada duzi od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duzi od 40 sati tjedno.

(12)Redovni mjesecni fond radnih sati su sati koje sluzbenici i namjestenici trebaju raditi u tekucem mjesecu, a dobije se na nacin da se broj radnih dana u tekucem mjesecu pomnozi s 8 sati.

(13)Prekovremeni rad ostvaren radom duzim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom duzim od mjesecnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog clanka medusobno se ne iskljucuju.

(14)Umjesto uvecanja osnovne place po osnovi prekovremenog rada, sluzbenik ili namjestenik moze koristiti jedan ili vise slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1.5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slucaju izdaje rjesenje u kojem se navodi broj i vrijeme koristenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

Clanak 39.

Sluzbenik i namjestenik ima pravo na uvecanje koeficijenta slozenosti poslova radnog mjesta za radni staz ostvaren u drzavnim tijelima, i to za:

- 20 do 29 godina 4%

- od 30 do 34 godine 8%

- od 35 i vise godina 10%.

Clanak 40.

(1)Ako sluzbenik i namjestenik po nalogu obavlja poslove vise slozenosti od poslova na koje je rasporeden, u trajanju do 30 dana, placa mu se isplacuje sukladno placi radnog mjesta poslove kojeg je obavljao po nalogu.

(2)Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga clanka, celnik tijela donosi rjesenje o placi.

(3)Drzavni sluzbenik i namjestenik ne smije obavljati poslove iz stavka 1. i 2. ovoga clanka bez izdanog pisanog naloga s tim da mu se placa vise slozenosti isplacuje samo za one radne sate koje je stvarno na njima proveo bez obzira na trajanje naloga.

Clanak 41.

Sluzbenik i namjestenik kojem sluzba ili radni odnos prestaje, a ostvario je pravo na otpremninu i ispunjava uvjete za mirovinu, moze na temelju sporazuma s drzavnim tijelom ostvariti dozivotnu otpremninu (dokup mirovine) iskljucivo prema posebnom propisu o dozivotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine.

Clanak 42.

Ako sluzbenik i namjestenik radi na poslovima cija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne moze koristiti dnevni odmor (stanku), ima pravo traziti da vrijeme dnevnog odmora (stanke) iskoristi kao slobodne dane.

Clanak 43.

6.OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUZBENIKA I NAMJESTENIKA

Clanak 44.

(1)Ugovorne strane sporazumne su da ce Vlada sluzbeniku i namjesteniku isplatiti regres za koristenje godisnjeg odmora, najkasnije do dana pocetka koristenja godisnjeg odmora.

(2)O visini regresa ce ugovorne strane za svaku sljedecu kalendarsku godinu pregovarati prije donosenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje i ugovoriti dodatkom ovom Ugovoru.

(3)Ako se dodatak iz stavka 2. ovoga clanka ne potpise do donosenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora izmedu Vlade i sindikata.

Clanak 47.

Ugovorne strane sporazumne su da ce se djeci, odnosno zakonskim starateljima djece sluzbenika i namjestenika koji je izgubio zivot u obavljanju sluzbe odnosno rada, mjesecno isplatiti pomoc, i to:

- za dijete predskolskog uzrasta 50% prosjecno isplacene neto place u gospodarstvu RH u prethodnoj godini,

- za dijete do zavrsenog osmog razreda osnovne skole 70% prosjecno isplacene neto place u gospodarstvu RH u prethodnoj godini,

- za dijete do zavrsene srednje skole, odnosno redovnog studenta 90% prosjecno isplacene neto place u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.

- nastanka teske invalidnosti sluzbenika i namjestenika, malodobne djece ili supruznika sluzbenika i namjestenika - u visini jedne proracunske osnovice,

- rodenja djeteta u visini 50% jedne proracunske osnovice.

(2)Nastanak invalidnosti zaposlenika, supruznika i malodobnog djeteta utvrduje se dostavom konacnog rjesenja nadleznog tijela sukladno posebnim propisima.

(3)Nastanak invalidnosti malodobnog djeteta utvrduje se pravomocnim rjesenjem o invalidnosti nadlezne sluzbe socijalne skrbi.

Clanak 49.

(1)Kada je sluzbenik i namjestenik upucen na sluzbeno putovanje, pripada mu puna naknada prijevoznih troskova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog racuna za spavanje.

(2)Ugovorne strane sporazumne su da visina dnevnice za sluzbena putovanja u Republici Hrvatskoj iznosi najmanje 170,00 kuna, a za sluzbena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplacuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za sluzbeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Drzavnog proracuna.

(3)Ako je sluzbeniku i namjesteniku osigurana odgovarajuca dnevna prehrana, iznos dnevnice umanjit ce se za 60%.

(4)Ako je sluzbeniku i namjesteniku osiguran odgovarajuci smjestaj u cvrstom objektu, nema pravo na naknadu hotelskog racuna za spavanje.

(5)Odgovarajuci smjestaj u cvrstom objektu je smjestaj u zidanom ili drvenom stambenom objektu, koji ispunjava tehnicke uvjete za stanovanje (voda, struja, sanitarije, namjestaj nuzan za smjestaj sluzbenika i namjestenika, po potrebi grijanje, odnosno hladenje, zastita od buke i dr.).

(6)Sluzbenik i namjestenik upucen od strane poslodavca na skolovanje, edukaciju, seminar i sl. ima pravo na punu dnevnicu i ostale prava iz ovoga clanka za cijelo vrijeme trajanja izobrazbe.

(7)Sluzbeniku i namjesteniku mora se izdati nalog za sluzbeno putovanje najmanje 24 sata prije putovanja u kojem mora biti naznaceno odobreno prijevozno sredstvo.

(8)Sluzbenik i namjestenik ima pravo na pola dnevnice ako sluzbeno putovanje traje izmedu 8 i 12 sati, a ako sluzbeno putovanje traje izmedu 12 i 24 sata ima pravo na punu dnevnicu.

(9)Ako sluzbenik i namjestenik koristi svoje vlastito prijevozno sredstvo cije koristenje nije odobreno, ima pravo na naknadu troskova prijevoza u visini cijene karte putnim nalogom odobrenoga prijevoznog sredstva.

Clanak 50.

(1)Za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegova stalnog boravka, sluzbenik i namjestenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati bez obzira na to koliko je dana radio.

(2)Pod pojmom stalno mjesto rada podrazumijeva se mjesto odnosno podrucje u kojem sluzbenik i namjestenik obavlja poslove radnog mjesta na koje je rasporeden, s obzirom na opis poslova radnog mjesta iz pravilnika o unutarnjem redu i nadleznosti ustrojstvene jedinice u koju je rasporeden, utvrdenu u aktu o unutarnjem ustrojstvu drzavnog tijela.

(3)Terenski dodatak se isplacuje sluzbeniku i namjesteniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za iduci mjesec.

(4)Visina terenskog dodatka iznosi najmanje 170,00 kuna, odnosno prema sporazumu s Vladom.

(5)Ako je sluzbeniku i namjesteniku za vrijeme rada izvan sjedista drzavnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osigurana odgovarajuca dnevna prehrana, isplatit ce se 50% iznosa dodatka iz stavka 4. ovoga clanka.

(6)Ako je sluzbeniku i namjesteniku za vrijeme rada izvan sjedista drzavnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osiguran adekvatan smjestaj (u cvrstom objektu) nema pravo na naknadu iznosa hotelskog racuna za spavanje.

(7)Pored terenskog dodatka sluzbenik i namjestenik ima pravo i na dodatke iz clanka 38. ovog Ugovora za svaki stvarno odradeni sat rada.

(8)Dnevnica i terenski dodatak se medusobno iskljucuju.

(9)Ako se sluzbenici i namjestenici organizirano upucuju na rad na terenu (osiguranje utakmica, preprata) u stvarno odradene sate rada ubraja im se i vrijeme putovanja do mjesta rada na terenu kao i vrijeme putovanja provedeno na povratku s mjesta rada na terenu.

(10)Iznimno od odredbi ovog Kolektivnog ugovora, prava po osnovi terenskog rada ostvaruje i sluzbenik koji radi na plovilu, odnosno na izdvojenom mjestu na otoku, ako plovilo odnosno izdvojeno mjesto rada na otoku, zbog naravi posla ne smije ili ne moze napustiti najmanje 24 sata.

Clanak 51.

Ako sluzbenik i namjestenik u svoje slobodno vrijeme tijekom terenskog rada zbog okolnosti obavljanja poslova ne smije ili ne moze napustiti prostorije ili prijevozno sredstvo u kojima je smjesten, tako provedeno vrijeme izvan stvarno odradenih sati rada smatra se pasivnim dezurstvom.

Clanak 52.

(1)Sluzbeniku i namjesteniku pripada naknada za odvojeni zivot od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, razlicitog od prebivalista njegove obitelji, zivi odvojeno od obitelji.

(2)Pravo iz stavka 1. ovoga clanka nema sluzbenik i namjestenik koji zivi odvojeno od obitelji ako je:

- rasporeden u mjesto rada razlicito od prebivalista njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva,

- putem javnog natjecaja primljen u sluzbu odnosno radni odnos u mjesto rada razlicito od prebivalista njegove obitelji,

- rasporeden u mjesto rada razlicito od prebivalista njegove obitelji, temeljem obveze preuzete ugovorom o skolovanju,

- obitelj odselila u drugo mjesto.

(3)Naknada se isplacuje za pokrice povecanih troskova zivota zbog odvojenosti od obitelji, odnosno rada i stalnog mjesta boravka izvan mjesta stalnog prebivalista.

(4)Ako je sluzbeniku i namjesteniku osiguran odgovarajuci smjestaj ili cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit ce se 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajuci smjestaj i cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit ce se 50%.

(5)Naknada za odvojeni zivot obitelji i terenski dodatak medusobno se iskljucuju.

(6)Naknada za odvojeni zivot od obitelji i naknada troskova prijevoza od mjesta prebivalista do mjesta rada medusobno se iskljucuju.

(7)Ugovorne strane sporazumne su da visina naknade za odvojeni zivot od obitelji sluzbenika i namjestenika iznosi najmanje 1.000,00 kuna, odnosno prema sporazumu s Vladom.

(8)Sluzbenik i namjestenik nema pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga clanka za mjesec u kojem nije radio niti jedan dan, neovisno o razlozima.

Clanak 53.

(2)Sluzbeniku ili namjesteniku koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, a taj prijevoz omogucuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troskova prijevoza isplacuje se na nacin da se mjesecna naknada sukladno odredbama ovoga clanka umanjuje za 25%.

(3)Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogucava sluzbeniku i namjesteniku redoviti dolazak na posao i povratak s posla, sluzbeniku i namjesteniku se nadoknaduju troskovi prijevoza koji se utvrduju u visini cijene mjesecne karte javnog prijevoza najblizeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran, odnosno isplacuje se naknada po prijedenom kilometru sukladno odredbama ovog clanka, ako je to za poslodavca povoljnije.

(4)Sluzbenik i namjestenik koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno manje od 2 km od stanice medumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja, nema pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada.

(5)Sluzbeniku i namjesteniku se nadoknaduju troskovi medumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla medumjesnim javnim prijevozom koji omogucava sluzbeniku i namjesteniku redovit dolazak na posao i povratak s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesecne, odnosno pojedinacne karte, ako je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.

(6)Ako nije organiziran medumjesni prijevoz, odnosno ako sluzbenik i namjestenik kojem organizirani medumjesni prijevoz omogucava redovit dolazak na posao i povratak s posla umjesto mjesnog i medumjesnog prijevoza koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, poslodavac sluzbeniku i namjesteniku moze, ako mu je to povoljnije, isplatiti naknadu u visini od 0,75 kn po prijedenom kilometru.

(7)Ako na istoj relaciji prometuje vise prijevoznika, sluzbeniku i namjesteniku koji stvarno koristi mjesni i medumjesni javni prijevoz nadoknaduju se troskovi prijevoza na posao i s posla medumjesnim odnosno mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni godisnje, odnosno mjesecne karte onog prijevoznika koji je najpovoljniji za poslodavca, pod uvjetom da vozni red tog prijevoznika omogucuje redovit dolazak na posao i povratak s posla.

(8)U slucaju udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada vecoj od 100 km, naknada troskova prijevoza na posao i s posla mjesnim i medumjesnim javnim prijevozom, utvrduje se u visini 0,65 kn po prijedenom kilometru, posebnom odlukom nadleznog ministra.

(9)Ako se najvisa maloprodajna cijena MB Eurosuper BS 95, prema podacima Ministarstva gospodarstva, promijeni za vise od 15% od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora, naknada troskova prijevoza po prijedenom kilometru iz stavka 6. i 8. ovoga clanka, uvecat ce se za iznos povecanja cijene benzina u odgovarajucem postotku od prvog dana slijedeceg mjeseca.

(10)Ako sluzbenik i namjestenik iz stavka 1. i 5. ovoga clanka mora sa stanice medumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrduju se u visini zbroja troskova mjesnog i medumjesnog javnog prijevoza sukladno odredbama ovoga clanka, osim u slucaju kada mjesni javni prijevoz obuhvaca i medumjesni prijevoz (tzv. prijevozne zone).

(11)Poslodavac sluzbeniku i namjesteniku kupuje mjesecnu ili godisnju kartu ili mu nadoknaduje stvarne troskove prijevoza, prema predocenim racunima, odnosno kupljenim prijevoznim kartama, o cemu se sluzbenik i namjestenik mora izjasniti na pocetku godine.

(12)Sluzbenik i namjestenik iz stavka 6. i 8. ovoga clanka, naknadu troska prijevoza ostvaruje predajom ispunjenog i potpisanog formulara na kojem evidentira stvarne dolaske na posao osobnim automobilom i drugim prijevozni sredstvom te prijedene kilometre za dolazak na posao i povratak s posla u proslom mjesecu, do 3. dana u mjesecu, osim u slucaju sprijecenosti kada ga predaje naknadno, nakon prestanka razloga sprijecenosti.

(13)Udaljenost izmedu adrese stanovanja i adrese rada utvrduje se prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba, u slucaju iz stavka 4. kao najkraca ruta uz korekciju za jednosmjerne ulice, uredene pjesacke nathodnike i pothodnike, a u slucaju iz stavka 6. i 8. ovoga clanka kao najkraca ruta bez naplate sa suvremenim kolnickim zastorom (asfaltom).

(14)Iznimno od stavka 1. - 13. ovoga clanka, naknada troskova mjesnog i medumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla nece se isplatiti za dane godisnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene sprijecenosti za rad i za druge dane kada sluzbenik i namjestenik vise od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao.

(15)Pravo na troskove prijevoza nema onaj sluzbenik i namjestenik koji za redoviti dolazak na posao i odlazak s posla moze koristiti prijevoz organiziran od strane poslodavca iskljucivo za sluzbenike i namjestenike.

(16)Ako prijevoz iz stavka 15. ovoga clanka nije organiziran na cijeloj relaciji na kojoj sluzbenik i namjestenik putuje na posao i s posla, za nepokriveni dio relacije nadoknaduju se troskovi prema kriterijima iz ovoga clanka, sukladno odluci nadleznog ministra.

(17)Na sluzbenika i namjestenika s tjelesnim ostecenjima donjih ekstremiteta te na slijepe osobe, a sve utvrdeno prema opcim propisima, ne primjenjuje se ogranicenje iz stavka 4. ovoga clanka.

(18)Redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na nacin da vrijeme cekanja od dolaska u mjesto rada do pocetka radnog vremena sluzbenika ili namjestenika te vrijeme cekanja od zavrsetak radnog vremena do polaska redovite linije prema mjestu stanovanja sluzbenika ili namjestenika ne prelazi 45 minuta, u slucaju potrebe za presjedanjem vrijeme cekanja izmedu dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duze od 30 minuta.

(19)Naknada troskova prijevoza za sluzbenike i namjestenike iz stavka 1. i 2. ovoga clanka, odnosno akontacija u visini 50% utvrdene naknade troskova prijevoza za sluzbenike i namjestenike iz stavka 6. i 8. ovoga clanka, isplacuje se najkasnije do 15. u mjesecu.

Clanak 55.

(1)Svi sluzbenici i namjestenici imaju jednom u tri godine pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a koje ce se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreze zdravstvene djelatnosti, u pravilu prema mjestu rada.

(2)Sistematski pregledi iz stavka 1. ovog clanka provode se s ciljem zastite zdravlja, te se nalazi i uvjerenja dobivena tim pregledom ne mogu koristiti u svrhu provjere i utvrdivanja radne sposobnosti sluzbenika i namjestenika.

(4)Utvrduje se da je trogodisnje razdoblje za upucivanje na sistematske preglede zapoceto 2015. godine, te novo trogodisnje razdoblje pocinje 1. sijecnja 2018. godine.

(5)Ako drzavno tijelo u roku od jedne godine od pocetka novog trogodisnjeg razdoblja ne omoguci sistematski pregled iz stavka 1. ovoga clanka, duzno je sluzbenika i namjestenika, na njegov pisani zahtjev, uputiti na sistematski pregled u zdravstvenu ustanovu iz mreze javne zdravstvene sluzbe, u pravilu prema mjestu rada.

(6)Sistematski pregled iz stavka 5. ovoga clanka obuhvaca zdravstvene preglede iz specifikacije koja se nalazi u prilogu ovog Ugovora i cini njegov sastavni dio.

(3)Jubilarna nagrada isplacuje se prvoga narednog mjeseca od mjeseca u kojem je sluzbenik ili namjestenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

(4)Iznimno, ako sluzbeniku i namjesteniku prestaje sluzba odnosno rad u drzavnom tijelu, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada ce se isplatiti sluzbeniku i namjesteniku sljedeceg mjeseca po prestanku sluzbe ili rada, a u slucaju smrti sluzbenika i namjestenika njihovim nasljednicima sukladno Zakonu o nasljedivanju.

Clanak 57.

(1)Svakom sluzbeniku i namjesteniku roditelju djeteta mladeg od 15 godina i koje je navrsilo 15 godina u tekuCoj godini u kojoj se isplacuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole.

(2)O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikat pregovarat ce svake godine prije donosenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje, s time da, ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora izmedu Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

(1)Ugovorne strane su sporazumne da ce Vlada sluzbeniku i namjesteniku isplatiti godisnju nagradu za bozicne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuce godine.

(2)O visini godisnje nagrade za bozicne blagdane ce Ugovorne strane za svaku slijedecu kalendarsku godinu pregovarati prije donosenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje i ugovoriti dodatkom ovom Ugovoru.

(3)Ako se dodatak iz stavka 2. ovoga clanka ne potpise do donosenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje, godisnja nagrada iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora izmedu Vlade i sindikata. Clanak 59.

Ugovorne strane su sporazumne da ce sukladno pozitivnim propisima, a u okviru svojih prava i obveza, razraditi mogucnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba sluzbenika i namjestenika te u skladu s mogucnostima sufinancirati stambene projekte koje sindikat provode u svrhu stambenog zbrinjavanja drzavnih sluzbenika i namjestenika.

Clanak 60.

(1)Sluzbeniku i namjesteniku pripada nagrada za izum i tehnicko unaprjedenje.

(2)Posebnim ugovorom zakljucenim izmedu sluzbenika i namjestenika i drzavnog tijela uredit ce se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga clanka.

Clanak 61.

Iznosi materijalnih prava iz Clanaka 44., 45., 46., 48., 49., 50., 52., 53., 56., 57., 58., 60. i 65. ugovoreni su u neto iznosima.

7.ZASTITA PRAVA SLUZBENIKA I NAMJESTENIKA

Clanak 62.

Sva rjesenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti sluzbenika i namjestenika obvezatno se u pisanom obliku i s obrazlozenjem dostavljaju sluzbeniku i namjesteniku, s poukom o pravnom lijeku.

Clanak 63.

(1)OdluCujuci o zahtjevu za zastitu prava sluzbenika i namjestenika na odluku koja se ne donosi u upravnom postupku, celnik drzavnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti duzan je na zahtjev sluzbenika ili namjestenika prethodno razmotriti misljenje sindikalnog povjerenika ili predstavnika sindikata kojeg je clan.

(2)Odbor za drzavnu sluzbu je na zahtjev sluzbenika prilikom odlucivanja o njegovoj zalbi na rjesenje drzavnog tijela duzan razmotriti misljenje sindikalnog povjerenika ili predstavnika sindikata kojeg je clan.

Clanak 64.

U sluCaju kada sluzbenik i namjestenik daje otkaz, duzan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s Celnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o drugacijem trajanju otkaznog roka.

Clanak 65.

(1)Sluzbenik kojem sluzba prestaje istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje Vladi, ima pravo na otpremninu u visini 65% njegove prosjecne mjesecne place isplacene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staza ostvarenog u drzavnoj sluzbi.

(2)Namjestenik, kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini 65% prosjecne mjesecne place isplacene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staza u drzavnoj sluzbi.

(3)Otpremnina iz stavka 1. i 2. ovoga clanka isplatit ce se sluzbeniku i namjesteniku posljednjeg dana sluzbe odnosno rada.

(4)Kao radni staz ostvaren u drzavnoj sluzbi smatra se ukupni radni staz ostvaren u svim drzavnim tijelima, osim radnog staza za koji je vec ostvario pravo na otpremninu u tijelu u kojem mu je prestala sluzba ili radni odnos.

Clanak 66.

Celnik drzavnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti duzna je provesti postupak savjetovanja sa sindikatom i rjesavanje radno pravnih statusa zaposlenih u skladu s opcim propisom o radu i posebnim propisom o sluzbenickim odnosima ako:

1)bi u drzavnom tijelu, koje zaposljava do pedeset zaposlenih osoba, u razdoblju od sest mjeseci mogla prestati potreba za radom za najmanje petero sluzbenika i namjestenika,

2)bi u drzavnom tijelu, koje zaposljava vise od pedeset zaposlenih osoba, u razdoblju od sest mjeseci mogla prestati potreba za radom za najmanje dvadeset zaposlenih ili za najmanje petero namjestenika.

Clanak 67.

Sluzbeniku i namjesteniku, za cijim je radom prestala potreba u drzavnom tijelu, to drzavno tijelo je duzno ponuditi prijem u drzavnu sluzbu, odnosno sklapanje ugovora o radu, ako se u roku od jedne godine ukaze potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je sluzbenik i namjestenik bio rasporeden u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba.

Clanak 68.

(1)Sluzbeniku i namjesteniku kome nedostaje najvise tri godine zivota do ostvarenja uvjeta za mirovinu, ne moze prestati sluzba, odnosno radni odnos bez osobnog pristanka, osim u slucaju prestanka sluzbe po sili zakona.

(2)Sluzbenik iz stavka 1. ovoga clanka za kojeg ne postoji mogucnost rasporeda, stavit ce se na raspolaganje do ispunjenja uvjeta za mirovinu.

Clanak 69.

(1)Vlada Republike Hrvatske i sindikat drzavnih sluzbi, polazeci od odgovornosti socijalnih partnera za rad drzavnih sluzbi osnovat ce zajednicko radno tijelo sa zadacom poboljsanja kvalitete rada i ucinkovitosti drzavnih sluzbi.

(2)Radno tijelo iz stavka 1. ovoga clanka jednom godisnje razmatrat ce stanje u drzavnim sluzbama u cilju poboljsanja rada drzavnih sluzbi i predlagati mjere u svezi sa:

- strukturom kadrova u drzavnim tijelima s obzirom na potreban broj sluzbenika i namjestenika, obrazovnu strukturu i posebna znanja i vjestine koja se od njih ocekuju;

- socijalno odgovornim upravljanjem ljudskim resursima u cilju postizanja optimalnog broja i strukture kadrova uz uvazavanje stecenih prava postojecih sluzbenika i namjestenika, na nacin kojim ce se u najvecoj mjeri koristiti mogucnosti edukacije i strucnog osposobljavanja, kao i odgovarajucih oblika zbrinjavanja neodgovarajucih kadrova, odnosno viska zaposlenih;

- zajednickim promicanjem profesionalnih i etickih vrijednosti, kao i izvrsnosti u radu drzavnih sluzbi s ciljem podizanja razine svijesti o drzavnoj upravi kao servisu u sluzbi gradana.

(3)Izvjesce o stanju i mjerama koje se predlazu, radno tijelo donijet ce do 30. lipnja tekuce godine radi osiguranja potrebnih sredstava za njegovu provedbu u postupku donosenja Drzavnog proracuna.

(4)Rok za osnivanje radnog tijela iz stavka 1. ovoga clanka je dva mjeseca od potpisivanja ovoga Ugovora.

8.ZASTITA SLUZBENIKA I NAMJESTENIKA

Clanak 70.

(1)Ako ovlasteno tijelo ocijeni da kod sluzbenika i namjestenika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomicni gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, celnik drzavnog tijela duzan je, uzimajuci u obzir nalaz i misljenje ovlastenog tijela, u pisanom obliku ponuditi sluzbeniku i namjesteniku drugo radno mjesto, cije poslove je on sposoban obavljati, a koji, sto je vise moguce, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio rasporeden.

(2)Sluzbenik i namjestenik iz stavka 1. ovog clanka kojemu nedostaje najvise 5 godina zivota do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravo na placu prema dosadasnjem rjesenju o rasporedu na radno mjesto odnosno ugovoru o radu ako je to za njega povoljnije.

9.ZASTITA DOSTOJANSTVA DRZAVNIH SLUZBENIKA I NAMJESTENIKA

Clanak 73.

(1)Drzavni sluzbenik i namjestenik ima pravo na postovanje osobe i zastitu dostojanstva za vrijeme i u svezi obavljanja poslova svog radnog mjesta.

(2)Osobnost i dostojanstvo sluzbenika i namjestenika stiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadredenih, suradnika i osoba s kojima sluzbenik i namjestenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

(3)U ostvarenju ovog prava stranke ovog Ugovora obvezuju se u drzavnim tijelima promicati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvazavanja dostojanstva osobe drzavnih sluzbenika i namjestenika, te svako nezeljeno ponasanje i postupke kojim se takvi odnosi narusavaju opisati, prepoznati, sprijeciti i sankcionirati.

(1)Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje drzavnih sluzbenika i namjestenika.

(2)Uznemiravanje je svako ponasanje poslodavca, drzavnih sluzbenika i namjestenika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva sluzbenika i namjestenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponizavajuce ili uvredljivo okruzenje za drugog sluzbenika i namjestenika.

(3)Uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga clanka smatra se i diskriminirajuce ponasanje kojim se drzavni sluzbenik i namjestenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji polozaj od drugih sluzbenika i namjestenika na temelju rase, boje koze, spola, spolnog opredjeljenja, bracnog stanja, porodicnih obveza, dobi, jezika, vjere, politickog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rodenja, drustvenog polozaja, clanstva ili neclanstva u politickoj stranci, clanstva ili neclanstva u sindikatu te tjelesnih ili dusevnih poteskoca.

(4)Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizicko ponasanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva sluzbenika i namjestenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponizavajuce ili uvredljivo okruzenje.

(5)Ponasanje kojim se narusava dostojanstvo osobe drzavnih sluzbenika i namjestenika smatra se namjerno ili nehajno ponasanje koje primjerice ukljucuje:

- ogovaranje, sirenje glasina ili kleveta o drugome,

- uvrede, prijetnje, psovke i omalovazavanje,

- seksisticko ponasanje kojim se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivaju drustveno neprimjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obiljezja ili spolnog opredjeljenja, sali na njihov racun ili pokusava ostvariti nezeljeni tjelesni kontakt,

- namjerno uskracivanje informacija potrebnih za rad, ili pak davanje dezinformacija i

- dodjeljivanje besmislenih, nerjesivih, omalovazavajucih zadataka ili nedodjeljivanje zadataka.

Clanak 75.

(1)U slucaju nezeljenog ponasanja iz clanka 73. i 74. ovoga Ugovora, drzavni sluzbenik i namjestenik moze se obratiti nadredenom drzavnom sluzbeniku, sindikalnom povjereniku ili ovlastenoj osobi od poslodavca za primanje i rjesavanje prituzbi vezanih za zastitu dostojanstva (povjerljivom savjetniku).

(2)Ovlastenu osobu iz stavka 1. ovoga clanka imenuje celnik drzavnog tijela na razini drzavnog tijela s vise od 20 zaposlenih, odnosno na razini dislocirane ustrojstvene jedinice drzavnog tijela koja ima vise od 20 zaposlenih.

(3)U ustrojstvenim jedinicama s manje od 20 zaposlenih poslove ovlastene osobe obavljat ce imenovana ovlastena osoba hijerarhijski vise ustrojstvene jedinice.

(4)Za drzavna tijela s manje od 20 zaposlenih celnik sredisnjeg tijela drzavne uprave nadleznog za sluzbenicke odnose imenovat ce posebnu ovlastenu osobu na razini drzavnih sluzbi.

(5)Osoba iz stavka 1. ovog clanka imenuje se uz prethodno pribavljenu suglasnost sindikata potpisnika ako imaju clanove zaposlene u drzavnom tijelu u kojem se on imenuje.

(6)Nadredeni drzavni sluzbenik i sindikalni povjerenik duzni su o svakoj prituzbi o povredi dostojanstva drzavnog sluzbenika i namjestenika obavijestiti ovlastenu osobu od poslodavca.

Clanak 76.

(1)Podaci o osobi ovlastenoj za primanje i ijesavanje prituzbi vezanih uz zastitu dostojanstva iz clanka 73. ovoga Ugovora objavljuju se na vidnom mjestu u drzavnom tijelu, a ukljucuju ime i prezime, broj telefona i telefaksa te e-adresu ovlastene osobe.

(2)Popis ovlastenih osoba imenovanih temeljem ovoga Ugovora objavljuje se na web-stranici Ministarstva uprave, www.uprava.hr s naznakom drzavnog tijela za koje su imenovani.

(3)Celnik sredisnjeg tijela drzavne uprave duzan je upozoriti celnika drzavnog tijela ili dislocirane ustrojstvene jedinice drzavnog tijela s vise od 20 zaposlenih na obvezu imenovanja ovlastene osobe, kao i na obvezu dostave podataka o ovlastenim osobama radi azuriranja sredisnjeg popisa ovlastenih osoba.

(4)Poslodavac je duzan ovlastenoj osobi osigurati zaprimanje prituzbi na nacin i u uvjetima kojima se nece ugroziti privatnost osobe koja podnosi prituzbu, sto razumijeva mogucnost koristenja posebne prostorije u sjedistu poslodavca tijekom cijelog ili u dijelu radnog vremena, a ako je to potrebno omogucit ce mu se i izlazak iz sjedista poslodavca radi zaprimanja prituzbe.

Clanak 77.

(1)Ovlastena osoba duzna je, ovisno o naravi i tezini povrede, odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dostave prituzbe, ispitati prituzbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slucaju radi sprjecavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

(2)Ako poslodavac ne provede predlozene mjere za sprjecavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo ocito neprimjerene, drzavni sluzbenik i namjestenik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zastita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatrazio zastitu pred nadleznim sudom.

Clanak 78.

(1)Ovlastena osoba duzna je do 31. sijecnja tekuce godine izvijestiti Zajednicku komisiju za tumacenje odredaba i pracenje primjene ovoga ugovora o broju i naravi (tezini) zaprimljenih prituzbi u prethodnoj godini u drzavnom tijelu u kojem je imenovana na obrascu koji je sastavni dio ovoga Ugovora.

(2)Zajednicka komisija iz stavka 1. ovoga clanka duzna je do 31. ozujka tekuce godine objedinjeno izvjesce o stanju na podrucju zastite dostojanstva drzavnih sluzbenika i namjestenika dostaviti Vladi i sindikatu drzavnih sluzbi, potpisnicima ovoga Ugovora.

(3)Vlada i sindikat drzavnih sluzbi ce po dostavljenom izvjescu, a najkasnije do 30. lipnja tekuce godine, razmotriti izvjesce i predloziti mjere radi prevencije nezeljenog ponasanja i zastite dostojanstva drzavnih sluzbenika i namjestenika.

Clanak 79.

U svrhu stvaranja ozracja tolerancije, razumijevanja i uvazavanja dostojanstva osobe drzavnih sluzbenika i namjestenika u drzavnoj sluzbi poslodavac ce voditi posebnu brigu o informiranju, osvjescivanju i senzibiliziranju zaposlenih u drzavnim tijelima za problematiku zastite dostojanstva, te edukaciji ovlastenih osoba.

10.INFORMIRANJE

Clanak 80.

Celnik drzavnog tijela duzan je sluzbeniku i namjesteniku odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni polozaj sluzbenika i namjestenika, a posebno:

- o odlukama koje utjeCu na socijalni polozaj sluzbenika i namjestenika,

- o rezultatima rada,

- o prijedlozima odluka i opcih akata kojima se u skladu s ovim Ugovorom ureduju osnovna prava i obveze iz sluzbe odnosno rada,

- o mjesecnim obracunima placa sluzbenika i namjestenika, uz njihov pristanak.

11.DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Clanak 81.

Drzavna tijela obvezuju se da ce osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja i zastite prava drzavnih sluzbenika i namjestenika utvrdenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Medunarodne organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.

Clanak 82.

(1)Celnik drzavnog tijela obvezuje se da nece svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji nacin onemoguciti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo sluzbenika i namjestenika da postane clanom sindikata.

(2)Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat ce se svaki pritisak od strane Celnika drzavnog tijela na sluzbenike i namjestenike, clanove sindikata, da istupe iz sindikalne organizacije.

Clanak 83.

Sindikat se obvezuje da ce svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Medunarodne organizacije rada, zakonima i ovom Ugovoru.

Clanak 84.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika sindikata u drzavnom tijelu ne smije biti sprjecavana ili ometana, ako djeluje u skladu s konvencijama Medunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.

Clanak 85.

(1)Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu place za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po clanu sindikata godisnje.

(2)Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu place za puno radno vrijeme na svakih 700 Clanova Sindikata.

(3)Celnik drzavnog tijela duzan je sindikalnom povjereniku iz stavka 1. ovoga Clanka pored prava na naknadu place, omoguciti i izostanak iz sluzbe odnosno s rada uz naknadu place zbog pohadanja sindikalnih sastanaka, tecajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija, kako u zemlji tako i u inozemstvu.

(4)Ozljeda koju sindikalni povjerenik pretrpi tijekom obavljanja sindikalnih duznosti smatrat ce se ozljedom na radu, u skladu s posebnim propisima zastite na radu i obveznog zdravstvenog osiguranja.

(5)Prava sindikalnog povjerenika iz stavka 1. i 2. ovoga Clanka medusobno se iskljucuju.

Clanak 86.

Kada sindikalni povjerenik iz Clanka 85. dio svoga radnog vremena posvecuje sindikalnim zadacama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz sluzbe odnosno radnog odnosa ureduju pisanim sporazumom zakljuCenim izmedu sindikata i Celnika drzavnog tijela.

Clanak 87.

Sindikalni povjerenik ne moze zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji polozaj u odnosu na druge sluzbenike i namjestenike.

Clanak 88.

(1)Za vrijeme obnasanja duznosti sindikalnog povjerenika i sest mjeseci po isteku te duznosti, sindikalnom povjereniku u drzavnom tijelu bez suglasnosti sindikata ne moze prestati sluzba odnosno rad, osim po sili zakona, niti se on moze bez njegove suglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istog ili drugog drzavnog tijela, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova stanovanja, pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede sluzbene duznosti, kao ni udaljiti iz sluzbe odnosno s rada zbog pokretanja kaznenog postupka.

(2)Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju suglasnosti, smatra se da je suglasan s pokretanjem postupka zbog povrede sluzbene duznosti sindikalnog povjerenika.

Clanak 89.

(1)Uvazavajuci okolnost da u drzavnim tijelima nije moguce osnivanje radnickih vijeca, Vlada i sindikat ovim Ugovorom ureduju nacin donosenja odluka o vaznim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima sluzbenika i namjestenika.

(2)Prije donosenja odluka vaznih za polozaj drzavnih sluzbenika i namjestenika, celnik drzavnog tijela mora o tome obavijestiti sindikat i mora mu priopciti podatke vazne za donosenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na polozaj sluzbenika i namjestenika.

(3)Vaznim odlukama iz stavka 1. ovoga clanka smatraju se osobito odluke o:

- donosenju, izmjeni i dopuni akata drzavnih tijela kojima se reguliraju prava iz rada i po osnovi rada sluzbenika i namjestenika (uredbe o unutarnjem ustrojstvu i pravilnici o unutarnjem redu drzavnih tijela i dr.),

- planu zaposljavanja i otkazu sluzbe odnosno rada sluzbenika i namjestenika,

- namjeri izvanrednog otkaza sluzbenika i namjestenika,

- mjerama u svezi sa zastitom zdravlja i sigurnosti na radu sluzbenika i namjestenika,

- uvodenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i nacinu rada,

- planu godisnjih odmora,

- rasporedu radnog vremena,

- nocnom radu,

- naknadama za izume i tehnicko unaprjedenje,

- o kolektivnom visku sluzbenika i namjestenika.

(4)Sindikat se moze o dostavljenom prijedlogu odluka iz stavka 1. ovog clanka ocitovati u roku osam dana.

(5)Celnik drzavnog tijela, prije donosenja odluke iz stavka 1. ovoga clanka, duzan je razmotriti dostavljene primjedbe sindikata.

(6)U slucaju donosenja odluka protivno odredbama stavka 2., 4. i 5. ovoga clanka komisija nadlezna za tumacenje i pracenje primjene ovoga Ugovora obavijestit ce odmah Vladu i sindikat u smislu odredbe clanka 101. stavka 9. i 10. ovoga Ugovora.

(7)Obveza obavjesCivanja iz stavka 1. ovoga clanka odnosi se na sindikat koji ima najmanje pet clanova u drzavnom tijelu na razini kojeg se donosi odluka.

(8)Po donosenju odluka iz stavka 2. ovoga clanka, izuzev uredbi o unutarnjem ustrojstvu koje se objavljuju u Narodnim novinama, celnik drzavnog tijela duzan je primjerak donesene odluke dostaviti sindikatu.

Clanak 90.

(1)Celnik drzavnog tijela duzan je razmotriti prijedloge, inicijative, misljenja i zahtjeve sindikata u svezi s ostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada i o zauzetim stajalistima duzan je u roku osam dana od primitka prijedloga, inicijative, misljenja i zahtjeva pismenim putem izvijestiti Sindikat.

(2)Celnik drzavnog tijela ili osoba koju on ovlasti duzan je na zahtjev sindikalnog povjerenika primiti ga na razgovor i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku sluzbenika i namjestenika, najkasnije u roku od 8 dana od predaje pismenog zahtjeva za prijam.

Clanak 91.

(1)Celnik drzavnog tijela duzan je, bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedece uvjete:

- prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajuci prostor za odrzavanje sindikalnih sastanaka,

- pravo na koristenje telefona, telefaksa, interneta te drugih raspolozivih tehnickih pomagala,

- slobodu sindikalnog izvjescivanja i podjelu tiska,

- obracun i ubiranje sindikalne clanarine, a po potrebi i drugih davanja preko isplatnih lista u racunovodstvu odnosno prilikom obracuna placa doznaciti clanarinu na racun sindikata, a na temelju pisane izjave clanova sindikata (pristupnica i sl.),

- oglasne ploce o svom trosku na mjestu dostupnom najvecem broju sluzbenika i namjestenika.

(2)Strane su suglasne da ce se u onim drzavnim tijelima u kojima postoji stalna veza s internetom i odgovarajuca tehnicka infrastruktura (racunalna oprema, lokalna mreza), sindikalnom povjereniku omoguciti pristup internetu bez naplate.

Clanak 92.

Celnik drzavnog tijela duzan je sindikalnom povjereniku ili drugom ovlastenom predstavniku sindikata jednom u sest mjeseci omoguciti odrzavanje sastanka u radnom vremenu.

Clanak 93.

(1)Sindikalni celnik koji profesionalno obavlja duznost predsjednika sindikata i kojemu za vrijeme obnasanja duznosti prestaje sluzba odnosno radni odnos, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u sluzbu odnosno u radni odnos sukladno svojoj strucnoj spremi.

(2)Prestanak sluzbe odnosno radnog odnosa i povrat u sluzbu ureduje se pismenim sporazumom zakljucenim izmedu sindikata i celnika drzavnog tijela odnosno druge osobe koju on za to ovlasti.

Clanak 94.

(1)U provodenju mjera zastite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

- sudjelovati u planiranju mjera za unaprjedivanje uvjeta rada,

- biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje sluzbenika i namjestenika,

- primati primjedbe sluzbenika i namjestenika na primjenu propisa i provodenje mjera zastite na radu,

- biti nazocan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapazanjima sluzbenika i namjestenika,

- pozvati inspektora zastite na radu kada ocijeni da su ugrozeni zivot i zdravlje sluzbenika i namjestenika, a drzavno tijelo to propusta ili odbija uciniti,

- skolovati se za obavljanje poslova zastite na radu, stalno prosirivati i unaprjedivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuce za rad na siguran nacin,

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i misljenje,

- svojom aktivnoscu poticati ostale sluzbenike i namjestenike za rad na siguran nacin.

(2)Ako u drzavnom tijelu nije izabran povjerenik zastite na radu u skladu s propisima s podrucja zastite na radu u roku od 90 dana od pocetka primjene ovoga Ugovora povjerenika zastite na radu moze imenovati sindikat.

12.MIRNO RJESAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Clanak 95.

(1)U slucaju kolektivnog radnog spora izmedu potpisnika ovoga Ugovora, koji nije moguce rijesiti sporazumom, provest ce se postupak mirenja pod uvjetima i na nacin propisan opcim propisom o radu i njegovim provedbenim pravilnikom.

(2)Ugovorne strane se mogu dogovoriti da se kolektivni radni spor iznese pred arbitrazu, ciji sastav, nacin odlucivanja i rokove za okoncanje postupka ureduju posebnim sporazumom.

(3)Ako ugovorne strane dogovore arbitrazu, a ne dogovore drukciji sastav i postupak arbitrage, za sastav arbitraze i arbitrazni postupak primijenit ce se odredbe opceg propisa o radu koje propisuju arbitrazu u slucaju poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme strajka.

13.MIRENJE U INDIVIDUALNIM RADNIM SPOROVIMA

Clanak 96.

(1)Ugovorne strane suglasne su da ce sve individualne radne sporove rjesavati mirenjem na nacin i po postupku predvidenim Pravilnikom o mirenju u individualnim radnim sporovima.

(2)Ugovorne strane suglasne su da ce u roku od 90 dana od potpisivanja ovoga Ugovora donijeti Pravilnik o mirenju u individualnim radnim sporovima.

(3)Strucne i organizacijsko-administrativne poslove u postupku mirenja iz stavka 1. ovoga clanka obavljat ce tajnik kojeg imenuje poslodavac iz redova sluzbenika uz prethodnu suglasnost sindikata.

14.STRAJK

Clanak 97.

(1)U slucaju spora o sklapanju, izmijeni ili obnovi ovog kolektivnog ugovora, koji se nije uspio rijesiti mirnim putem, sindikat kojem je u skladu s posebnim propisom utvrdena reprezentativnost za pregovaranje o sklapanju ovog Ugovora, ima pravo pozvati na strajk i provesti ga, pod uvjetima i na nacin propisan opcim propisom o radu.

(2)U slucaju neisplate place, dijela place ili naknade place te u cilju zastite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih clanova svaki sindikat koji djeluju u drzavnim sluzbama imaju pravo pozvati na strajk i provesti ga, pod uvjetima i na nacin propisan opcim propisom o radu.

Clanak 98.

Pri organiziranju i poduzimanju strajka, organizator i sudionici strajka moraju voditi racuna o ostvarivanju Ustavom zajamcenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju zivota, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Clanak 99.

(1)Strajkom rukovodi strajkacki odbor sastavljen od predstavnika organizatora strajka koji je duzan na pogodan nacin ocitovati se strani protiv koje je strajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rjesenja spora.

(2)Clanovi strajkackog odbora ne mogu biti rasporedeni na rad za vrijeme strajka.

15.SOCIJALNI MIR

Clanak 100.

(1)Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovoga Ugovora obvezuju se na socijalni mir.

(2)Izuzetno, dozvoljen je strajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ili koristenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u odredenoj drugoj djelatnosti.

16.TUMACENJE I PRACENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA

Clanak 101.

(1)Za tumacenja odredaba i pracenje primjene ovoga Ugovora ugovorne strane imenuju zajednicku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovog Ugovora.

(2)Komisija ima sedam clanova od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri clana, a sedmog pridruzenog clana imenuje dekan Pravnog fakultet u Zagrebu, koji na sjednicama sudjeluje samo u slucaju kada clanovi komisije ne mogu donijeti odluku vecinom glasova.

(3)Komisija donosi poslovnik o radu.

(4)Sve odluke komisija donosi vecinom glasova.

(5)Ugovorne strane (ukljucujuci drzavna tijela i podruznice sindikata) mogu komisiji upucivati zahtjeve za tumacenje ovog Ugovora.

(6)Sluzbenici i namjestenici mogu komisiji upucivati zahtjeve za tumacenje ovog Ugovora iskljucivo putem popunjenog obrasca koji se nalazi u prilogu ovog Ugovora i cini njegov sastavni dio.

(7)Komisija je duzna odgovoriti na postavljeni upit u pravilu u roku 60 dana od dana zaprimanja upita.

(8)Tumacenja Komisije imaju pravnu snagu i ucinke kolektivnog ugovora i dostavljaju se podnositelju upita i svim potpisnicima ovog Ugovora, koji su se duzni pridrzavati danog tumacenja.

(9)Komisija ce jednom u sest mjeseci izvijestiti Vladu i Sindikate o stanju na podrucju primjene Ugovora s obzirom na postivanje njegovih odredbi, u cilju identificiranja mozebitnih zapreka za ostvarivanje prava sluzbenika i namjestenika i davati prijedloge ugovornim stranama za izmjenu spornih clanaka Ugovora.

(10)Vlada i sindikat razmotrit ce slucajeve sustavnog krsenja Ugovora radi prevencije mogucih sudskih sporova i odrediti mjere za njegovu provedbu.

(11)Sjediste Komisije je pri Ministarstvu uprave u Zagrebu, Maksimirska 63.

(12)Tajnik i clanovi Komisije za tumacenje Kolektivnog ugovora imaju pravo na novcanu naknadu. Svaka ugovorna strana snosi svoje troskove, a naknada za clanove Komisije i tajnika isplacuje se prema odluci Vlade.

(13)Ugovorne strane sporazumno zajedno ce utvrditi visinu naknade za rad clanova komisije iz stavka 12. ovoga clanka, te naknadu za 7. clana komisije i sukladno sporazumu zajednicki snositi troskove tih naknada.

(14)Tumacenja zajednicke komisije objavit ce se na web-stranici Ministarstva uprave.

17.SOCIJALNI DIJALOG

Clanak 102.

(1)Prepoznajuci i vrednujuci stecevine socijalnog dijaloga i potrebu ukljucivanja predstavnika nevladinih udruga i akademske zajednice u pregovore i raspravu o pitanjima kojim se izravno ili neizravno utjece na ucinkovitost i kvalitetu rada drzavnih sluzbi kao servisa gradana te odredenih specificnih pitanja koja se odnose na status drzavnih sluzbenika i namjestenika, Vlada i sindikat ce nastojati, kada za to postoji interes jedne od ugovornih strana, u raspravu o pojedinim pitanjima iz kolektivnog ugovora ukljuciti predstavnike nevladinih udruga i akademske zajednice, radi omogucavanja njihovog doprinosa kvaliteti pojedinih rjesenja iz kolektivnog ugovora.

(2)Svaka ugovorna strana moze predloziti najvise tri predstavnika nevladinih udruga i akademske zajednice radi njihovog ukljucivanja u raspravu o pitanjima koja su predmet kolektivnih pregovora i radna tijela ustrojena radi razmatranja odredenih specificnih pitanja.

(3)Predstavnici nevladinih udruga i akademske zajednice u pregovorima imaju status dobronamjernih savjetnika i ne mogu izvjestavati javnost o tijeku i rezultatima rasprave i pregovora, bez odobrenja ugovorne strane koja ih je predlozila.

Clanak 103.

Ugovorne strane su suglasne da je specificnost pitanja umirovljenja policijskih sluzbenika i pripadnika pravosudne policije jedno od prioritetnih pitanja, zbog cega ce u postupku izrade zakonskih prijedloga kojim ce se rjesavati pitanje mirovina, ukljuciti i predstavnici sindikata.

18.PRIJELAZNE I ZAKLJUCNE ODREDBE

Clanak 104.

(1)Smatra se da je ovaj Ugovor zakljucen kada ga potpisu ovlasteni predstavnici ugovornih strana u skladu s posebnim propisom o vazenju kolektivnih ugovora, a isti se primjenjuje od 1. studenoga 2017. godine.

(2)Pojedinacni upravni akti doneseni na temelju Kolektivnog ugovora sklopljenog 3. kolovoza 2013. godine nece se mijenjati, osim u slucaju ako se pojedinacno utvrdeno pravo mijenja u skladu s ovim Kolektivnim ugovorom kada ce se izdati novi upravni akt. 

Clanak 105.

(1)Ovaj Ugovor se sklapa na odredeno vrijeme od cetiri godine.

(2)Nakon donosenja zakona kojim ce se urediti place drzavnih sluzbenika i namjestenika, Vlada Republike Hrvatske i sindikat ce zapoceti pregovore o izmjenama i dopunama ovoga Ugovora.

(3)Ako se izmjene i dopune iz stavka 2. ovoga clanka ne potpisu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu zakona kojim ce se urediti place drzavnih sluzbenika i namjestenika, Vlada Republike Hrvatske iz tog razloga moze otkazati ovaj Ugovor.

Clanak 106.

(1)Svaka ugovorna strana moze predloziti izmjene i dopune ovoga Ugovora.

(2)U ime sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga Ugovora podnosi Pregovaracki odbor.

(3)Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano ocitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predlozenoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

(4)Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovoga clanka, smatrat ce se da su ispunjeni uvjeti za promjenu odredaba ovog Ugovora o postupku mirenja.

Clanak 107.

Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane ce zapoceti najmanje 60 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

Clanak 108.

Vlada Republike Hrvatske obvezuje se da ce se odredbe ovoga Ugovora, u pogledu placa i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u drzavnom proracunu.

Clanak 109.

Ugovorne strane su suglasne, ako Vlada Republike Hrvatske sa sindikatom javnih sluzbi, ugovori materijalna prava povoljnije od ugovorenih za drzavne sluzbenike i namjestenike, jednako ce se primjenjivati i na drzavne sluzbenike i namjestenike.

Clanak 110.

Ovaj Ugovor sastavljen je u osam izvornih primjeraka, od kojih svakom sindikatu pripada po jedan primjerak, a Vladi pet primjerka.

ZA PREGOVARACKI ODBOR VLADE REPUBLIKE HRVATSKE Ministar rada i mirovinskoga sustava mr. sc. Marko Pavic, v. r.

ZA PREGOVARACKI ODBOR REPREZENTATIVNIH SINDIKATA DRZAVNIH SLUZBENIKA I NAMJESTENIKA Sindikat policije Hrvatske Dubravko Jagic, v. r.

Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova Zdravko Loncar, v. r.

Sindikat drzavnih i lokalnih sluzbenika i namjestenika Republike Hrvatske Boris Plesa, v. r.

Dodatak

SPECIFIKACIJA ZDRAVSTVENIH PREGLEDA

RED. BR. VRSTA PREGLEDA

SKUPINA

1	•Laboratorijska dijagnostika: SE, KKS, GUK, trigliceridi, bilirubin, kreatinin, Fe, Kolesterol, HDL-kolesterol, LDL- kolesterol, AST, ALT, GGT, urati, •Urin - kompletna pretraga; •UZV abdomena (jetre, zucnog i mokracnog mjehura, zucnih vodova, gusterace, slezene bubrega; •EKG s ocitanjem; •UZV dojki •Pregled ginekologa: transvaginalna sonografija (TVS), PAPA test; •Internisticki pregled i zavrsno misljenje	Zene do 40 godina zivota
2	•Laboratorijska dijagnostika: SE, KKS, GUK, trigliceridi, bilirubin, kreatinin, Fe, Kolesterol, HDL-kolesterol, LDL- kolesterol, AST, ALT, GGT, urati, •Urin - kompletna pretraga; •UZV abdomena •EKG s ocitovanjem •Mamografija ili UZV •Pregled ginekologa: transvaginalna sonografija (TVS), PAPA test •Internisticki pregled i zavrsno misljenje	Zene iznad 40 godina zivota
3	•Laboratorijska dijagnostika: SE, KKS, GUK, trigliceridi, bilirubin, kreatinin, Fe, Kolesterol, HDL-kolesterol, LDL- kolesterol, AST, ALT, GGT, urati, •Urin - kompletna pretraga •UZV abdomena •EKG s ocitanjem •Internisticki pregled i zavrsno misljenje	Muskarci do 40 godina zivota
4	•Laboratorijska dijagnostika: SE, KKS, GUK, trigliceridi, bilirubin, kreatinin, Fe, Kolesterol, HDL-kolesterol, LDL- kolesterol, AST, ALT, GGT, urati, •Urin - kompletna pretraga •UZV abdomena •EKG s ocitanjem •Specificni prostaticni antigen (PSA) •UZV prostate •Internisticki pregled i zavrsno misljenje	Muskarci iznad 40 godina zivota

Obrazac za postavljanje upita zajednickoj komisiji za tumacenje odredaba i pracenje primjene Kolektivnog ugovora za drzavne sluzbenike i namjestenike od strane drzavnih sluzbenika i namjestenika (obrazac se moze preuzeti u WORD formatu na mreznim stranicama Ministarstva uprave) Podaci o podnositelju upita
Ime i prezime
Naziv i adresa drzavnog tijela u kojem radi
Naziv radnog mjesta
Sadrzaj upita s pozivom na clanak Kolektivnog ugovora za koji se trazi tumacenje
Adresa na koju se dostavlja odgovor (radno mjesto, kucna adresa ili adresa elektronicke poste)

U,20 -------------------.--------------------------------------------------- g

Potpi s -----------------------------------------------------------

IZVJESCE O PRITUZBAMA VEZANIM UZ ZASTITU DOSTOJANSTVA U DRZAVNO	VI TIJELU
Naziv i adresa drzavnog tijela/dislocirane ustrojstvene jedinice
Podaci o ovlastenoj osobi
- ime i prezime
- adresa
- broj telefona
- broj telefaksa
- e-adresa
Broj zaprimljenih prituzbi putem
- izravnog kontakta
- pisanim putem
- anonimnih
Broj utvrdenih slucajeva
- uznemiravanja
- spolnog uznemiravanja
Poduzete mjere (broj i sazeti opis)
Poslodavac proveo predlozene mjere
Broj pokrenutih postupaka radi zastite dostojanstva pred nadleznim sudom	DA/ NE
U , dne 20 g.

(potpis ovlastene osobe) Vasi prijedlozi i primjedbe:

IZVJESCE

O PRIJEDENOJ UDALJENOSTI PRI DOLASKU NA POSAO I ODLASKU S POSLA

Ime i prezime sluzbenika/namjestenika:

Adresa rada:

Adresa stanovanja:

Datum	Broj prijedenih kilometara pri dolasku	Prijevozno sredstvo
	Broj prijedenih kilometara pri odlasku		Potpis

UKUPNO:

Za toCnost i istinitost podataka iz ovog izvjesca sluzbenik i namjestenik jamci potpisom pod punom krivicnom i materijalnom odgovornosti

DATUM PODNOSENJA IZVJESCA:

Na ime naknade troska prijevoza potrazujem:_________________________________________________

kn__________

Dio NN: Sluzbeni

Vrsta dokumenta: Kolektivni ugovor

Izdanje: NN 112/2017

Broj dokumenta u izdanju: 2630

Stranica tiskanog izdanja: 20

Datum ti skanog izdanja: 17.11.2017.