KONZUM d.d. trgovačko društvo, Marijana Čavića 1 a, Zagreb, kojeg zastupa Direktor društva Darko Knez (dalje u tekstu: Poslodavac) s jedne strane
i
SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE, Trg Kralja Krešimira IV/2, Zagreb, kojeg zastupa Predsjednica Dragica Mišeljić
i
HUS - Hrvatska udruga sindikata radnika Belja, Industrijska zona 1, Mece, Darda kojeg zastupa Predsjednik koordinacije sindikata HUS-a u kompanijama u većinskom vlasništvu koncerna Agrokor Robert Kotarski ( dalje u tekstu Sindikat )
sklopili su u Zagrebu dana 07. kolovoza 2012. godine:
KOLEKTIVNI UGOVOR KONZUM d.d.
I. UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: ugovor) uređuju se prava i obveze ugovornih strana u području radnih odnosa, a osobito zasnivanje radnog odnosa, radno vrijeme, odmori i dopusti, plaće i naknade plaća radnika, materijalna i druga prava radnika, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa, prava i obveze ugovornih strana i način rješavanja sporova, sklapanje ugovora, uvjeti, rokovi i način otkazivanja ovog ugovora, upis ugovora u registar i javna objava ugovora. Pravilnikom o radu Poslodavac zasebno utvrđuje sistematizaciju radnih mjesta, vrednovanje pojedinih poslova na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na istima i ostala prava i obveze radnika iz radnog odnosa koji nisu utvrđeni ovim ugovorom.
Članak 2.
Pod pojmom radnik u smislu ovog ugovora podrazumijevaju se svi radnici koji su zaposleni na neodređeno i određeno vrijeme s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom kod Poslodavca. Odredbe ovog ugovora obvezuju ugovorne strane, a primjenjuju se na sve radnike zaposlene kod Poslodavca.
Ovaj ugovor ne odnosi se na radnike koji rade na poslovima menadžmenta sukladno unutarnjoj organizaciji društva i sadržaju ugovora o radu s managerskom klauzulom.
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se na području Republike Hrvatske.
Članak 3.
Ako će nakon sklapanja ovog ugovora neko pravo radnika ili uvjeti rada, drugim aktom kod Poslodavca ili pisanim sporazumom između Radničkog vijeća i Poslodavca biti utvrđeni povoljnije od utvrđenih prava ovim ugovorom, primijenit će se konkretne povoljnije odredbe za radnika.
Prava i obveze utvrđene ovim ugovorom ne mogu se umanjiti jednostranim aktom Poslodavca.
Članak 4.
Ugovorne strane suglasne su da u uređivanju odnosa ovim ugovorom primjenjuju načela zakonitosti i poštivanja unaprijed utvrđenih pravila.
Ugovorne će se strane posebno zalagati za ostvarivanje slijedećih načela: uzajamnog uvažavanja i informiranja, rješavanja problema međusobnim pregovorima, pridržavanja preuzetih obveza slijedom odredbi potpisanog ugovora.
Ugovorne strane dužne su se zalagati za poštivanje odredaba ovog ugovora i za njegovu pravilnu provedbu.
Ugovorne strane dužne su prvenstveno neposrednim pregovorima riješiti sva međusobno sporna pitanja.
Za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora Sindikat će se suzdržavati od štrajka samo ako se sve odredbe ovog ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima .
Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, dopušten je štrajk solidarnosti ako ga organizira Sindikat.
Sindikat organizator štrajka solidarnosti dužan je pravodobno najaviti Poslodavcu organiziranje štrajka solidarnosti.
II. ZABRANA DISKRIMINACIJE
Članak 5.
Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli (radnik) u skladu s odredbama posebnih zakona.
III. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Članak 6.
Radni odnos zasniva se temeljem ugovora o radu na neodređeno ili određeno vrijeme u pisanom obliku.
Prije zasnivanja radnog odnosa mogu se provjeriti stručne i radne sposobnosti radnika. Svaki je radnik obvezan poslove preuzete ovim ugovorom obavljati savjesno i stručno prema uputama Poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba u skladu s opisom poslova, naravi i vrstom radnog mjesta, a Poslodavac je obvezan za izvršeni rad isplatiti plaću te ostala utvrđena novčana prava.
Ugovor o radu je sklopljen kad su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora te ga u znak prihvaćanja potpisale.
Ugovor o radu obvezno sadrži podatke sukladno Zakonu o radu, Kolektivnom ugovoru i Pravilniku o radu.
Liječnički pregled prije zaposlenja kao uvjet za sklapanje ugovora o radu obvezan je za radnike u skladu s posebnim propisima .
Prilikom stupanja na rad Poslodavac je obvezan radnika upoznati s:
- odredbama ovog ugovora,
- mjerama zaštite na radu i drugim aktima kojima su uređena prava i obveze radnika.
IV. PROBNI RAD
Članak 7.
Prilikom sklapnja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Ovisno o stupnju stručne spreme, probni rad može trajati najduže:
- pet mjeseci za radnike s VII. ili VIII. stupnjem stručne spreme,
- tri mjeseca za radnike s IV., V. i VI. stupnjem stručne spreme,
- dva mjeseca za radnike s III. stupnjem stručne spreme,
- jedan mjesec za sve ostale radnike.
Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi osoba ili tijelo koje imenuje Poslodavac, a koja ne može imati nižu stručnu spremu od one koju ima radnik na probnom radu.
Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi se nadzorom nad radnikovim radom, uvidom u rezultate njegova rada, praćenjem njegove radne discipline i odnosa prema drugim radnicima te na druge načine pogodne za stjecanje uvida u stručne i radne sposobnosti radnika.
Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku do isteka propisanog ili ugovorenog trajanja probnog rada.
Ako do isteka roka iz stavka 5. ovog članka radniku nije priopćena negativna ocjena njegova rada, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.
V. PRIPRAVNIČKI STAŽ
Članak 8.
Osobu koja se prvi puta zapošljava u zanimanju za koje se školovala Poslodavac može zaposliti kao pripravnika.
Ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije određeno, pripravnički staž s obzirom na stupanj stručne spreme, traje najduže:
- godinu dana za pripravnike VII. i VIII. stupnja stručne spreme,
- devet mjeseci za pripravnike VI. stupnja stručne spreme,
- šest mjeseci za pripravnike IV. i V. stupnja stručne spreme.
Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla, kada je ukupna odsutnost trajala dulje od 30 dana.
Ugovorom o radu utvrđuje se trajanje pripravničkog staža.
Ako zakonom, drugim propisom ili Kolektivnim ugovorom nije utvrđen sadržaj i način polaganja stručnog ispita, utvrđuje ga Poslodavac Pravilnikom o radu ili drugim aktom.
Plaća pripravnika ne može biti manja od 80% od plaće radnika na tom radnom mjestu.
VI. UGOVOR O RADU NA IZDVOJENOM MJESTU RADA
Članak 9.
Poslodavac i radnik mogu sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor Poslodavca u skladu s odredbama Zakona o radu.
VII. RADNO VRIJEME
Članak 10.
Puno radno vrijeme radnika uključujući i odmor/stanku u Društvu iznosi 40 sati tjedno.
Kod Poslodavca se uspostavlja i vodi jedinstvena evidencija nazočnosti na radu, sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima.
Raspored radnog vremena objavljuje se na oglasnim pločama Poslodavca ili se radnici obavještavaju elektronskim putem.
Raspored redovnog radnog tjedna na pojedine dane u tjednu, početak i završetak radnog vremena kao i trajanje i vrijeme odmora utvrđuje Poslodavac nakon savjetovanja s Radničkim vijećem odnosno Sindikatom.
Poslodavac mora izvijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
VIII. PRERASPODJELA RADNOG VREMENA
Članak 11.
Ako narav posla to zahtjeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti dulje od dvanaest mjeseci u jednom razdoblju traje dulje, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti dulje od punog ili nepunog radnog vremena.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje dulje od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti dulje od četrdeset osam sati tjedno. Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje dulje od punog ili nepunog radnog vremena može trajati dulje od 48 sati tjedno, ali ne dulje od šezdeset sati tjedno te ukoliko prethodno radnik dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od četrdeset osam sati tjedno ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.
Poslodavac je dužan na zahtjev inspektora rada, uz plan preraspodjele, priložiti popis radnika koji su dali pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najdulje šest mjeseci.
Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.
Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od osam sati dnevno.
Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu može raditi u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu, samo ako dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Članak 12.
Preraspodjela radnog vremena može se za pojedine organizacijske jedinice urediti različito ovisno o vrsti djelatnosti koja se u pojedinom dijelu obavlja.
Poslodavac je obvezan Radničkom vijeću dostaviti plan rada u preraspodijeljenom radnom vremenu koji će sadržavati popis organizacijskih jedinica koje su obuhvaćene preraspodjelom, okvirni broj radnika koji će raditi u preraspodjeli, točno vrijeme kada će radnici raditi dulje, a kada kraće od redovnog radnog vremena kao i ukupno trajanje preraspodjele.
IX. PREKOVREMENI RAD
Članak 13.
Svaki rad duži od 40-satnog radnog tjedna koji nije preraspodjela radnog vremena, predstavlja prekovremeni rad koji može iznositi najviše 8 sati tjedno.
U hitnim slučajevima nalog za uvođenje prekovremenog rada može dati i odgovorna osoba usmeno što ista osoba mora potvrditi pisanim putem u roku tjedan dana.
Prekovremeni rad ne smije se odrediti:
- maloljetnom radniku,
- roditelju ili staratelju koji radi skraćeno radno vrijeme zbog njege teže hendikepiranog djeteta.
Za prekovremeni rad trudnice, roditelja s djetetom do 3 godine starosti i samohranog roditelja ili staratelja s djetetom do šest godina starosti te radnika koji radi u nepunom radnom vremenu potrebna je njihova pismena suglasnost, osim u slučaju više sile.
Izjava o pristanku na prekovremeni rad dostavlja se neposrednom rukovoditelju.
X. NOĆNI RAD
Članak 14.
Ako je rad organiziran u smjenama mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik radi noću uzastopce najduže jedan tjedan.
Rad radnika noću utvrđuje se u trajanju od 22 sata do 06 sati drugog dana.
XI. ODMORI I DOPUSTI
Članak 15.
Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima pravo na odmor (stanku) tijekom radnog dana u trajanju od 30 minuta.
Ovaj odmor ne može biti određen na početku niti na završetku radnog vremena.
Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovog članka, moguće je sporazumom sklopljenim između Poslodavca i Radničkog vijeća ili ugovorom o radu urediti vrijeme i način korištenja odmora (stanke) i na drugačiji način od propisanog ovim Kolektivnim ugovorom.
Vrijeme odmora/stanke iz ovog članka smatra se kao vrijeme provedeno na radu.
Radnik koji radi nepuno ili skraćeno radno vrijeme te duže od redovnog radnog vremena, ima pravo na stanku razmjerno vremenu provedenom na radu.
Članak 16.
Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Iznimno punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, pod uvjetom da se tom radniku osigura zamjenski dnevni odmor u trajanju jednakom propuštenim satima odmora iz stavka 1. ovog članka prije početka slijedećeg razdoblja rada.
Članak 17.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja i dnevni odmor.
Tjedni odmor radnik u pravilu koristi u nedjelju te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi. Ako radnik radi u nedjelju, a ne može mu se osigurati da tjedni odmor koristi u danu koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi, mora mu se osigurati korištenje dana zamjenskog tjednog odmora u razdoblju od dva tjedna.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ne mogu iskoristiti odmor iz stavka 1. ovog članka zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata uz koji se ne pribraja dnevni odmor.
XII. PLAĆENI DOPUST
Članak 18.
Radnik ima pravo izostati s rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) tijekom kalendarske godine u sljedećim slučajevima:
- sklapanje braka : 4dana,
- rođenje djeteta : 2dana,
- smrti supružnika, djece, roditelja (članova uže obitelji: roditelj, pastorak/ka, dijete bez roditelja koje radnik uzdržava, osoba koju je prema posebnim propisima radnik dužan uzdržavati : 4 dana,
- smrti djedova, baka, braće i sestara (članova šire obitelji) : 2 dana,
- teže bolesti ili hitnog liječenja člana uže obitelji ; 3 dana,
- selidbe u istom mjestu : 2 dana,
- selidba u drugo mjesto : 3 dana,
- elementarne nepogode na objektima za stanovanje radnika : 5 dana,
- smrti člana šire obitelji ako putovanje na pogreb u oba smjera traje duže od jednog dana : 3 dana,
- radnicama se odobrava jedan dan u kalendarskoj godini za obavljanje dodatnih specijalističkih sistematskih pregleda
Radnik ima pravo na po jedan dan plaćenog dopusta za svako dobrovoljno davanje krvi neposredno nakon svakog davanja krvi, ali moguće je u dogovoru s Poslodavcem dogovoriti i drugi slobodan dan ukoliko je to potrebno zbog organizacije i prirode posla kojeg radnik obavlja.
Radnik je dužan dostaviti u ljudske potencijale odgovarajuću ispravu kojom dokazuje nastanak okolnosti zbog kojih ima pravo na plaćeni dopust iz ovog članka (izvod iz odgovarajuće matične knjige, preslika potvrde o promjeni prebivališta ili boravišta, i sl.).
Članak 19.
Poslodavac će omogućiti radniku, sukladno mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, a radnik se dužan sukladno svojim sposobnostima i potrebama rada školovati, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.
Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na obrazovanje i Poslodavca će se urediti posebnim ugovorom ili općim aktom Poslodavca.
Radnik za vrijeme stručnog ili općeg osposobljavanja, školovanja ili usavršavanja na koje je upućen od Poslodavca ima pravo na:
- naknadu troškova školarine, tečaja ili stručnog ispita,
- naknadu putnih troškova i dnevnica za službena putovanja ako se obrazovanje odvija ili ispit polaže izvan mjesta sjedišta Poslodavca i njegovih organizacijskih jedinica.
Radniku za vrijeme stručnog ili općeg osposobljavanja, školovanja ili usavršavanja na koje je upućen od Poslodavca može se odobriti plaćeni dopust za pripremu i polaganje ispita u trajanju : za svaki ispit 1 radni dan, za diplomski ispit 5 radnih dana, a ukoliko radnik putuje na udaljenost dužu od 50 km. do mjesta polaganja ispita dodaje se još jedan radni dan.
Odredbe ovog članka ne odnose se na edukacije koje organizira i obavlja Poslodavac za potrebe izvršavanja radnih zadataka, iste će se regulirati posebnom odlukom.
XIII. GODIŠNJI ODMOR
Članak 20
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.
Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi ga od štetnih utjecaja ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.
Godišnji odmor duži od 24 radna dana utvrđuje se prema slijedećim kriterijima: prema duljini radnog staža;
- radnik sa stažem do 15 godina : 0 radnih dana,
- radnik sa stažem od 15 do 20 godina : 2 radna dana,
- radnik sa stažem preko 20 do 30godina : 4 radna dana,
- radnik s stažem preko 30 godina : 6 radnih dana.
Ukoliko Poslodavac smatra da pojedinom radniku po osnovi navedenih kriterija iz ovog Kolektivnog ugovora pripada pravo na dodatni broj radnih dana godišnjeg odmora, može prema procjeni (uzimajući u obzir uvjete rada, učinkovitost i kvalitetu rada, složenost poslova, rad u smjenama i socijalne uvjete) dodijeliti još do 7 radnih dana.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obavezu da o tome izvjesti Poslodavca najmanje tri dana ranije.
Članak 21.
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani, neradni dani određeni zakonom i privremena nesposobnost za rad.
Poslodavac će vrijeme korištenja godišnjih odmora za sve radnike utvrditi planom korištenja godišnjih odmora koji donosi do 15. lipnja uz savjetovanje s Radničkim vijećem.
Članak 22.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se zbrajanjem dana, a prema kriterijima i mjerilima iz ovog ugovora.
Obavijest o godišnjem odmoru uručuje se radniku 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora, a sadrži trajanje godišnjeg odmora i razdoblje njegova korištenja.
XIV. NEPLAĆENI DOPUST
Članak 23.
Radniku se može odobriti neplaćeni dopust za važne osobne potrebe.
Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom nije drugačije određeno.
XV. RADNI STAŽ KOD ISTOG POSLODAVCA
Članak 24.
Neprekidnim stažem kod Poslodavca smatra se i staž ostvaren kod drugog Poslodavca koji je statusnim promjenama ili pravnim poslovima prenio ugovore o radu na Poslodavca, kao i staž ostvaren radnim odnosom bez prekida u članicama koncerna AGROKOR d.d.
Godine neprekidnog staža smatraju se kao godine staža ostvarene kod Poslodavca prilikom ostvarivanja prava na:
- jubilarnu nagradu,
- otpremninu u slučajevima kad radnik ima pravo na otpremninu,
- otkazni rok.
XVI. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak 25.
Ugovor o radu prestaje na način utvrđen Zakonom o radu.
XVII. OTKAZNI ROKOVI KOD REDOVITOG OTKAZA UGOVORA O RADU
Članak 26.
Otkazni rokovi u slučaju redovitog otkaza ugovora o radu od strane Poslodavca određuju se u skladu sa Zakonom o radu.
U slučaju otkaza ugovora o radu na zahtjev radnika otkazni rok iznosi mjesec dana.
Ukoliko radnik koji je otkazao ugovor o radu napusti samovoljno prije otkaznog roka posao, odgovara Poslodavcu za nastalu štetu zbog takvog postupka.
U vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na odsutnost s rada radi traženja zaposlenja do 4 sata tjedno.
XVIII. OTPREMNINE I PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA
Članak 27.
Kada zbog gospodarskih, tehničkih i organizacijskih razloga, a u skladu sa zakonom prestane potreba za radom radnika, Uprava društva nakon savjetovanja s Radničkim vijećem odnosno sa Sindikatom donosi Program zbrinjavanja viška radnika.
Tijekom izrade Programa zbrinjavanja viška radnika Poslodavac se dužan savjetovati s nadležnom službom zapošljavanja o mogućnostima uključivanja radnika u programe aktivne politike zapošljavanja. Prilikom utvrđivanja prava koja se osiguravaju radnicima koji su obuhvaćeni programom zbrinjavanja viška radnika Poslodavac vodi računa i vrednuje kriterije iz Zakona o radu, a uzimaju se u obzir i dodatni kriteriji sveukupno kako slijedi: pravo na obavljanje drugih poslova, pravo na nuđenje poslova kod drugog Poslodavca, pravo na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, uspješnost u radu, posebna znanja i sposobnosti, stručnu spremu, dužinu radnog staža i socijalni status radnika, na način da kriterij socijalnog statusa čini 40% mogućih bodova, a ostali kriteriji čine 60% bodova.
Radnik kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada, radi osobno ili poslovno uvjetovanih razloga ima pravo na otpremninu u visini jedne polovine prosječne mjesečne netto plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca.
XIX. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, DOSTOJANSTVA, PRIVATNOSTI RADNIKA I SIGURNOST NA RADU
Članak 28.
Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu i alate, mjesto rada i pristup mjestu rada te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu zdravlja i života radnika.
Članak 29.
Poslodavac ima obvezu svakom radniku osigurati odgovarajuće osposobljavanje za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, posebno u obliku obavijesti i naputaka koji se odnose na radnikovo radno mjesto i posao: prije početka rada, prilikom zasnivanja radnog odnosa, ako radnika premješta na drugo radno mjesto, ako se uvodi nova radna oprema ili mijenja postojeća te ako se uvodi nova tehnologija. Osposobljavanje se obavlja na teret Poslodavca.
Poslodavac je dužan radnika osigurati za slučaj ozljede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti, temeljem utvrđenih prava i obveza iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Članak 30.
Radnik ima pravo na zaštitu na radu, a ona obuhvaća mjere i sredstva za stvaranje sigurnih uvjeta za rad radnika.
Poslodavac je dužan uzimajući u obzir znanstvene spoznaje i suvremena dostignuća, osigurati rad na način na koji se osigurava sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika te poduzeti mjere i utvrditi normative kojima se osigurava psiho-fizičko zdravlje i osobna sigurnost, a naročito:
- utvrditi mjere ZNR posebnim općim aktom Poslodavca i to na način da se na minimum svedu mogućnosti povreda, profesionalnih oboljenja i zdravstvenih tegoba,
- radnicima koji rade na i pri temperaturi nižoj od 15 oC, odnosno višoj od 35 oC osigurati primjerena zaštitna sredstva ako bi zbog prekida rada u tim uvjetima nastupile štetne posljedice za Poslodavca,
- izvješćivati povjerenika ZNR i Radničko vijeće o svim povredama na radu, nesrećama, profesionalnim bolestima i sl.,
- radnicima koji rade na poslovima štetnim za zdravlje moraju se osigurati zaštitna sredstva, ograničiti radno vrijeme na tim poslovima uz zaštitnu prehranu i napitke tijekom rada,
- obvezno provoditi prethodne i periodične zdravstvene preglede,
- radnicima omogućiti poduku o ZNR, a posebice u području zaštite zdravlja.
Članak 31.
Radnik ima pravo odbiti raditi ako mu prijeti neposredna opasnost za život i zdravlje, jer nisu poduzete mjere zaštite na radu.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka nadležno tijelo Poslodavca mora odmah pristupiti uklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje radnika, a radnika se može za to vrijeme premjestiti na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi odgovarajućeg zanimanja, pri tome radnik zadržava svoju plaću.
Radnicima koji rade sa štetnim tvarima ili na poslovima na kojima je obvezno korištenje radne odjeće zbog prljavštine, neugodnih mirisa, opasnosti od zaraze i slično, moraju se osigurati uvjeti za pranje i čišćenje tijekom radnog vremena.
Poslodavac je dužan radnicima osigurati potrebnu zaštitnu odjeću i obuću.
Članak 32.
Radnik je obvezan:
- raditi s dužnom pažnjom i na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja,
- na radnom mjestu znati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava rada,
- održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,
- upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim zaštitnim sredstvima kao i na izvanredne pojave pri radu i postupke drugih osoba koji mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika,
- ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način,
- podvrći se provjeri da li je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti,
- pristupiti zdravstvenim psihofizičkim i drugim pregledima na koje je upućen.
Poslodavac je dužan sklopiti ugovor s liječnikom medicine rada radi zaštite zdravlja radnika i provedbe mjera prevencije.
Poslodavac će, ako to dopuštaju financijske prilike u cilju preventivne zaštite zdravlja radnika, organizirati sistematske preglede za ciljane grupe radnika na teret troškova poslovanja. Ukoliko se radnik ne pridržava odredaba ovog članka ili odbija pristupiti kontrolnim pregledima i provjerama koje Poslodavac obavlja zbog zaštite radnika sukladno ovom članku, Poslodavac može izvanredno ili redovno otkazati ugovor o radu radniku zbog skrivljenog ponašanja.
Radniku koji je na radnom mjestu pod utjecajem alkohola ili bilo kojeg drugog opojnog sredstva Poslodavac može izvanredno ili redovno otkazati ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja.
Članak 33.
Trudnice ne smiju obavljati poslove:
- za koje se traže posebni uvjeti, tjelesno i psihofizičko stanje,
- koji imaju štetan utjecaj na zdravlje trudnice i na trudnoću.
Naporni i za zdravlje štetni poslovi koji se ne smiju raditi za vrijeme trudnoće su naročito:
- poslovi koji izazivaju stalne i snažne vibracije tijela ili buku te izazivaju duži pritisak na tijelo,
- poslovi s opasnim i za zdravlje štetnim tvarima,
- poslovi u prostorijama u kojima nastaju opasna zračenja,
- poslovi kod kojih treba dizati i prenositi terete,
- poslovi koji se obavljaju pretežito u nefiziološkom i prisilnom položaju.
XX. POVJERENIK RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU
Članak 34.
Radi praćenja i provođenja propisa i mjera zaštite na radu kod Poslodavca se imenuje povjerenik za zaštitu na radu.
Ukupan broj povjerenika za zaštitu na radu kod Poslodavca utvrđuje se sukladno Zakonu o zaštiti na radu
Povjerenika za zaštitu na radu sporazumno će imenovati Sindikat.
U slučaju da sporazum o imenovanju ne bude postignut, pristupit će se izborima za povjerenika za zaštitu na radu u skladu sa zakonom.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu djeluje na način utvrđen Zakonom o zaštiti na radu i ovim ugovorom. O povjerenicima zaštite na radu imenovanim od strane Sindikata, Sindikat je dužan obavijestiti Poslodavca odmah po izboru.
Ako je kod Poslodavca imenovano više povjerenika oni međusobno imenuju svog koordinatora.
Članak 35.
Poslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnašanje te dužnosti, davati potrebne obavijesti i omogućiti uvid u propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu te ga ne smije tijekom obnašanja dužnosti bez pristanka Sindikata rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom Poslodavcu, otkazati ugovor o radu, smanjivati mu plaću ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj, ukoliko povjerenik postupa sukladno svojim ovlastima.
Članak 36.
Povjerenik radnika za ZNR djeluje sukladno Zakonu o zaštiti na radu i ovom Ugovoru.
Povjerenik poslove povjerenika za zaštitu na radu obavlja za vrijeme svog radnog vremena uz naknadu plaće kao da je radio sukladno broju sati iz Zakona o zaštiti na radu.
Povjerenici za zaštitu na radu ne mogu prenositi sate na koordinatora povjerenika.
Poslodavac će osigurati osposobljavanje povjerenika ZNR i snositi troškove osposobljavanja koji su nužni za poslovanje Poslodavca. Izostanak s posla radi osposobljavanja za zaštitu na radu može iznositi najviše pet dana godišnje.
Članak 37.
U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo:
- biti obaviješten o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika,
- primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu,
- biti nazočan kod inspekcijskih pregleda,
- pozvati inspektora rada kada ocjeni da su ugroženi životi i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti temeljem pisane obavijesti povjerenika,
- obrazovati se za obavljanje poslova povjerenika, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije značajne za rad,
- svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način,
- ostale aktivnosti propisane Zakonom o zaštiti na radu,
- djelovati u interesu radnika u radnoj sredini iz područja zaštite na radu,
- sudjelovati u planiranju unapređenja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih tvari u radni i proizvodni proces te poticati Poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu,
- obavještavati radnike o mjerama koje Poslodavac poduzima u cilju osiguranja njihove zaštite na radu i zdravstvene zaštite,
- podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ( čl.24. Izmj. i dop. Zakona o ZNR - NN-75/09.),
- zahtijevati od Poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti, ( čl.24. Izmj. i dop. Zakona o ZNR),
- podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu ako smatra da su prethodno poduzete mjere i osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajuća za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.(čl 24. Izmj. i dop. Zakona o ZNR).
XXI. ZAŠTITA PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA
Članak 38.
Osobni podaci o radniku prikupljaju se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama na način kako je utvrđeno zakonskim propisima.
Podaci o radniku koji se u Društvu prikupljaju radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom su: ime i prezime radnika, ime roditelja, djevojačko prezime, spol, datum rođenja, (OIB) država, mjesto i općina rođenja, prebivalište i adresa stanovanja, broj i mjesto izdavanja osobne karte, broj radne knjižice, državljanstvo, bračno stanje, ime, prezime, godina rođenja, srodstvo članova obitelji, (za osigurane članove obitelji: datum stjecanja svojstva osiguranika, adresa), najviša završena škola, stručna sprema, zvanje, znanje stranih jezika, položeni ispiti, posebna znanja i vještine, naziv tečajeva i seminara koje je radnik pohađao, vrsta radnog odnosa, radno mjesto, organizacijska jedinica, radno vrijeme, mjesto rada, datum početka rada, ugovorena plaća, broj tekućeg računa i naziv banke, broj zdravstvenog osiguranja, datum prestanka rada, posebni statusi radnika (član Radničkog vijeća, sindikalni povjerenik, povjerenik zaštite na radu status hrvatskog branitelja, roditelj djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju), vrsta invalidnosti, posebna ovlaštenja, ocjena radnog učinka, podaci o kršenju radne obveze, posebna prava korištenja, vrsta osiguranja, zdravstveni status, broj telefona, koeficijent osobnog poreznog odbitka.
Radnik je dužan poslodavcu dostaviti dokumentaciju kojom potkrepljuje podatke iz prethodnog stavka u najkraćem mogućem roku od nastanka ili promjene.
Članak 39.
Osobne podatke o radniku prikuplja, obrađuje, koristi i dostavlja trećim osobama Poslodavac ili osoba koju je za to posebno opunomoćio.
Članak 40.
Svaki radnik dužan je u najkraćem mogućem roku dostaviti Poslodavcu sve informacije i isprave potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa i za obračun plaće (primjerice: doznake za bolovanje, poreznu karticu, radnu knjižicu, potvrdu o školovanju djeteta i dr.).
Radnik koji ne dostavi potrebne osobne podatke ili isprave potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa sam snosi štetne posljedice toga propusta.
Članak 41.
Ovim Kolektivnim ugovorom jamči se zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.
Diskriminacijom u smislu ovoga Kolektivnog ugovora smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama.
Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz stavka 1. ovoga članka kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.
Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz stavka 1. ovoga članka koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Svi zaposleni su dužni poštivati opća pravila poslovne komunikacije i profesionalnosti.
Svi oblici diskriminacije uznemiravanja i povrede dostojanstva radnika su zabranjeni i predstavljaju povredu radne obveze zbog koje se može radniku koji počini povredu izvanredno ili redovno otkazati ugovor o radu.
Članak 42.
Poslodavac štiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigurava uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili diskriminaciji.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja nadređenih, suradnika ili osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.
Poslodavac će imenovati osobu uz savjetovaje s Sindikatom koja je osim njega, ovlaštena primati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika i zaštitu bilo kojeg oblika uznemiravanja ili diskriminacije.
Navedena osoba će povodom zahtjeva za zaštitu dostojanstva saslušati radnika koji traži zaštitu po potrebi svjedoke i osobu protiv koje je prijava podnesena te prikupiti isprave i druge eventualne dokaze. Temeljem svih prikupljenih dokaza i pismenog izvješća osobe iz stavka 3. ovog članka, odluku o tome da li je bilo povrede dostojanstva radnika donosi komisija u sastavu:
- osoba ovlaštene za primanje pritužbi i prikupljanje dokaza povodom zahtjeva za zaštitu dostojanstva, izravne ili neizravne diskriminacije,
- predstavnik Poslodavca,
- član regionalnog Radničkog vijeća kojeg predloži predsjednik regionalnog Radničkog vijeća za konkretan slučaj.
Temeljem odluke komisije o tome da li je bilo povrede dostojanstva radnika i prijedloga mjere za zaštitu dostojanstva konkretnu mjeru za zaštitu dostojanstva donosi Poslodavac.
Mjere za zaštitu dostojanstva radnika, ovisno o težini povrede su:
- usmeno upozorenje počinitelju,
- pisano upozorenje počinitelju,
- otkaz ugovora o radu počinitelju zbog skrivljenog ponašanja,
- druge odgovarajuće mjere kojima se može zaštiti dostojanstvo povrijeđenog radnika.
Članak 43.
Poslodavac će uz suglasnost Radničkog vijeća imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.
Članak 44.
Poslodavac je dužan Radničkom vijeću osigurati informacije o odlukama koje su od značaja za ekonomski i socijalni status radnika sukladno Zakonu o radu i ovom Kolektivnom ugovoru.
Članak 45.
Poslodavac će sindikalnom povjereniku omogućiti uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje. Evidenciju o prisutnosti na radu može zatražiti uz pristanak radnika za koga se podatak traži.
XXII. ZAŠTITA RADNIKA SA SMANJENOM RADNOM SPOSOBNOŠĆU
Članak 46.
Kada tijekom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti zbog godina starosti (radnici kojima do stjecanja prava na punu starosnu mirovinu nedostaje najviše pet godina staža) povrede na radu, invaliditeta (invalid rada), profesionalne bolesti, a na temelju ocjene nadležnog tijela, Poslodavac je dužan za tog radnika osigurati jedno od slijedećih prava:
- rad s umanjenim fondom sati,
- rad na jednostavnijim poslovima,
- drugo odgovarajuće pravo koje odgovara konkretnim prilikama.
Poslodavac može radniku kojemu do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje pet godina staža ili godina života, a bude raspoređen na druge poslove isplaćivati plaću koju je ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su nastale spomenute okolnosti, a do odlaska u mirovinu.
Članak 47.
Invalid rada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene opasnosti od invalidnosti po ocjeni ovlaštene osobe ili nadležnog tijela, odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije zadržava plaću svog prethodnog radnog mjesta i nakon raspoređivanja na drugo radno mjesto, ukoliko je to za njega povoljnije.
XXIII. PLAĆE, NAKNADA PLAĆE I DRUGI NOVČANI I NENOVČANI PRIMICI RADNIKA
Članak 48.
Za puno radno vrijeme i normalan učinak kod Poslodavca, radnik kojemu se plaća obračunava pomoću koeficijenata ima pravo na plaću koja se sastoji od:
- osnovne plaće koja se sastoji od: osnovice plaće koja se množi sa koeficijentom složenosti radnoga mjesta na kojemu radnik radi,
- stalnog mjesečnog dodatka,
- dodaci na plaću koji se dodaju osnovnoj plaći,
- stimulativnog dijela koji se uređuje Pravilnikom ili drugim aktima Poslodavca.
Plaća i ostala materijalna prava radnika iskazuju se u bruto iznosu, a poreze i doprinose obračunava i uplaćuje Poslodavac.
Članak 49.
Poslodavac, ne smije radniku obračunati i isplatiti osnovnu plaću u iznosu manjem od najnižeg iznosa utvrđenog Dodatkom ovog ugovora.
Radniku se uručuje obračun plaće u kojemu se vidi način izračunavanja ukupne plaće i neto iznos. Razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova na osnovu složenosti i normalnih uvjeta rada utvrđuje se Pravilnikom o radu.
XXIV. DODATCI NA OSNOVNU PLAĆU
Članak 50.
Radnik čija se plaća obračunava pomoću koeficijenta, sukladno odredbama Pravilnika o radu, ima pravo na sljedeće dodatke na osnovnu plaću :
Plaća radnika uvećava se najmanje:
- zasvaku navršenugodinu radnog staža : 0,5%
- zarad noću : 40%
- zaprekovremenirad : 60%
- zarad nedjeljom : 40%
- ako rad u drugoj smjeni traje duže od 8 dana neprekidno : 10%
- dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata : 15%
Ako je prisutno više uvjeta istodobno, dodaci se kumuliraju. Međusobno se isključuju rad u dane blagdana i rad nedjeljom, kada radnik ostvaruje povoljniji dodatak za rad na blagdane.
Ako radnik radi na dane blagdana, Uskrs i neradne dane utvrđene zakonom ima pravo na plaću uvećanu za 50%.
Članak 51.
Pravilnikom o radu utvrditi će se otežani uvjeti rada koji se ne mogu otkloniti primjenom pravila i mjera zaštite na radu i povećanje osnovne plaće na temelju tih uvjeta, a prema slijedećim kriterijima:
- utjecaj okoline ( mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi),
- opterećenja ( fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma,
- rad u smjenama, rad uz obavezno korištenje osobnih zaštitnih sredstava koja povećavaju napor ili otežavaju obavljanje poslova,
- povećan rizik od nastanka ozljede na radu, profesionalnih bolesti i drugih boleti u svezi s radom kao i tehnološkim akcidentima,
- rad sa zagadujućim i prljavim tvarima.
Pod otežanim uvjetima rada iz st.1. ovog članka podrazumijeva se svako odstupanje od propisanih vrijednosti uvjeta radne okoline odnosno rad na siguran način, a za koje je Poslodavac dužan izraditi analizu opasnosti pri radu u skladu s tehnološkim procesom, te pribaviti odgovarajuću dokumentaciju o uvjetima radne okoline.
Članak 52.
Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih naknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima kao nadomjestak za primjenu pravila zaštite na radu.
Članak 53.
Rok za isplatu plaće je najkasnije petnaestog dana nakon isteka mjeseca za koji se plaća isplaćuje.
Članak 54.
Radniku pripada naknada plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio za vrijeme kada ne radi zbog:
- godišnjeg odmora,
- plaćenog dopusta,
- državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
- obnašanja dužnosti člana Radničkog vijeća, sindikalnog povjerenika i povjerenika zaštite na radu,
- za vrijeme izobrazbe, prekvalifikacije, stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama Poslodavca,
- za vrijeme kad ne radi zbog zastoja u poslu (nedostatak sirovina, pogonske energije, zastoja u transportu, loših vremenskih prilika, kvara strojeva i uređaja),
- prekida rada jer nisu poduzete mjere zaštite na radu,
- traženja novog zaposlenja u otkaznom roku.
Naknada plaće iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se radniku kad i plaća.
Članak 55.
Radnik koji je uslijed bolesti, liječenja ili oporavka privremeno nesposoban za rad, za vrijeme bolovanja koje se obračunava na teret Poslodavca, ima pravo na naknadu u iznosu od 80% plaće koju je ostvario u prethodnom mjesecu .
U slučaju da je privremena nesposobnost za rad radnika uzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, radniku pripada naknada u iznosu 100% plaće koju bi ostvario da je radio.
Članak 56.
Naknada plaće za vrijeme koje je radnik proveo na vojnoj vježbi, izostanka zbog sudjelovanja u obrani zemlje, civilnoj zaštiti i slično, isplaćuje se u skladu sa zakonom i drugim propisima.
XXV. NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO
Članak 57.
Poslodavac će radniku osigurati kartu javnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla prijevoznim sredstvom koji je najjeftiniji za Poslodavca.
Poslodavac može na prijedlog radnika umjesto karte isplatiti troškove prijevoza, ali samo u visini cijene koštanja karte javnog prijevoza koji je najjeftiniji za Poslodavca do maksimalno 700,00 kn.
Ako se radnik ne može koristiti sredstvima javnog prometa za prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu troškova u visini cijene prijevoza koji imaju drugi radnici slične udaljenosti.
Ako radnik po nalogu rukovoditelja obavlja posao na većoj udaljenosti ili ga Poslodavac premjesti u drugo mjesto rada do kojeg je trošak prijevoza veći od iznosa 700,00 kn. Poslodavac će radniku isplatiti stvarni trošak prijevoza.
Radnik je dužan obavijestiti ljudske potencijale o svakoj promjeni vezanoj za pravo na naknadu troškova prijevoza u roku 8 dana od dana nastanka promjene. Ukoliko radnik propusti obavijestiti Poslodavca o promjeni ili ukoliko radnik ne iskazuje istinito svoje stvarno prebivalište čini povredu radne obveze, radi koje Poslodavac može i otkazati ugovor o radu, uz obvezu povrata neosnovano stečene naknade.
XXVI. DNEVNICA ZA SLUŽBENI PUT
Članak 58.
Radnik koji je po nalogu Poslodavca upućen na službeni put u zemlji ili u inozemstvu, ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza na službenom putu i naknadu troškova noćenja.
Kada je radnik po nalogu Poslodavca upućen na službeni put u zemlji, ima pravo na naknadu prijevoznih troškova, naknadu za iznos hotelskog računa za noćenje i dnevnicu. U slučaju da službeni put traje do 8 sati, radnik nema pravo na dnevnicu nego se to radno vrijeme računa kao redovno.
U slučaju da radnik provede na službenom putu od 8-12 sati pripada mu iznos od 50% dnevnice, a više od 12 sati puni iznos dnevnice.
Puna dnevnica za službeni put u zemlji određuje se u visini neoporezivih 170,00 kn. U slučaju promjene neoporezivog iznosa na niže, dogovara se dnevnica u iznosu najvišeg neoporezivog iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak.
Iz dnevnice se podmiruju izdaci za prehranu i piće.
Dnevnica za službeni put u inozemstvo isplaćuje se pod uvjetima i u visini propisanoj Pravilnikom o porezu na dohodak.
Članak 59.
Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji pripada mu pravo na naknadu putnih troškova. Putni troškovi vlaka i autobusa nadoknađuju se na temelju priložene putne karte ili dokaza o cijeni.
Za korištenje prijevoza avionom ili brodom potrebno je prethodno odobrenje Poslodavca.
Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe utvrđuje se u iznosu 2,00 kune po prijeđenom kilometru ukoliko je Poslodavac prethodno odobrio korištenje privatnog automobila u službene svrhe.
XXVII. NAKNADA ZA RAD NA TERENU
Članak 60.
Radnik ima pravo za svaki dan rada na terenu na naknadu koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.
Iznos naknade za rad na terenu u zemlji iznosi do 170,00kn. dnevno sukladno važećem Pravilniku o porez na dohodak.
Radom na terenu smatra se rad izvan mjesta rada u kojem radnik stalno radi i izvan mjesta boravka radnika, a na koji je radnik upućen odlukom nadležnog tijela Poslodavca.
Radniku kojemu je Poslodavac osigurao besplatan smještaj ili prehranu naknada iz stavka 2. ovog članka se umanjuje za 50%, a ukoliko je osiguran besplatan smještaj i prehrana, naknada iz stavka 2. ovog članka umanjuje se za 70%. Pravo na terenski dodatak i pravo na naknadu za odvojeni život se međusobno isključuju.
XXVIII. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT
Članak 61.
Radnik, kojem je odlukom nadležnog tijela Poslodavca određeno mjesto rada različito od mjesta prebivanja njegove obitelji ima pravo na naknadu za odvojeni život.
Puni iznos naknade iz st. 1. ovog članka mjesečno iznosi najmanje 60% od prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnom mjesecu.
Ako je radniku osiguran smještaj ili prehrana, naknada iz st. 1.ovog članka umanjit će se 30%.
Ako je radniku osiguran smještaj i prehrana, naknada iz st. 1. ovog članka umanjit će se 60%.
Pravo na terenski dodatak i pravo na naknadu za odvojeni život međusobno se isključuju.
XXIX. POTPORA / SOLIDARNA POMOĆ
Članak 62.
Radnik ili član njegove obitelji ima pravo na pomoć u visini jedne do tri prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu RH u prethodnom mjesecu u sljedećim slučajevima:
- smrti radnika - tri prosječne mjesečne plaće,
- smrt člana uže obitelji, supružnika, maloljetne, djece, usvojene djece, djece na skrbi - dvije prosječne mjesečne plaće,
- smrti roditelja jedna prosječna mjesečna plaća,
- nastanka teške invalidnosti prema rješenju o invalidskoj mirovini odnosno prema rješenju o priznavanju statusa ratnog vojnog invalida u godini u kojoj je invalidnost prvi put utvrđena jedna prosječna mjesečna plaća jednokratno,
- neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana - 2.500,00 kn, godišnje,
- oštećenja stambenog prostora u prebivalištu radnika u slučaju požara ili elementarne nepogode 2.500,00 kn.,
- radnik ima pravo na privatno zdravstveno osiguranje na teret troškova poslovanja Poslodavca u osiguravateljnoj kući s kojom Poslodavac ima sklopljen ugovor, a sukladno razini standarda osiguranja koje određuje Poslodavac ,
- djeci smrtno stradalih radnika na radnom mjestu Poslodavac će isplaćivati novčanu pomoć mjesečno u iznosu od 1.500,00 kn do završetka srednjoškolskog obrazovanja. U slučaju ponavljanja godine dijete gubi pravo na pomoć za tu godinu,
- Radnicima koji pretrpe ozljedu na radu u slučaju razbojstva, provale, krađe za vrijeme obavljanja posla ili prenošenja dnevnog utrška Poslodavac će isplatiti jednokratnu solidarnu pomoć u visini 2.500,00 kn.
XXX. JUBILARNA NAGRADA
Članak 63.
Poslodavac je dužan radniku isplatiti jubilarnu nagradu u novčanom iznosu.
Radniku pripada pravo na jubilarnu nagradu za određeni broj godina provedenih kod Poslodavca navršenih do kraja kalendarske godine u kojoj se isplaćuje nagrada.
Pravo na nagradu iz stavka 1. ovog članka stječe se nakon 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina neprekidnog rada.
Nagrada se utvrđuje u visini neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak važećim na dan isplate jubilarne nagrade.
XXXI. OSIGURANJE RADNIKA OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUČAJA
Članak 64.
Poslodavac je obvezan dodatno kolektivno osigurati radnike od posljedica ozljeda na radu, nesretnog slučaja, s uključenjem osiguranja od prirodne smrti i teško bolesnih stanja, smrtnog slučaja uzrokovanog nesrećom i bolešću, trajnog invaliditeta prema općim uvjetima police osiguranja.
XXXII. DODATAK KOLEKTIVNOM UGOVORU
Članak 65.
Dodatkom kolektivnog ugovora koji je sastavni dio ovog ugovora utvrđuje se:
- najniža osnovica za izračun osnovne plaće,
- visina stimulativnog djela plaće,
- visina pomoći za podmirenje troškova godišnjeg odmora,
- visina prigodne nagrade za uskrsne blagdane,
- visina prigodne nagrade za božićne blagdane,
- poklon djeci radnika,
- otpremnina za odlazak u mirovinu,
- stalni dodatak,
- prigodna godišnja nagrada,
- ostale isplate radnicima.
Pravo na prigodne nagrade i ostale isplate imaju radnici koji su kod Poslodavca radili najmanje 3 mjeseca prije isplate prigodne nagrade i rade na dan isplate.
XXXIII. ODGOVORNOST RADNIKA ZA ŠTETU
Članak 66.
Svaki je radnik obvezan poslove preuzete ugovorom obavljati savjesno i stručno prema uputama Poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba u skladu s opisom poslova, naravi i vrstom radnog mjesta. Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za svoj dio štete koji je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i nadoknađuju štetu u jednakim dijelovima.
Pored obveze naknade štete, radniku se zbog skrivljenog ponašanja odn. kršenja radnih obveza može izreći i mjera pisanog upozorenja na kršenje radnih obveza.
Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.
Poslodavac može izvanredno ili redovno otkazati ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika zavisno od težine povrede i stava Poslodavca da nastavak radnog odnosa nije moguć uz uvažavanje svih osobito važnih činjenica i okolnosti i interesa obiju ugovornih strana (radnika i Poslodavca).
XXXIV. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 67.
Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje tog prava.
Ako Poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz st. 1. ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Pisano upozorenje o kršenju prava iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom brišu se iz evidencije protekom roka od četiri godine od dana donošenja.
Članak 68.
Službena mjesta za objavu i oglašavanje pravilnika, drugih akata i dokumenata Poslodavca su oglasne ploče u Društvu. Svi akti (odluke, pozivi, obavještenja i sl.) u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika iz radnog odnosa dostavljaju se radnicima neposrednim uručivanjem na radnom mjestu, uz naznaku datuma i potpisa radnika. Ako radnik odbije primitak odluke ili drugog akta Poslodavca,
Poslodavac će mu isti dostaviti preporučenom pošiljkom na adresu koju je radnik prijavio Poslodavcu.
Ako radnik nije na poslu ili je otežano da mu se akt neposredno uruči na radnom mjestu, dostava će se izvršiti preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom na adresu stanovanja prijavljenu Poslodavcu.
Dostava se smatra izvršenom ako je primitak pošiljke potvrdio radnik ili netko od punoljetnih članova njegova domaćinstva.
Ako radnik odbije primitak preporučene pošiljke te ako se pošiljka ne uspije uručiti u dva pokušaja ili u slučaju da je adresa radnika nepoznata ili pogrešna, akt će se izvjesiti na oglasnoj ploči Poslodavca uz zabilješku dana oglašavanja. Protekom roka od 3 dana od dana oglašavanja na oglasnoj ploči, smatra se da je dostava izvršena.
Ako radnik ima punomoćnika o kojem je obavijestio Poslodavca, dostava se vrši osobi koja je temeljem pisane punomoći određena za punomoćnika.
Dostava akta može se izvršiti i putem javnog bilježnika.
XXXV. UVJETI ZA RAD SINDIKATA
Članak 69.
Poslodavac se obvezuje da će osigurati nesmetan rad Sindikatu u skladu sa konvencijama Međunarodne organizacije rada i svih prava iz područja sindikalnog organiziranja i rada utvrđenih Zakonom o rad u i ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak 70.
Aktivnost sindikalnog povjerenika u Društvu ne smije biti spriječena ili ometana ako on djeluje u skladu sa zakonom, drugim propisima i Kolektivnim ugovorom.
Sindikat odnosno sindikalni povjerenik ima pravo uvida u dokumente i akte koji su važni za kontrolu primjene Kolektivnog ugovora za članove Sindikata u Društvu.
Sindikalni povjerenik je obvezan čuvati kao poslovnu tajnu dokumente i akte Poslodavca koje je saznao u obavljanju funkcije sindikalnog povjerenika, a koji su utvrđeni kao poslovna tajna Poslodavca.
Članak 71.
Poslodavac će omogućiti potpuno i pravodobno zastupanje prava i interesa članova Sindikata. Poslodavac će osigurati pristup podacima i informacijama vezanim za ostvarenje prava iz prethodnog stavka.
Članak 72.
Poslodavac odnosno ovlaštena osoba Poslodavca dužna je primiti i saslušati glavnog sindikalnog povjerenika kada on to zatraži ili po dogovoru, ali ne kasnije od 5 dana od zaprimljenog zahtjeva.
Članak 73.
Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće Sindikat ostvaruje u ovisnosti o broju članova Sindikata u Društvu, tako da za svakog člana Sindikata ima pravo na 1 sat aktivnosti s naknadom plaće tijekom kalendarske godine.
Osim broja sati sindikalne aktivnosti utvrđene u stavku 1. ovog članka, Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku kao i članovima viših tijela Sindikata, odnosno nacionalne sindikalne središnjice omogućiti izostanak s posla uz naknadu plaće, zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja te seminara, ali ne više od 5 dana godišnje.
Sindikalni povjerenik je dužan Poslodavca obavijestiti o izostanku s posla najmanje tri dana unaprijed te predočiti poziv.
Članak 74.
Kada sindikalni povjerenik dio ili cijelo svoje radno vrijeme u Društvu posvećuje Sindikatu, tada se njegov radni odnos određuje pisanim sporazumom između sindikalnog povjerenika i Poslodavca.
Članak 75.
Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti ne može biti doveden u nepovoljan položaj. Sindikalnom povjereniku kod Poslodavca, za vrijeme obnašanja dužnosti i 6 mjeseci po isteku dužnosti ugovor o radu može se otkazati samo uz prethodnu suglasnost Sindikata.
Ukupan broj zaštićenih sindikalnih povjerenika ne može biti veći od broja izabranih članova Radničkog vijeća utvrđenog Zakonom o radu ili posebnim sporazumom sklopljenim sa Poslodavcem.
Ukoliko sindikalni povjerenik krši obveze iz radnog odnosa, odaje trećim osobama službenu ili poslovnu tajnu koju je saznao obnašajući dužnost sindikalnog povjerenika može odgovarati za povredu radnih obveza.
Sindikati su dužni 15 dana od bilo kakve promjene dostaviti imena i prezimena sindikalnih povjerenika koji ostvaruju zaštitu utvrđenu Zakonom o radu, ovim Kolektivnim ugovorom i potpisanim sporazumom između Poslodavca i Sindikata.
Članak 76.
Poslodavac je dužan Sindikatu za njegov rad osigurati:
- odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka Sindikata bez naknade troškova,
- pravo na korištenje telefona, interneta i fotokopirnog aparata,
- stručne, tehničke i administrativne usluge za rad Sindikata,
- slobodu sindikalnog izvješćivanja,
- obračun i naplatu sindikalne članarine putem isplatnih lista uz suglasnost radnika, dostaviti sindikatu o ustegnutoj članarini poimence nakon svake isplate plaće.
XXXVI. RADNIČKO VIJEĆE
Članak 77.
Radničko vijeće štiti i promiče interese svih radnika kod Poslodavca, savjetovanjem, suodlučivanjem i pregovorima sa Poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom.
Radničko vijeće broji zakonom propisan broj članova.
Radničko vijeće pazi na poštivanje ovog ugovora, zakona kao i drugih propisa donesenih u korist radnika.
Radničko vijeće pazi da li Poslodavac uredno i točno ispunjava svoje obveze glede naplate i uplaćivanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju.
Svaki član Radničkog vijeća dužan je čuvati poslovnu tajnu Poslodavca koju je saznao u obavljanju ovlaštenja danih mu ovim ugovorom i Zakonom o radu.
Članak 78.
Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost Radničkog vijeća donijeti odluku o:
- otkazu članu Radničkog vijeća,
- otkazu kandidatima za članove Radničkog vijeća koji nisu izabrani te članu izbornog odbora za razdoblje od tri mjeseca nakon ustanovljenja izbornih rezultata,
- otkazu radniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od invalidnosti,
- otkazu radniku starijem od šezdeset godina (muškarci) odnosno pedeset pet godina (žene),
- prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku,
- imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu s odredbama Zakona o radu.
Ukoliko član Radničkog vijeća krši obveze iz radnog odnosa, odaje trećim osobama službenu ili poslovnu tajnu koju je saznao obnašajući dužnost člana Radničkog vijeća može odgovarati za povredu radnih obveza.
Članak 79.
Poslodavac će Radničkom vijeću osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge potrebne uvjete za rad.
Poslodavac će članovima Radničkog vijeća omogućiti osposobljavanje za rad u Radničkom vijeću sukladno mogućnostima Poslodavca i potrebe posla.
Troškovi osposobljavanja iz stavka 2. ovog članka terete Poslodavca.
Na teret Poslodavca padaju i drugi troškovi koji prema ovom ugovoru, zakonu ili drugom propisu nastanu djelatnošću Radničkog vijeća.
Skupovi radnika koje u skladu sa zakonskim odredbama organizira Radničko vijeće će se održavati dva puta godišnje u podjednakim vremenskim razmacima.
XXXVII. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA
Članak 80.
Ugovorne strane dužne su se zalagati za poštivanje odredaba ovog ugovora i za njegovu pravilnu provedbu.
Ugovorne strane dužne su prvenstveno neposrednim pregovorima riješiti sva međusobno sporna pitanja.
Za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora i Dodatka, te ispunjavanja svih odredbi uređenih istima, strane će se suzdržavati od industrijskih akcija (štrajk, lock out i dr.)
XXXVIII. ZAKLJUČIVANJE, IZMJENE I DOPUNE KOLEKTIVNOG UGOVORA
Članak 81.
Postupak za sklapanje novog Kolektivnog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane, najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je sklopljen ovaj ugovor.
Nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj Kolektivni ugovor ili ukoliko se ovaj Kolektivni ugovor otkaže te se ne potpiše u otkaznom roku novi, ovaj Kolektivni ugovor vrijedi još 6 mjesecI.
Nakon proteka roka od 6 mjeseci više ne vrijede odredbe ovog Kolektivnog ugovora već će se primjenjivati odredbe Zakona o radu, Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine i Pravilnika o radu koji je u tom slučaju Poslodavac dužan donijeti savjetovanjem s Radničkim vijećem.
Ugovorne strane mogu u bilo koje vrijeme predložiti izmjene i/ili dopune ovog ugovora.
Ugovorna strana koja predlaže izmjene i/ili dopune dostavlja i prijedlog protokola za vođenje pregovora drugoj strani.
Članak 82.
Ugovorna strana koja želi izmjenu i/ili dopunu ugovora predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.
Druga strana dužna se o prijedlogu izjasniti u roku 30 dana od primitka zahtjeva iz prethodnog stavka. U slučaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku od 30 dana, strana predlagateljica može pokrenuti postupak mirenja. Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka primjenjuju se i na postupak sklapanja novog Kolektivnog ugovora.
XXXIX. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA
Članak 83.
Za rješavanje sporova među stranama ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, određuje se miritelj.
Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi osoba koju stranke u sporu izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće.
Smatra se da je među stranama došlo do spora ako se one ne sporazumiju o sklapanju, izmjeni ili obnovi ugovora.
Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane, a mora se završiti u roku 5 dana od podnošenja zahtjeva.
Strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog miritelja.
Članak 84.
Svaki sporazum koji strane postignu mora biti u pisanom obliku.
Prijedlog kojega prihvate strane ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.
Članak 85.
Ako je mirenje neuspješno, strane spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.
Imenovanje arbitra, te druga pitanja arbitrarnog postupka uredit će se sporazumom strana.
XL. TIJELO ZA TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA
Članak 86.
Ugovorne strane imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odredbi ovog ugovora i praćenje njegove primjene.
Zajedničko tijelo ima šest članova od kojih svaka strana imenuje trojicu.
XLI. OTKAZ KOLEKTIVNOG UGOVORA
Članak 87.
Poslodavac može otkazati ovaj Kolektivni ugovor ako se Sindikat ne pridržava odredaba socijalnog mira iz ovoga ugovora ili ako dođe do bitnog poremećaja na tržištu i poslovanju Društva zbog čega više nije moguće ispunjavati ovaj ugovor.
Sindikati mogu suglasno otkazati kolektivni ugovor, ako Poslodavac grubo krši odredbe Kolektivnog ugovora.
Otkazni rok iznosi 6 (šest) mjeseci i počinje teći danom dostave pisanog otkaza drugoj strani.
XLII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 88.
Strane se obvezuju da će tromjesečno razmatrati izvješće tijela za tumačenje i primjenu ovog Ugovora i utvrditi postoje li sporne odredbe u primjeni ovog Ugovora i ocijeniti postoje li razlozi zbog kojih bi trebalo inicirati izmjene i dopune ovog ugovora.
Svaka strana ovlaštena je inicirati sastanak za razmatranje pitanja iz prethodnog stavka.
Članak 89.
Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog ugovora snose potpisnici svaki u svom dijelu.
Članak 90.
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno.
Članak 91.
Ovaj ugovor sklapa se na razdoblje 5 godina, a počinje se primjenjivati 01. kolovoza 2012. godine. Sklapanjem ovog ugovora prestaje vrijediti Kolektivni ugovor od 04. listopada 2006 g. kao i sve kasnije izmjene i dopune istog.
Zasebno se sklapa Dodatak ovom kolektivnom ugovoru na razdoblje jedne godine.
Dodatkom iz prethodnog stavka određuju se novčani iznosi materijalnih prava radnika na koja upućuje ovaj Kolektivni ugovor.
Na sklapanje, izmjenu, dopunu, otkaz Dodatka kolektivnom ugovoru primjenjuju se odredbe Dodatka. Nakon isteka roka na kojI je sklopljen ovaj ugovor u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa primjenjivat će se do sklapanja novog Kolektivnog ugovora, a najduže 6 mjeseci.
Smatra se da je ovaj ugovor sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici potpisnika.
Kolektivni ugovor će se objaviti na oglasnim pločama Poslodavca.
Poslodavac se obvezuje ovaj Kolektivni ugovor tiskati kao brošuru.
Članak 92.
Ovaj ugovor sačinjen je u osam istovjetnih primjeraka. Svaka strana zadržava po tri, a dva se dostavljaju Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
U Zagrebu, 07. kolovoza 2012.
Za Poslodavca
Darko Knez
Za Sindikate
Dragica Mišeljić
Robert Kotarski
