TISAK d.d., Slavonska avenija 11 a, Zagreb, kojeg zastupa Direktor Dražen Kocijan (dalje u tekstu : Poslodavac) s jedne strane
i
SINDIKAT GRAFIČKE I NAKLADNIČKE DJELATNOSTI HRVATSKE, Breščenskoga 4, Zagreb, kojeg zastupa Predsjednik Darije Hanzalek ( dalje u tekstu:Sindikat),
SINDIKAT NOVINE, Trg Petra Krešimira 4/2, Zagreb, kojeg zastupa Predsjednik glavnog odbora Krešimir Tomašković (dalje u tekstu: Sindikat), sklopili su u Zagrebu dana godine.
K O L E K T I V N I U G O V O R
UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze ugovornih strana, pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa, kao i pravna pravila o sastavu i načinu postupanja tijela za za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.
Kolektivni ugovor primjenjuje se na području Republike Hrvatske neposredno i obvezujuće na sve radnike zaposlene kod poslodavca.
Ovaj Ugovor se ne primjenjuje na radnike koji su s Poslodavcem sklopili menadžerski ugovor o radu.
Prava i obveze utvrđene ovim Ugovorom ne mogu se umanjiti aktom poslodavca.
Članak 2.
Ugovorne će se strane posebno zalagati za ostvarivanje slijedećih načela:
-uzajamnog uvažavanja i informiranja,
-rješavanja problema međusobnim pregovorima,
-pridržavanja preuzetih obveza .
Članak 3.
Izrazi koji se koriste u ovom Ugovoru, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 4.
Pod pojmom radnik u smislu ovog Ugovora podrazumijeva se svaka fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za Poslodavca.
Članak 5.
Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću te ostala dogovorena materijalna prava, a radnik je obvezan savjesno, marljivo i na stručan način obavljati poslove radnog mjesta za obavljanje kojih je sklopljen ugovor o radu, usavršavati svoje znanje i radne vještine, štititi poslovne interese Poslodavca i pridržavati se u svakodnevnom radu pravila i procedura koja proizlaze iz organizacije posla i danih uputa poslodavca, a sve u skladu s naravi i vrstom rada.
Radnik materijalno i kazneno odgovara za imovinu Poslodavca koja mu je povjerena i kojom se služi u svom radu.
Radnici su obvezatni pristojno se i dolično ponašati prema strankama, poslovnim partnerima i međusobno, te prema nadređenim osobama uz poštivanje Kodeksa ponašanja zaposlenika Tiska, kao i izbjegavati svako ponašanje kojim se remeti rad ili poslovanje Poslodavca, ili nanosi šteta ugledu Poslodavca.
Postupanja radnika koja su suprotna odredbama Kodeksa ponašanja zaposlenika Tiska, ovog Ugovora ili drugih akata Poslodavca, mogu imati za posljedicu otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika.
Poslodavac je dužan osigurati uvjete rada na siguran način kojim se ne ugrožava zdravlje radnika sukladno posebnim zakonskim propisima te štiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla.
SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Zasnivanje radnog odnosa
Članak 6.
Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu.
Ugovor o radu mora se sklopiti prije početka rada.
Ugovor o radu je sklopljen kad su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora te ga u znak prihvaćanja potpisale.
Članak 7.
Poslodavac može o namjeri novog zapošljavanja obavijestiti Radničko vijeće.
Poslodavac može objaviti oglas o slobodnim radnim mjestima na oglasnim pločama i na prodajnim mjestima.
Pri novom zapošljavanju poslodavac će voditi računa o mogućnostima zapošljavanja radnika koji rade na određeno vrijeme ili su već prije radili.
Članak 8.
Ugovor o radu obvezno sadrži podatke sukladno Zakonu o radu i Pravilniku o radu.
Članak 9.
Liječnički pregled prije zaposlenja kao uvjet za sklapanje ugovora o radu obvezan je za radnike u skladu s posebnim propisima i to na teret poslodavca.
Radni odnos može zasnovati osoba koja ispunjava uvjete.
Prilikom stupanja na rad poslodavac je obvezan radnika upoznati s odredbama ovog ugovora, mjerama zaštite na radu i drugim aktima kojima su uređena prava i obveze radnika.
Članak 10.
Neprekidnim radnim stažem kod istog poslodavca smatra se staž ostvaren u trgovačkom društvu koje je statusnim promjenama ili pravnim poslovima prenijelo ugovore o radu na poslodavca, staž koji su radnici ostvarili u pravnim osobama bivšeg SOUR-a “Vjesnik”, staž koji su radnici ostvarili kao kolporteri u bivšoj “Trgoštampi” i bivšem OOUR-u Zagrebačka prodaja, staž ostvaren u pravnim osobama koje je “Tisak” preuzeo, odnosno iz kojih je “Tisak” preuzeo radnike.
Godine neprekidnog staža smatraju se kao godine radnog staža ostvarene kod poslodavca prilikom ostvarivanja prava na:
-jubilarnu nagradu,
-otpremninu u slučajevima kad radnik ima pravo na otpremninu
-otkazni rok.
Obavljanje drugih poslova
Članak 11.
Ugovorom o radu može se ugovoriti da je radnik dužan obavljati i druge poslove po nalogu nadležnog rukovoditelja zbog potrebe posla, a ne duže od jednog mjeseca bez suglasnosti radnika.
Izuzetno, radnik može ukoliko je suglasan raditi dulje od mjesec dana, a najdulje do 6 mjeseci.
Prilikom obavljanja drugih poslova iz stavka 1. i 2. ovog članka, radnik ima pravo na plaću temeljem ugovora o radu, a ako obavlja poslove koji su bolje plaćeni ima za to vrijeme pravo na povoljniju plaću.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Članak 12.
Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje strane dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen zakonom.
Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na određeno vrijeme
Članak 13.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti i na određeno vrijeme u skladu s uvjetima iz Zakona o radu.
Probni rad
Članak 14.
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad u trajanju najduže do 6 mjeseci.
Probni rad utvrđuje se prema složenosti poslova, a odluku o trajanju probnog rada donosi poslodavac.
Radnik na probnom radu na poslovima za koje je sklopljen ugovor o radu treba pokazati svoje stručne i radne sposobnosti.
Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi osoba ili tijelo koje imenuje Poslodavac.
Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi se nadzorom nad radnikovim radom, uvidom u rezultate njegova rada, praćenjem njegove radne discipline i odnosa prema drugim radnicima te na druge načine pogodne za stjecanje uvida u stručne i radne sposobnosti radnika.
Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku do isteka propisanog ili ugovorenog trajanja probnog rada.
Otkazni rok za radnike koji nisu zadovoljili na probnom radu iznosi sedam dana.
PRIPRAVNICI
Članak 15.
Status pripravnika ima osoba koja se prvi put zapošljava radi osposobljavanja za samostalan rad u zanimanju za koje se školovala.
S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme .
Članak 16.
Pripravnički staž, ovisno o stupnju stručne spreme, traje:
-za poslove do zaključno V stupnja stručne spreme najviše šest mjeseci
-za poslove VI stupnja stručne spreme najviše 9 mjeseci
-za poslove VII stupnja stručne spreme najviše 12 mjeseci
Pripravniku se imenuje mentor koji je dužan izraditi program stručnog osposobljavanja pripravnika i osigurati njegovu provedbu.
Pripravnički staž može se na prijedlog mentora skratiti najviše za polovinu vremena predviđenog trajanja.
Nakon završetka pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit prema pravilima sadržanim u Pravilniku o radu ili odluci poslodavca.
RADNO VRIJEME
Puno radno vrijeme i raspored radnog vremena
Članak 17.
Puno radno vrijeme utvrđuje se sukladno Zakonu o radu.
Članak 18.
Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se ti poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.
Poslodavac uz savjetovanje s Radničkim vijećem raspoređuje radno vrijeme radnika ovisno o prirodi procesa rada, u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima i mjesecima.
Radni tjedan se određuje zasebno za određene skupine radnika: prodavače, vozače i ostale radnike.
Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima.
Radno vrijeme radnika koje je raspoređeno u nejednakom trajanju može tijekom jednog razdoblja trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena, pri čemu razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine.
Radno vrijeme radnika utvrđeno na način iz prethodnog stavka mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.
U slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena, radnik u tjednu može raditi najviše do pedeset sati, uključujući prekovremeni rad, izuzetno zbog sezone do 60 sati uključujući prekovremeni rad, pri čemu u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca radnik ne smije raditi duže od prosječno četrdeset osam sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.
Izuzetno od stavka 2. ovog članka, u slučajevima prijeke potrebe da bi se spriječio nastanak štete ili u drugim sličnim situacijama, poslodavac donosi odluku o rasporedu radnog vremena bez provedenog savjetovanja sa Radničkim vijećem.
Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.
Članak 19.
U radno vrijeme prodavača uračunavaju se i pripremne radnje za otvaranje i zatvaranje prodajnih mjesta.
Pripremne radnje iznose ukupno 15 minuta, a uključene su u puno dnevno radno vrijeme te ne smiju prelaziti radni tjedan iz Zakona o radu.
Inventure u pravilu treba obavljati u radno vrijeme radnika, a izvan radnog vremena iznimno, kada izvanredne okolnosti to nalažu.
Kada se inventura obavlja izvan radnog vremena, radniku se mora omogućiti dnevni odmor u skladu s Zakonom o radu.
Vrijeme pripravnosti i naknada za pripravnost
Članak 20.
Vrijeme pripravnosti je vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.
Vrijeme pripravnosti ne smatra se radnim vremenom.
Za vrijeme pripravnosti poslodavac je dužan isplatiti radniku naknadu za pripravnost koja iznosi 5% osnovne plaće iz ovog Kolektivnog ugovora, srazmjerno broju sati provedenih u pripravnosti.
Na visinu naknade za pripravnost ne utječe okolnost da li je radnik bio u pripravnosti u radni/ neradni dan, blagdan, dnevni, noćni, dvokratni ili smjenski rad.
Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom, i to neovisno o tome obavlja li te poslove radnik u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.
Potrebu za određivanjem vremena pripravnosti, trajanje i broj radnika obuhvaćenim vremenom pripravnosti, određuje svojom odlukom ovlašteni rukovoditelj.
Raspored vremena pripravnosti radnik dobiva u formi naloga potpisanog od strane ovlaštenog rukovoditelja, pri čemu mora biti o rasporedu i promjeni rasporeda vremena pripravnosti obaviješten najmanje 8 dana unaprijed, osim u slučaju iznenadne potrebe za zamjenom drugog radnika.
Preraspodjela radnog vremena
Članak 21.
Zbog naravi posla poslodavca može se uvesti preraspodjela radnog vremena.
Poslodavac je dužan u prvom kvartalu tekuće godine izraditi plan korištenja fonda radnog vremena, plan preraspodjele radnog vremena te, radni kalendar.
Preraspodjela radnog vremena utvrdit će se po organizacijskim jedinicama i radnim mjestima, nakon provedenog savjetovanja s radničkim vijećem.
Radno vrijeme preraspodjeljuje se tijekom razdoblja dvanaest neprekidnih mjeseci na način da u jednom razdoblju traje kraće, a u drugom duže od punog ili nepunog radnog vremena.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne može trajati duže od 48 sati tjedno (uključujući i prekovremeni rad).
Iznimno od odredbe iz prethodnog stavka, preraspodijeljeno radno vrijeme može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, odnosno 60 sati tjedno u slučaju sezonskog rada, pod uvjetom da radnik poslodavcu dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Radnik koji ne pristaje raditi u preraspodijeljenom radnom vremenu duže od 48 sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, može trajati najduže 6 mjeseci tijekom razdoblja od 12 mjeseci.
O preraspodjeli radnog vremena radnici moraju biti obaviješteni najmanje mjesec dana ranije.
Preraspodjela radnog vremena može se za pojedine organizacijske jedinice urediti različito ovisno o vrsti djelatnosti koja se u pojedinom dijelu obavlja.
Svako odstupanje koje nije preraspodjela radnog vremena ili nejednaki raspored radnog vremena iz članka 18. ovog Ugovora predstavlja prekovremeni rad.
O prekovremenom radu i preraspodjeljenom radu evidenciju vode i rukovoditelj i radnik te je usklađuju jednom mjesečno.
Prekovremeni rad
Članak 22.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
U hitnim situacijama nalog za prekovremeni rad može dati odgovorna osoba usmeno što će naknadno potvrditi pisanim putem u roku tjedan dana.
Prekovremeni rad može trajati najdulje 10 sati tjedno, a najviše do 250 sati godišnje.
Noćni rad i rad u smjenama
Članak 23.
Rad između 22,00 sata uvečer i 6,00 sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom.
Rad u smjenama je oganizacija rada kod koje dolazi do izmjene radnika na istim poslovima i istom mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena koji može biti prekinut i neprekinut.
Ako smjenski rad ukljućuje i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.
Korištenje radnog vremena
Članak 24.
Kontrola početka i završetka radnog vremena obavlja se na način koji određuje Poslodavac upisivanjem u evidenciju prisutnosti na radu.
Poslodavac će na traženje omogućiti uvid u evidenciju prisutnosti na radu sindikalnim povjerenicima i predsjedniku radničkog vijeća.
ODMORI I DOPUSTI
Stanka
Članak 25.
Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima pravo na stanku tijekom radnog dana u trajanju od 30 minuta .
Vrijeme stanke iz prethodnog stavka ovog članka smatra se kao vrijeme provedeno na radu. Radnik koji radi nepuno ili skraćeno radno vrijeme te duže od redovnog radnog vremena ima pravo na stanku razmjerno vremenu provedenom na radu.
Način korištenja stanke određuje poslodavac pisanom odlukom o rasporedu radnog vremena.
U slučaju da pojedinom radniku zbog prirode procesa rada nije omogućeno korištenje stanke u vremenu utvrđenom u ovom članku, poslodavac može skratiti radniku dnevno radno vrijeme.
Ako je narav posla takva da onemogućuje prekid rada radi korištenja stanke, stanka se osigurava višekratnim korištenjem odmora u kraćem trajanju.
Dnevni odmor
Članak 26.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Tjedni odmor
Članak 27.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, kojem se pribraja dnevni odmor od 12 sati.
Radnici koji zbog rada u različitim smjenama ne mogu iskoristiti odmor iz prethodnog stavka, zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada, tjedni odmor će koristiti u trajanju od 24 sata bez pribrajanja dnevnog odmora od 12 sati.
Radnik ima pravo koristiti tjedni odmor nedjeljom, odnosno u dan koji nedjelji prethodi odnosno iza nje slijedi.
Ako se radniku zbog organizacije rada ne može omogućiti korištenje tjednog odmora na način iz ovog članka, mora mu se osigurati korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju, pri čemu dan tjednog odmora radnik osim subotom, nedjeljom i ponedjeljkom može koristiti i u druge dane u tjednu.
Plaćeni dopust
Članak 28.
Radnik ima pravo izostati s rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) ukupno do sedam radnih dana tijekom kalendarske godine u slijedećim slučajevima:
- sklapanje braka, životnog partnerstva3 radna dana
- rođenje djeteta
- smrti supružnika, životnog partnera, djece, roditelja
- smrti djedova, baka, roditelja supružnika/životnog partnera, braće i sestara 3 radna dana teže bolesti ili hitnog liječenja člana uže obitelji, životnog partnera5 radnih dana
2 radna dana
-elementarne nepogode
-dobrovoljni davatelji krvi
neposredno nakon svakog davanja krvi, ali je moguće rukovoditeljem dogovoriti i drugi slobodan dan ukoliko je to prirode posla koje radnik obavlja.
Članak 29.
Poslodavac će omogućiti radniku sukladno mogućnosti potreba rada školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, a radnik se dužan sukladno svojim sposobnostima i potrebama rada školovati, obrazovati, osposobljavati i usavršavati svoj rad. Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na obrazovanje ili usavršavanje u zanimanje od interesa za poslodavca uređuju se posebnim ugovorom.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme stručnog i općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje ga je uputio poslodavac te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, u trajanju i uz naknadu plaće kao da je radio, pod uvjetima utvrđenim ovim kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između sindikata, radničkog vijeća i poslodavca.
Odobreni plaćeni dopust radnik je dužan opravdati ranijom ili naknadnom dostavom odgovarajuće isprave u Odjel ljudskih resursa .
Godišnji odmor
Članak 30.
Radnik ima pravo u svakoj kalendarskoj godini sukladno Zakonu o radu koristiti godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna.
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani, neradni dani određeni zakonom i privremena nesposobnost za rad.
Poslodavac će vrijeme korištenja godišnjih odmora za sve radnike utvrditi planom korištenja godišnjih odmora, kojega donosi uz savjetovanje sa radničkim vijećem.
Članak 31.
Godišnji odmor utvrđuje se tako da se zakonskom najkraćem trajanju godišnjeg odmora pribrajaju dani godišnjeg odmora sukladno slijedećim kriterijima:
-radnik sa stažem od 10 do 15 godina
-radnik sa stažem od 15 do 20 godina
-radnik sa stažem od 20 do 30 godina
-radnik sa stažem preko 30 godina
-radniku sa otežanim uvjetima rada
Dani godišnjeg odmora priznaju se prema radnom stažu sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine.
Članak 32.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se zbrajanjem dana, a prema kriterijima i mjerilima iz ovog Ugovora i po svim osnovama može trajati najviše 30 radnih dana.
Obavijest o godišnjem odmoru uručuje se radniku 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora.
Članak 33.
Raspored (plan korištenja godišnjeg odmora) utvrđuje Poslodavac, polazeći od potrebe organizacije rada i mogućnosti za odmor, najkasnije do 31. svibnja tekuće godine.
O odluci o rasporedu korištenja godišnjeg odmora poslodavac će se savjetovati sa radničkim vijećem i sindikatom.
Svaki rukovoditelj organizacijske jedinice dužan je prikupiti potrebe radnika u vezi korištenja godišnjeg odmora i uvažiti ih koliko je to god prema organizaciji posla moguće.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dva ili više dijela, jedan dio, od najmanje 2 tjedna, u pravilu mora se odobriti prema želji radnika.
Nakon izdane obavijesti termin godišnjeg odmora može se izmijeniti samo u slučaju više sile ili uz pristanak u pisanom obliku radnika, koji u tom slučaju ima pravo na nadoknadu stvarne štete nastale promjenom termina godišnjeg odmora poput putnih troškova, troškova uplaćenog ljetovanja i sl.
Članak 34.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio godišnjeg odmora u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnjim odmor, osim ako se drugačije ne dogovori s Poslodavcem.
Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Dva dana godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po želji, uz obvezu obavijesti Poslodavcu 3 dana prije korištenja.
Neplaćeni dopust
Članak 35.
Radniku se može odobriti neplaćeni dopust, za važne osobne potrebe.
Poslodavac može radniku odobriti neplaćeni dopust do 30 dana u slučajevima:
-liječenja na vlastiti trošak,
-njege člana uže obitelji, (supružnika, životnog partnera, roditelja, djece)
-u slučaju otklanjanja posljedica elementarne nepogode i sl;
-gradnju ili popravak kuće ili stana;
-školovanja odnosno osposobljavanja na vlastiti trošak.
Poslodavac i radnik mogu se dogovoriti o neplaćenom dopustu u duljem trajanju kao i zbog drugih razloga
Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom nije drugačije određeno.
PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak 36.
Ugovor o radu prestaje na način utvrđen zakonom, ovim Ugovorom i Pravilnikom o radu.
Otkaz ugovora o radu
Članak 37.
Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik.
Redoviti otkaz
Članak 38.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
-ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz);
-ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili
-ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika)
-ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu)
Članak 39.
Ukoliko bi kod Poslodavca u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, Poslodavac je dužan na način propisan Zakonom o radu, savjetovati se s Radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika.
Izvanredni otkaz
Članak 40.
Poslodavac i radnik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz) ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovorenih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme
Članak 41.
Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.
Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka
Članak 42.
Otkaz mora imati pisani oblik.
Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.
Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.
OTKAZNI ROKOVI KOD REDOVITOG OTKAZA UGOVORA O RADU
Članak 43.
Otkazni rokovi u slučaju redovitog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca određuju se u skladu sa Zakonom o radu.
U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:
-dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,
-mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,
-mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine,
-dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina,
-dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 10 godina,
-tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 20 godina.
Otkazni rok iz stavka 2. ovog članka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 godina, povećava se za 2 tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana, ako je navršio 55 godina života.
U vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na odsutnost s rada radi traženja zaposlenja 5 sati tjedno.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog skrivljenog ponašanja, utvrđuju se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 2. i 3. ovog članka.
Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on ima za to osobito važan razlog.
Članak 44.
Radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada, radi osobno ili poslovno uvjetovanih razloga, ima pravo na otpremninu najmanje u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne bruto plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.
Ukupan iznos otpremnine iz stavka 1. ovog članka ne može biti veći od:
za radnike koji imaju manje od 20 g staža kod poslodavca; za radnike s navršenih 20 g staža kod poslodavca; za radnike s navršenih 25 g staža kod poslodavca; za radnike s navršenih 30 g staža kod poslodavca; za radnike s navršenih 35 g staža kod poslodavca;
koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, DOSTOJANSTVA I PRIVATNOSTI RADNIKA
Zaštita i sigurnost na radu
Članak 45.
Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu i alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu zdravlja i života radnika.
Poslodavac je dužan osigurati prodavačima u kiosku pristup WC-u, koji ne smije biti udaljeniji od 100 metara od kioska.
Članak 46.
Poslodavac ima obvezu svakom radniku osigurati odgovarajuće osposobljavanje za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, posebno u obliku obavijesti i naputaka koji se odnose na njegovo radno mjesto i posao, i to: prije početka rada, ako radnika premješta na drugo radno mjesto, ako se uvodi nova radna oprema ili mijenja postojeća, te ako se uvodi nova tehnologija.
Osposobljavanje se obavlja na teret poslodavca.
Članak 47.
Radnik ima pravo na zaštitu na radu, a ona obuhvaća mjere i sredstva za stvaranje sigurnih uvjeta za rad radnika.
Poslodavac je dužan, uzimajući u obzir znanstvene spoznaje i suvremena dostignuća, osigurati rad na način na koji se osigurava sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika te poduzeti mjere i utvrditi normative kojima se osigurava psiho-fizičko zdravlje i osobna sigurnost, a naročito:
-utvrditi mjere ZNR posebnim općim aktom poslodavca i to na način da se na minimum svedu mogućnosti povreda, profesionalnih oboljenja i zdravstvenih tegoba,
-izvješćivati sindikalnog povjerenika/povjerenika ZNR o svim povredama na radu, nesrećama, profesionalnim bolestima i sl.,
-obvezno provoditi prethodne i periodične zdravstvene preglede, na poslovima s posebnim uvjetima rada,
-radnicima mora omogućiti pouku o ZNR a posebice o području zaštite zdravlja.
Poslodavac ima na području zaštite na radu prema Procjeni i Pravilniku o zaštiti na radu prvenstveno obvezu osigurati radnicima radnu odjeću i obuću sukladno Procjeni o opasnosti na radu:
-radno odijelo (kutu),
-odgovarajuću radnu obuću
-prilagoditi posao svakom radniku, posebno odgovarajućim oblikovanjima radnog mjesta, izborom sredstava za rad, izborom radnih tehnoloških postupaka, te uklanjanjem monotonosti posla pretjeranog ritma, kao i smanjivanje štetnih utjecaja na zdravlje radnika,
-prilagoditi posao tehničkom napretku i poznavanju napretka struke u zemlji i svijetu,
-zamjenjivati opasne s bezopasnim ili s manje štetnim radnim (tehnološkim) postupcima, sredstvima za rad, materijalima i izvorima energije,
-razvijati usklađenu politiku zaštite na radu uključujući tehnologiju, organizaciju rada, socijalne odnose i utjecaj radne okoline,
-savjetovati se sa radnicima odnosno njihovim zastupnicima o pitanjima razvoja i uvođenja novih tehnologija.
Sve mjere u svezi sa zaštitom i osiguranjem zdravlja radnika na radu, idu na trošak poslodavca.
Svaki radnik obvezan je brinuti o osobnoj zaštiti i zdravlju u skladu sa svojom osposobljenošću, te pismenim i usmenim uputama poslodavca.
Članak 48.
Radnik ima pravo odbiti raditi ako mu prijeti neposredna opasnost za život i zdravlje, jer nisu poduzete mjere zaštite na radu.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka, nadležno tijelo poslodavca mora odmah pristupiti uklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje radnika, a radnika se može za to vrijeme premjestiti na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi odgovarajućeg zanimanja ili slično.
Poslodavac je dužan radnicima osigurati potrebnu zaštitnu odjeću i obuću u rokovima utvrđenim Pravilnikom o zaštiti na radu, a sukladno procjeni opasnosti radnog mjesta.
Članak 49.
Radnik je obvezan:
-raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnosti opreme i uređaja,
-na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava rada,
-održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,
- upozoriti neposrednog rukovoditelja pisanim putem, na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi,sigurnosnim uređajima, osobnim zaštitnim sredstvima kao i na
izvanredne pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu
opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika,
-ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način,
-podvrći se provjeri da li je pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti,
-pristupiti zdravstvenim psihofizičkim i drugim pregledima na koje je upućen.
Poslodavac će, ako to dopuštaju financijske prilike, u cilju preventivne zaštite zdravlja
radnika, organizirati sistematske preglede za ciljane grupe radnika na teret troškova
poslovanja.
Članak 50.
Trudnice ne smiju obavljati poslove:
-za koje se traže posebni uvjeti, tjelesno i psihofizičko stanje,
-koji imaju štetan utjecaj na zdravlje trudnice i na trudnoću.
Naporni i za zdravlje štetni poslovi koji se ne smiju raditi za vrijeme trudnoće su naročito:
-poslovi koji izazivaju stalne i snažne vibracije tijela ili buku te izazivaju duži pritisak na tijelo,
-poslovi s opasnim i za zdravlje štetnim tvarima,
-poslovi u prostorijama u kojima nastaju opasna zračenja,
-poslovi koji se obavljaju pretežito u nefiziološkom i prisilnom položaju.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu
Članak 51.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu djeluje na način utvrđen Zakonom o zaštiti na radu i ovim Ugovorom.
Izbor, utvrđivanje broja povjerenika i njihov mandat utvrđuje se sukladno Zakonu o zaštiti na radu.
Ako je kod poslodavca izabrano više povjerenika ZNR oni međusobno imenuju svog koordinatora, ali ne mogu prenositi sate na koordinatora.
O svom radu koordinator povjerenika ZNR je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvijestiti radničko vijeće.
Članak 52.
Poslodavac je dužan povjereniku ZNR osigurati uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati mu sve potrebite obavijesti i omogućiti mu uvid u sve propise i isprave.
Povjerenik ZNR koji postupa sukladno svojim ovlastima utvrđenim Zakonom o zaštiti na radu, zaštićen je od postupaka poslodavca koje je poduzeo sukladno istom zakonu. Poslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnašanje te dužnosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga, tijekom obnašanja dužnosti, bez suglasnosti radničkog vijeća rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu, otkazati ugovor o radu, smanjivati mu plaću ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete, ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima.
Članak 53.
Povjerenik radnika za ZNR djeluje sukladno Zakonu o zaštiti na radu i ovom Ugovoru. Povjerenik radnika za ZNR svoje poslove obavlja za vrijeme svog radnog vremena uz naknadu plaće kao da je radio sukladno broju sati iz Zakona o zaštiti na radu bez mogućnosti prava ustupanja sati drugom.
Ako povjerenik ZNR na zahtjev Poslodavca (sudjeluje u planiranju unapređenja uvjeta rada i sl.) ili inspektora rada (prisustvovanje inspekcijskim nadzorima) radi obnašanja svojih dužnosti izostane s rada više od vremena utvrđenog stavkom 2. ovog članka ima i za to vrijeme pravo na naknadu plaće kao da je radio.
Povjerenik ZNR ima pravo na odsustvovanje s rada radi osposobljavanja za zaštitu na radu (tečajevi, seminari, sastanci i sl.) sedam dana tijekom kalendarske godine.
Poslodavac je dužan omogućiti povjereniku ZNR pristup svim radnim mjestima i podacima koji su od značaja za ostvarivanje zaštite na radu.
Poslodavac može osigurati osposobljavanje povjerenika ZNR i snositi troškove osposobljavanja kod ovlaštenih institucija za osposobljavanje povjerenika ZNR kao i sve troškove u svezi rada povjerenika ZNR, a sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.
Članak 54.
U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu povjerenik radnika za zaštitu na radu ima
pravo:
-biti obaviješten o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika,
-primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu,
-biti nazočan kod inspekcijskih pregleda i obavješćivati inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik,
-pozvati inspektora rada kada ocjeni da su ugroženi životi i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti temeljem pisane obavijesti povjerenika,
-obrazovati se za obavljanje poslova povjerenika, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije značajne za rad,
-stavljati prigovore na inspekcijski nalaz i mišljenje,
-svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način.
ZAŠTITA PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA TE INFORMIRANJE RADNIČKOG VIJEĆA
Članak 55.
Osobni podaci o radniku prikupljaju se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama na način kako je utvrđeno zakonskim propisima.
Podaci o radniku koji se u Društvu prikupljaju radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom su: ime i prezime radnika, ime roditelja (oca), djevojačko prezime, spol, datum rođenja, osobni identifikacijski broj (OIB), država, mjesto i općina rođenja, prebivalište i adresa stanovanja, broj i mjesto izdavanja osobne karte, državljanstvo, bračno stanje, ime, prezime, godina rođenja, srodstvo članova obitelji, životnog partnerstva (za osigurane članove obitelji, životnog partnerstva), datum stjecanja svojstva osiguranika, adresa), najviša završena škola, stručna sprema, zvanje, znanje stranih jezika, položeni ispiti, posebna znanja i vještine, naziv tečajeva i seminara koje je radnik pohađao, vrsta radnog odnosa, radno mjesto, organizacijska jedinica, radno vrijeme, mjesto rada, datum početka rada, ugovorena plaća, broj tekućeg računa i naziv banke, broj zdravstvenog osiguranja, datum prestanka rada, članstvo u sindikatu, posebni statusi radnika (član radničkog vijeća, sindikalni povjerenik, povjerenik zaštite na radu, status hrvatskog branitelja, roditelj djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju), vrsta invalidnosti, posebna ovlaštenja, ocjena radnog učinka, podaci o kršenju radne obveze, posebna prava korištenja, vrsta osiguranja, zdravstveni status, status vojne obveze, broj telefona, koeficijent osobnog poreznog odbitka.
Radnik je dužan na zahtjev poslodavca dojaviti sve promjene dostaviti osobne podatke koji se prikupljaju radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom odjelu ljudskih resursa u roku od 15 dana, a u istom roku radnik je dužan obavijestiti poslodavca o nastalim promjenama od nastanaka promjene.
Članak 56.
Osobne podatke o radniku prikuplja, obrađuje, koristi i dostavlja trećim osobama poslodavac ili osoba koju je za to posebno opunomoćio.
O prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podatka o radniku, Poslodavac će donijeti odluku uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća, kao i o imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati provedbu te odluke.
Članak 57.
Svaki radnik dužan je na vrijeme dostaviti poslodavcu sve informacije i isprave potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa i za obračun plaće (primjerice: doznake za bolovanje, porezu karticu, radnu knjižicu, potvrdu o školovanju djeteta i dr.).
Radnik koji ne dostavi potrebne osobne podatke ili isprave potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa, sam snosi štetne posljedice toga propusta.
Članak 58.
Svi radnici u Društvu su ravnopravni bez obzira na spol, dob, nacionalnost, etničko podrijetlo, religijsku pripadnost, jezik, socijalni ili ekonomski status
Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli (radnik, namještenik, službenik ili drugi radnik (u daljnjem tekstu: radnik) na temelju rase, koje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog opredjeljenja, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.
Radnici su dužni poštivati opća pravila poslovne komunikacije i profesionalnosti. Svi oblici fizičkog, emocionalnog ili spolnog uznemiravanja su zabranjeni i predstavljaju povredu radne obveze.
Članak 59.
Poslodavac štiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigurava uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja nadređenih, suradnika ili osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.
Poslodavac će imenovati osobu koja je, osim njega, ovlaštena primati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Navedena osoba će povodom zahtjeva za zaštitu dostojanstva saslušati stranku koja traži zaštitu, po potrebi svjedoke i stranku protiv koje je prijava podnesena, te prikupiti isprave i druge eventualne dokaze.
Temeljem svih prikupljenih dokaza i pismenog izvješća osobe iz stavka 3. i 4. ovog članka, odluku o tome da li je bilo povrede dostojanstva radnika donosi komisija u sastavu:
-osoba ovlaštene za primanje pritužbi i prikupljanje dokaza povodom zahtjeva za zaštitu dostojanstva,
-predstavnik poslodavca,
-predsjednik radničkog vijeća.
Temeljem odluke komisije o tome da li je bilo povrede dostojanstva radnika i prijedloga mjere za zaštitu dostojanstva, odluku o mjerama za zaštitu dostojanstva donosi poslodavac.
Mjere za zaštitu dostojanstva radnika, ovisno o težini povrede su:
-usmeno upozorenje na obvezu poštivanja dostojanstva radnika;
-pisano upozorenje na obvezu poštivanja dostojanstva radnika;
-pisano upozorenje na mogućnost otkaza ugovora o radu u slučaju nastavka povrede dostojanstva;
-otkaz ugovora o radu;
-druge odgovarajuće mjere kojima se može zaštiti dostojanstvo radnika.
Članak 60.
Poslodavac će, uz prethodno mišljenje Radničkog vijeća, imenovati osobu koja je, osim njega ovlaštena primati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni, za što je odgovoran poslodavac.
Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika utvrdit će se sporazumom poslodavca i radničkog vijeća.
Članak 61.
Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje i evidenciju o prisutnosti na radu uz odobrenje radnika na koga se traženi podaci odnose.
Poslodavac je dužan Radničkom vijeću osigurati informacije o odlukama koje su od značaja za ekonomski i socijalni status radnika.
PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGI NOVČANI I NENOVČANI PRIMICI RADNIKA
Plaća za izvršeni rad radnika
Članak 62.
Najniža osnovna plaća radnika za najjednostavnije poslove utvrđuje se za stvarni mjesečni fond sati, na bazi punog radnog vremena od 174 sata.
Osnovna plaća određenog radnog mjesta utvrđuje se tako da se najniža osnovna plaća iz prethodnog stavka ovog članka pomnoži s koeficijentom složenosti poslova pripadajućeg radnog mjesta iz tarifnog dijela Pravilnika o radu i uveća za dodatke.
Najniža osnovna plaća i ostala materijalna prava radnika utvrđuju se dodatkom ovom Ugovoru.
Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti da se najniža osnovna plaća mijenja kada se za to stvore uvjeti, odnosno nakon isteka primjene Dodatka Kolektivnom ugovoru.
Članak 63.
Dodatci na osnovnu plaću
Radnicima čija se plaća izračunava pomoću koeficijenata iz tarifnog dijela Pravilnika o radu
Ako je prisutno više uvjeta iz prethodnih stavaka istovremeno, uvećanja se kumuliraju. osim ukoliko je državni blagdan ili neradni dan utvrđen zakonom nedjelja, tada se uvjeti ne kumuliraju već je u dodatku za rad na dan državnog blagdana ili neradni dan sadržan i dodatak koji bi radnik primio za rad nedjeljom.
Članak 64.
Radnicima koji rade na poslovima s posebnim (otežanim) uvjetima rada utvrđenim Procjenom opasnosti, povećava se osnovna plaća :
Nije usuglašen postotak otežanih uvjeta za vozače (svi označeni plavo)
-vozač distributer u međumjesnom prijevozu10%
-vozač distributer u regiji10%
-vozač teškog motornog vozila10%
-vozač viličara10%
-vozač dostavljač10%
-dostavljač 0,1,2,3,4 (u Sektoru kurirskih usluga/Regije)10%
-Radnik na preši10%
Plaća pripravnika
Članak 65.
Pripravnik ima pravo na plaću u visini 80% osnovne plaće radnog mjesta određenom ugovorom o radu.
Rokovi i razdoblje isplate plaće
Članak 66.
Plaća se radnicima isplaćuje svakog mjeseca za prethodni mjesec.
Rok za isplatu plaća je deseti dan u mjesecu za prethodni mjesec.
U slučaju da deseti dan u mjesecu pada na dan kada institucije platnog prometa ne rade, plaća će biti isplaćena prvog slijedećeg radnog dana.
Plaća se isplaćuje u novcu.
Prilikom isplate plaće Poslodavac je dužan radniku uručiti obračun plaće kojeg je bio dužan isplatiti, iz kojeg je vidljiv obračun plaće po svim elementima navedenim u ovom Ugovoru. Poslodavac je dužan isplatiti plaću radniku na tekući račun radnika.
Članak 67.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca kad ne radi zbog:
-plaćenog dopusta,
-državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
-obnašanja dužnosti člana radničkog vijeća, sindikalnog povjerenika i povjerenika zaštite na radu,
-za vrijeme izobrazbe, prekvalifikacije, stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama poslodavca,
-za vrijeme kad ne radi zbog zastoja u poslu (nedostatak sirovina, pogonske energije, zastoja u transportu, loših vremenskih prilika, kvara strojeva i uređaja),
-prekida rada jer nisu poduzete mjere zaštite na radu,
-traženja novog zaposlenja u otkaznom roku,
-godišnjeg odmora.
Naknada plaće isplaćuje se radniku kad i plaća.
Prijedlog Sindikata grafičara je da ovaj članak tekstualno ostane identičan članku 85. iz starog Kolektivnog ugovora Tiska, koji glasi:
Radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu koji bi ostvario kao da je radio (plaća sukladno ugovoru o radu i dodatak na staž), kada ne radi zbog:
-plaćenog dopusta,
-državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
-obnašanja dužnosti člana radničkog vijeća, sindikalnog povjerenika i povjerenika zaštite na radu,
-za vrijeme izobrazbe, prekvalifikacije, stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama poslodavca,
-za vrijeme kad ne radi zbog zastoja u poslu (nedostatak sirovina, pogonske energije, zastoja u transportu, loših vremenskih prilika, kvara strojeva i uređaja),
-prekida rada jer nisu poduzete mjere zaštite na radu,
-traženja novog zaposlenja u otkaznom roku,
Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene za prethodna tri mjeseca, prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak 68.
U slučaju izostanka radnika s posla zbog bolovanja na teret poslodavca do 42 dana, radniku pripada naknada plaće u visini 75% od njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije početka bolovanja.
Naknada u 100% iznosu plaće pripada radniku u slučaju bolovanja zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla
Članak 69.
Radnik ima pravo na troškove prijevoza na posao i s posla u visini troškova javnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla prijevoznim sredstvom koje je najjeftinije za Poslodavca, a najviše do 700,00 kuna.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje se s plaćom za mjesec u kojem su učinjeni.
U mjesecu u kojem se isplaćuje pomoć za podmirenje troškova godišnjeg odmora, radnik ne ostvaruje pravo na trošak prijevoza.
Poslodavac će radniku isplatiti povećani iznos troškova prijevoza isključivo u slučaju da radnik po nalogu rukovoditelja obavlja posao na većoj udaljenosti ili ga poslodavac premjesti u drugo mjesto rada do kojeg je trošak prijevoza veći od iznosa utvrđenog u st. 1. ovog članka.
U slučaju preseljenja ili izmještaja organizacijske jedinice/poslovnice/skladišta Poslodavca na drugu prostornu lokaciju - mjesto rada, izuzetno od prethodnog stavka ovog članka radnik ne ostvaruje pravo na trošak prijevoza veći od iznosa utvrđenog u stavku 1. ovog članka.
Dnevnica za službeni put
Članak 70.
Radnik koji je po nalogu poslodavca upućen na službeni put u zemlji ili u inozemstvo, ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza na službenom putu i naknadu troškova noćenja.
Kada je radnik po nalogu Poslodavca upućen na službeni put u zemlji, ima pravo na naknadu prijevoznih troškova, naknadu za iznos hotelskog računa za noćenje i dnevnicu.
U slučaju da službeni put traje do 8 sati, radnik nema pravo na dnevnicu, već se to radno vrijeme računa kao redovno.
U slučaju da radnik provede na službenom putu od 8-12 sati pripada mu iznos od 50% dnevnice, a više od 12 sati puni iznos dnevnice.
Puna dnevnica za službeni put u zemlji iznosi 170,00 kn.
Iz dnevnice se podmiruju izdaci za prehranu u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.
Dnevnica za službeni put u inozemstvo isplaćuje se pod uvjetima i u visini propisanoj za korisnike državnog proračuna.
Članak 71.
Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu pravo na naknadu putnih troškova.
Putni troškovi vlaka i autobusa nadoknađuju se na temelju priložene putne karte ili dokaza o cijeni. Za korištenje prijevoza avionom ili brodom, potrebno je prethodno odobrenje poslodavca.
Naknada za korištenje privatnog automobila
Članak 72.
Troškovi korištenja vlastitog automobila u poslovne svrhe nadoknađuju se u visini utvrđenoj pravilnikom o porezu na dohodak po prijeđenom kilometru, pod uvjetom da je poslodavac prethodno odobrio korištenje vlastitog automobila.
Otpremnina
Članak 73
Radniku koji odlazi u mirovinu isplaćuje se otpremnina čija je visina utvrđena u dodatku ovom ugovoru, najkasnije u mjesecu isplate zadnje plaće.
Potpora
Članak 74.
Radnik ili njegova obitelj, životni partner imaju pravo na potporu u slijedećim slučajevima:
-smrti radnika- 7.500,00 kn,
-smrt člana uže obitelji (supružnika, životnog partnera, roditelja, djece,
i usvojene djece i djece na skrbi)- 3.000,00 kn
-teške bolesti- 2.500,00 kn
- nastupanja invalidnosti prema rješenju o invalidskoj mirovini, odnosno prema rješenju o priznavanju statusa ratnog vojnog
invalida, u godini u kojoj je invalidnost prvi put utvrđena- 2.500,00 kn. jednokratno,
- neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana- 2.500,00 kn, jedanput u
kalendarskoj godini
-oštećenja stambenog prostora u prebivalištu radnika u slučaju požara ili
elementarne nepogode- jedna prosječna mjesečna neto
plaća društva u prethodno mjesecu,
-bolničkog liječenja radnika - potporu za troškove smještaja u bolnici i to 30,00 kuna neto po danu bolničkog liječenja, za koje postoji potvrda u otpusnom pismu.
-radnicima koji pretrpe ozljedu na radu zbog razbojstva, provale, krađe za vrijeme obavljanja
posla ili nošenja utrška poslodavac će isplatiti jednokratnu pomoć3.000,00 kn.
-slučaju smrti radnika, poslodavac snosi troškove pogreba radnika sukladno mjesnim običajima, osim troškova grobnog mjesta.
Komisija za odobravanje pomoći radnicima
Članak 75.
Poslodavac i sindikati formiraju komisiju koja će razmatrati molbe radnika i dokumentaciju kojima radnici traže pomoć za podmirenje troškova kupnje lijekova, nabavu medicinskim ili drugih ortopedskih pomagala, pomoć za naknadu troškova liječničkih pregleda ili druge vrste pomoći zbog teške zdravstveno socijalno obiteljske situacije u kojoj se radnik nalazi.
Komisija će posebnim pravilnikom o svom radu regulirati formu i proceduru odobravanja pomoći.
Jubilarna nagrada
Članak 76.
Poslodavac je dužan radniku isplatiti jubilarnu nagradu .
Radniku pripada pravo na jubilarnu nagradu za neprekidni određeni broj godina provedenih kod poslodavca navršenih do kraja kalendarske godine, u kojoj se isplaćuje nagrada.
Prema ostvarenim godinama rada, radnik ostvaruje pravo na slijedeće iznose jubilarne nagrade:
-za 10 godina - 1.500,00 kn,
-za 15 godina - 2.000,00 kn,
-za 20 godina - 2.500,00 kn,
-za 25 godina - 3.000,00 kn,
-za 30 godina - 3.500,00 kn,
-za 35 godina - 4.000,00 kn,
-za 40 godina - 5.000,00 kn,
-za 45 godina - 6.000,00 kn.
Pravo na jubilarnu nagradu dospijeva u mjesecu u kojem radnik navršava odgovarajuću godinu staža.
OSIGURANJE RADNIKA OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUČAJA (NEZGODE)
Članak 77.
Poslodavac je obvezan dodatno kolektivno osigurati radnike, na teret troškova poslovanja od posljedica nesretnog slučaja, s uključenjem osiguranja od prirodne smrti i teško bolesnih stanja, prema općim uvjetima police osiguranja:
-za trajni invaliditet,
-za smrtni slučaj uzrokovan nesrećom
-za smrtni slučaj uzrokovan bolešću
-za teško bolesna stanja(TBS)
u iznosima prema važećoj polici osiguranja.
Naknada za odvojeni život
Članak 78.
Radnik kojem je odukom poslodavca mjesto rada određeno različito od mesta prebivanja njega i obitelji odnosno životnog partnerstva ima pravo na naknadu za odvojeni život, što će se regulirati ugovorom o radu ili sporazumom.
Naknada za odvojeni život od obitelji, životnog partnerstva iznosi najviše 1.600,00 kn mjesečno, a umanjuje se ukoliko poslodavac radniku osigura smještaj ili prehranu za 30%, a ako je radniku osiguran i smještaj i prehrana umanjit će se za 60%.
Prigodni darovi i isplate
Članak 79.
Radnici imaju pravo na regres, prigodne nagrade povodom uskrsnih i božićnih blagdana kao i poklon djeci do 15 godina starosti (koja su zdravstveno osigurna preko radnika), a visina iznosa pojedinih kategorija prava dogovara se dodatkom Kolektivnom ugovoru.
Pravo na prigodne nagrade povodom uskrsnih i božićnih blagdana ostvaruju radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca na dan blagdana i pod uvjetom da su bili zaposleni kod poslodavca u periodu dužem od tri mjeseca koja prethode blagdanu.
ODGOVORNOST RADNIKA
Članak 80.
Ukoliko radnik svojim ponašanjem krši obveze iz radnog odnosa, poslodavac može radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa.
Upozorenje iz stava 1. ovog članka briše se iz kadrovske evidencije po isteku tri (3) godine od izricanja pismenog upozorenja.
ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 81.
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojim je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.
Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz st. 1. ovog članka, ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu prava, osim u slučaju zahtjeva za naknadu štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa.
Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika.
Članak 82.
Službena mjesta za objavu i oglašavanje pravilnika, drugih akata i dokumenata poslodavca su oglasne ploče u društvu.
Svi akti (odluke, pozivi, obavijesti, i sl.) u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika iz radnog odnosa dostavljaju se radnicima neposrednim uručivanjem na radnom mjestu, uz naznaku datuma i potpisa radnika.
Ako radnik odbije primitak akta, osoba koja obavlja dostavu napravit će o tome zabilješku s naznakom datuma i najkasnije idućeg radnog dana akt izvjesiti na oglasnoj ploči poslodavca, pa će se smatrati da je time dostava izvršena.
Ako radnik ne dolazi na rad ili mu se akt ne može uručiti na radnom mjestu, dostava će se izvršiti preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom na posljednju poznatu adresu radnika.
Dostava se smatra izvršenom ako je primitak pošiljke potvrdio radnik ili netko od punoljetnih članova njegova domaćinstva.
Ukoliko radnik odbije primitak preporučene poštanske pošiljke, te ako se pošiljka ne uspije uručiti u dva pokušaja ili u slučaju da je adresa nepoznata ili pogrešna, akt će se izvjesiti na oglasnoj ploči poslodavca prema lokaciji rada radnika uz zabilješku dana oglašavanja. Protekom roka od tri dana od dana oglašavanja na oglasnoj ploči, smatra se da je dostava izvršena.
Radnik se ne može pozivati na neznanje o činjenicama/aktima objavljenima na naprijed opisani način.
Ako radnik ima punomoćnika, dostava se vrši osobi koja je temeljem pisane punomoći određena za punomoćnika.
Dostava akta može se izvršiti i putem javnog bilježnika.
UVJETI ZA RAD SINDIKATA
Članak 83.
Poslodavac se obvezuje da će osigurati nesmetan rad sindikatu u skladu sa konvencijama Međunarodne organizacije rada i svih prava iz područja sindikalnog organiziranja i rada utvrđenih Zakonom o radu.
Članak 84.
Aktivnost sindikalnog povjerenika u društvu ne smije biti spriječena ili ometana ako on djeluje u skladu sa zakonom, drugim propisima, kolektivnim ugovorom i statutom sindikata. Sindikalni povjerenik ima pravo uvida u dokumente i akte koji su važni za kontrolu primjene kolektivnog ugovora za članove sindikata u društvu.
Sindikalni povjerenik je obvezan čuvati dokumente i informacije poslodavca koji su označeni poslovnom tajnom.
Članak 85.
Poslodavac je dužan omogućiti sindikatima potpuno i pravodobno zastupanje prava i interesa njihovih članova sindikata.
Poslodavac je dužan sindikatima osigurati pristup podacima i informacijama vezanim za ostvarenje prava iz prethodnog stavka.
Članak 86.
Poslodavac odnosno ovlaštena osoba poslodavca dužna je primiti i saslušati sindikalnog povjerenika kada on to zatraži ili po dogovoru, ali ne kasnije od 7 dana od zahtjeva.
Članak 87.
Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće sindikalni povjerenik ostvaruje u ovisnosti o broju članova sindikata u društvu, tako da za svakog člana sindikata ima pravo na 2 sata aktivnosti s naknadom plaće tijekom kalendarske godine.
Osim broja sati sindikalne aktivnosti utvrđene u stavku 1. ovog članka, poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku kao i članovima viših tijela sindikata, odnosno nacionalne sindikalne središnjice, omogućiti izostanak s posla, uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanka, tečajeva, osposobljavanja te seminara, najviše do 7 dana godišnje Sindikalni povjerenik je dužan poslodavca obavijestiti o izostanku s posla najmanje pet dana prije te predočiti poziv.
Članak 88.
Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena u društvu posvećuje sindikatu, a dio svojim radnim obavezama ili obavlja sindikalni posao profesionalno u dogovoru sa poslodavcem tada se njegov status uređuje pisanim sporazumom između sindikalnog povjerenika, poslodavca i sindikata.
Poslodavac je dužan sindikalnog povjerenika po isteku obnašanja dužnosti vratiti na radno mjesto na kojem je radio prije nastupa na sindikalnu dužnost, a ukoliko to nije moguće ponuditi mu radno mjesto sukladno njegovoj stručnoj spremi i prethodnom radnom iskustvu. Sporazumom iz stava 1. ovog članka će se regulirati pravo povrata na prethodne poslove te postupanje u slučaju nemogućnosti povrata na prethodne poslove te će u slučaju spora važiti odredbe sporazuma .
Članak 89.
Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti ne može biti doveden u nepovoljan položaj, niti mu može prestati radni odnos bez suglasnosti sindikata.
Ukupan broj zaštićenih sindikalnih povjerenika ne može biti veći od broja izabranih članova radničkog vijeća .
Ukoliko sindikalni povjerenik krši obveze iz radnog odnosa, odaje trećim osobama službenu ili poslovnu tajnu koju je saznao obnašajući dužnost sindikalnog povjerenika tada se stavak prvi ovoga članka ne odnosi na njega.
Sindikati su dužni 15 dana od bilo kakve promjene dostaviti imena i prezimena sindikalnih povjerenika koji ostvaruju zaštitu utvrđenu Zakonom o radu, ovim kolektivnim ugovorom i potpisanim sporazumom između poslodavca i sindikalnog povjerenika, poslodavca i sindikata.
Članak 90.
Poslodavac je dužan sindikatu za njegov rad osigurati:
-odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka sindikata bez naknade troškova,
-pravo na korištenje telefona, fotokopirnog aparata (kompjuter, internet, e-mail adresu)
-stručne, tehničke i administrativne usluge za rad sindikata,
-slobodu sindikalnog izvješćivanja
-obračun i naplatu sindikalne članarine uz potpisanu suglasnost radnika
Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku staviti na raspolaganje informacije i omogućiti uvid u isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava iz radnog odnosa, te ostvarivanjem ovog ugovora, Zakona o radu, Zakona o zaštiti na radu i te drugih odgovarajućih akata poslodavca
Članak 91.
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti poslodavac ne može, bez suglasnosti sindikata:
-otkazati ugovor o radu,
-na drugi način ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.
Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.
Ukoliko sindikat odbije dati suglasnost na otkaz, poslodavac će tražiti da suglasnost nadomjesti arbitražna odluka, sukladno pravilima iz ovog kolektivnog ugovora za rješavanje sporova između sindikata i poslodavca.
SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU
Članak 92.
Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
Radnici imaju pravo na jednog člana nadzornog odbora, kao svog predstavnika, kojeg biraju sukladno odredbama Zakona o radu.
UVJETI ZA RAD RADNIČKOG VIJEĆA
Članak 93.
Radničko vijeće izabrano kod poslodavca radi sukladno Zakonu o radu i sporazumu potpisanom između poslodavca i radničkog vijeća.
PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA
Ponašanje ugovornih strana
Članak 94.
Ugovorne strane dužne su se zalagati za poštivanje odredaba ovog ugovora i za njegovu pravilnu provedbu.
Ugovorne strane dužne su prvenstveno neposrednim pregovorima riješiti sva međusobno sporna pitanja.
Za vrijeme važenja ovog kolektivnog ugovora i dodatka, te ispunjavanja svih odredbi uređenih istima, sindikati će se suzdržavati od industrijskih akcija (štrajk, lock out i dr.) Obaveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na pitanja o kojima je pokrenut zahtjev za otpočinjanje kolektivnih pregovora radi njihovog uređenja niti na postupanje strana ugovora u slučaju neuspjelog pokušaja mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova predviđenih ovim Kolektivnim ugovorom.
Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na industrijske akcije, prosvjede i štrajk solidarnosti koje kao potporu pregovaračkim odborima organiziraju Sindikat Novine, Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske ili Savez samostalnih sindikata Hrvatske. Poslodavac će sudionicima štrajka solidarnosti omogućiti korištenje dana godišnjeg odmora ukoliko je moguće obzirom na poslovne procese.
Zaključivanje, izmjene i dopune Kolektivnog ugovora
Članak 95.
Postupak za sklapanje novog Kolektivnog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane, dva mjeseca prije isteka roka na koji je sklopljen ovaj kolektivni ugovor pisanim putem.
Članak 96.
Ugovorne strane mogu u bilo koje vrijeme predložiti izmjene odnosno dopune ovog ugovora. Ugovorna strana koja želi izmjenu odnosno dopunu ugovora predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.
Druga strana dužna se je o prijedlogu izjasniti u roku 30 dana od primitka zahtjeva iz prethodnog stavka.
U slučaju da druga ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku od 30 dana, strana predlagateljica može pokrenuti postupak mirenja.
Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka primjenjuju se i na postupak sklapanja novog Kolektivnog ugovora.
Mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova
Članak 97.
Za rješavanje sporova među stranama ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, određuje se miritelj.
Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi osoba koju stranke u sporu izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće.
Smatra se da je među stranama došlo do spora ako se one ne sporazumiju o sklapanju, izmjeni ili obnovi ugovora ili ukoliko određeni sindikat odbija dati suglasnot na otkaz ugovora o radu njegovom sindikalnom povjereniku.
Članak 98.
Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane, a mora se završiti u roku 5 dana od podnošenja zahtjeva.
Članak 99.
Strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog miritelja.
Mirenje je bezuspješno ako bilo koja strana pisano izjavi da mirenje smatra neuspješnim, kao i kada koja od strana ne prihvati miritelja, odnosno ako strane ne imenuju miritelja.
Svaki sporazum koji strane postignu mora biti u pisanom obliku.
Prijedlog kojega prihvate stranke ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora ili odgovarajuće odluke određenog sindikata.
Tijelo za tumačenje Kolektivnog ugovora
Članak 100.
Ugovorne strane imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odredbi ovog ugovora i praćenje njegove primjene.
Zajedničko tijelo ima osam članova od kojih svaka strana imenuje četvero.
Otkaz Kolektivnog ugovora
Članak 101.
Svaka strana može otkazati ovaj ugovor.
Poslodavac može otkazati ovaj kolektivni ugovor ako se sindikat ne pridržava odredaba socijalnog mira iz ovoga ugovora, ili ako dođe do bitnog poremećaja na tržištu i poslovanju društva, zbog kojega mu više nije moguće ispunjavati ovaj ugovor.
Sindikati mogu otkazati ovaj kolektivni ugovor ako poslodavac ne ispunjava njegove odredbe.
Otkazni rok iznosi četiri mjeseca unutar kojeg roka se može provesti postupak mirenja ukoliko ga pokrene jedna od ugovornih strana.
Sindikati potpisnici ovog ugovora mogu otkaz kolektivnog ugovora dati samo zajednički.
Po otkazivanju Kolektivnog ugovora, svaka strana može tražiti sklapanje novog Kolektivnog ugovora.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 102.
Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog ugovora snose potpisnici svaki u svom dijelu.
Članak 103.
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno.
Članak 104.
Ovaj ugovor sklapa se na razdoblje pet godina, a počinje se primjenjivati od xxxx 2015. godine.
Za vrijeme važenja ovog ugovora posebno se sklapaju dodatci istome, na razdoblje od po jedne godine.
Dodatkom iz prethodnog stavka ugovaraju se novčani iznosi plaće i ostalih materijalnih prava radnika.
Na sklapanje, izmjenu i prestanak dodatka primjenjuju se odredbe dodatka.
Nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj ugovor u njemu sadržana pravna pravila iz područja radnih odnosa primjenjuju se do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže tri mjeseca .
Ovaj kolektivni ugovor će se objaviti na oglasnim pločama u društvu.
Članak 105.
Ovaj ugovor sačinjen je u 6 istovjetnih primjeraka. Svaka strana zadržava po dva, a dva se dostavljaju Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
U Zagrebu, 2015.g.
Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Darije Hanzalek
Sindikat novine
Kresimir Tomaskovic
Tisak d.d. Slavonska avenija 11a , Zagreb kojeg zastupa Direktor Dražen Kocijan (dalje u tekstu : poslodavac) s jedne strane
i
SINDIKAT GRAFIČKE I NAKLADNIČKE DJELATNOSTI HRVATSKE, Breščenskoga 4, Zagreb, kojeg zastupa Predsjednik Darije Hanzalek ( dalje u tekstu:Sindikat),
SINDIKAT NOVINE, Slavonska avenija 4, Zagreb, kojeg zastupa Predsjednik glavnog odbora Krešimir Tomašković (dalje u tekstu: sindikat),
sklopili su u Zagrebu dana2015.g.
DODATAK KOLEKTIVNOM UGOVORU
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovaj dodatak obvezuje ugovorne strane, a primjenjuje se na sve radnike.
Ovaj dodatak ne primjenjuje se na radnike koji rade na poslovima menadžmenta.
Dodatak važi za područje Republike Hrvatske.
Članak 2.
Ovim se dodatkom uređuju:
-najniža osnovna plaća u društvu
-visina stimulativnog dijela plaće
-visina pomoći za podmirenje troškova godišnjeg odmora
-visina prigodne nagrade za božićne blagdane
-visina prigodne nagrade za uskrsne blagdane
-poklon djeci radnika
-otpremnina za odlazak u mirovinu
-potpora djeci umrlih radnika
Članak 3.
Djeca umrlih radnika Tiska d.d. koji su u trenutku smrti bili zaposleni na neodređeno vrijeme, primat će potporu za školovanje do završetka redovnog školovanja u srednjoj školi.
Visina potpore iznosi neto 1.500,00 kuna mjesečno.
PLAĆA, STIMULATIVNI DIO PLAĆE I POMOĆI U PLAĆI
Članak 4.
Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove utvrđuje se za stvarni mjesečni fond sati na bazi punog radnog vremena od 174 sata, a iznosi bruto 2.400,00 kuna
Članak 5.
Stimulativni dio plaće može iznositi do 30% osnovne plaće radnika sukladno aktu poslodavca.
Članak 6.
Radnik ima pravo na jednokratnu pomoć za podmirenje troškova godišnjeg odmora u neto iznosu od 1.500,00 kuna.
Vrijeme i način isplate zajedno će dogovoriti poslodavac i sindikat.
Članak 7.
Radnik ima pravo na prigodnu nagradu povodom božićnih blagdana u iznosu koji ne može biti niži od 600,00 kn neto.
Vrijeme i način isplate zajedno će dogovoriti poslodavac i sindikat.
Članak 8.
Radnik ima pravo na prigodnu nagradu povodom uskrsnih blagdana u iznosu koji ne može biti niži od 400,00 kuna neto.
Vrijeme i način isplate zajedno će dogovoriti poslodavac i sindikat.
Članak 9.
Poslodavac može radniku dati dar u naravi u visini od 400,00 kn ukoliko je moguće obzirom na rezultate poslovanja i financijske mogućnosti.
Članak 10.
Radnik, roditelj nositelj zdravstvenog osiguranja, ima pravo na sredstva ili poklon bon djetetu do navršene 15 godine starosti, a iznos ne može biti niži od 400,00 kuna.
Članak 11.
Poslodavac će radniku isplatiti otpremninu u iznosu od 8.000,00 kuna za odlazak u mirovinu.
TRAJANJE I PRIMJENA
Članak 12.
Ovaj dodatak sklapa se na rok od jedne godine.
Mjesec dana prije proteka razdoblja na koje je sklopljen ovaj dodatak bilo koja ugovorna strana može pozvati drugu stranu na pregovore radi sklapanja novog dodatka.
Članak 13.
Do potpisa novog dodatka primjenjivat će se odredbe ovog dodatka, ali ne duže od 4 mjeseca.
Članak 14.
U praćenju, primjeni i rješavanju eventualnih sporova, nastalih po ovom dodatku primjenjivati će se odredbe kolektivnog ugovora Tiska d.d.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 15.
Smatra se da je ovaj dodatak sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana, te tim danom stupa na snagu, a primjenjuje se od xxxx 2015. godine.
Članak 16.
Ovlašteni predstavnici stranaka ovog dodatka izjavljuju da su pročitali gornje odredbe dodatka, da su im one jasne i da su s njima suglasni, te ih u znak suglasnosti potpisuju u 4 istovjetna primjerka od kojih svaka strana zadržava po dva primjerka.
U Zagrebu, 2015.g.
Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Darije Hanzalek
Sindikat novine
Kresimir Tomaskovic
