Hrvatski Sindikat Telekomunikacija Kolektivni Ugovor HT d.d.

Od l.siječnja do 30.lipnja 2

i

Hrvatski sindikat telekomunikacija, sa sjedištem u Zagrebu, Park stara Trešnjevka 2, kojeg zastupa Juko Cikojević, predsjednik

i

Republički sindikat radnika Hrvatske, sa sjedištem u Zagrebu, Kneza Mislava 11/2, kojeg zastupa Ivan Majdak, potpredsjednik

(u daljnjem tekstu: Sindikati)

sklapaju

Kolektivni ugovor Hrvatskog Telekoma d.d.

I. Uvodne odredbe

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (dalje u tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze njegovih potpisnika (odredbe s obvezno pravnim učinkom), kao i uvjeti rada i druga pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosom (odredbe s normativnim učinkom).

Poslodavac u smislu Ugovora je pravna osoba Hrvatski Telekom d.d.

Radnik u smislu Ugovora je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove u skladu s ugovorom o radu za Poslodavca.

Članak 2.

Odredbe Ugovora primjenjuju se na razini poslodavca Hrvatski Telekom d.d.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i Poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije određeno da Kolektivnim ugovorom može biti drukčije riješeno.

II. Rješavanje sporova između potpisnika Ugovora

Članak 3.

Za rješavanje sporova između potpisnika Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.

Postupak mirenja pokreće se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora. Postupak mirenja pokreće se i provodi u skladu sa Zakonom o radu i drugim važećim propisima U postupku mirenja sudjeluju:

- jedan predstavnik Poslodavca

- po jedan predstavnik reprezentativnih sindikata

- jedan miritelj, sukladno Zakonu o radu i drugim važećim propisima.

Stranke u sporu mogu prihvatiti ili odbiti pisani prijedlog miritelja.

Prijedlog kojega stranke prihvate ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

III. Pravo radnika na štrajk

Članak 4.

Radnici imaju pravo na organizirani štrajk, sukladno zakonskim odredbama i pravilima sindikata.

Sindikalni povjerenici ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Članak 5.

Sindikati su se dužni suzdržavati se od industrijskih akcija za vrijeme trajanja Ugovora, u pogledu svih pitanja koja su njime uređena.

Obveza socijalnog mira vrijedi od dana sklapanja do dana prestanka važenja Ugovora.

IV. Izmjene i dopune Ugovora, te otkaz Ugovora

Članak 6.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu Ugovora, i to u pisanom obliku.

Druga strana je obvezna očitovati se na predložene izmjene ili dopune u roku od 15 (petnaest) dana.

Članak 7.

Svaka ugovorna stranka može otkazati Ugovor ako:

- se izmijene gospodarske prilike u toj mjeri da bi isplata materijalnih prava iz Ugovora ugrozila financijsku stabilnost Poslodavca,

- se izmijene posebni propisi kojima su uređena bitna pitanja rada poslovanja i financiranja Poslodavca,

- druga ugovorna stranka krši obveze iz Ugovora.

U slučaju otkaza, otkazni rok je 3 mjeseca, koji počinje teći od dana uručenja pisanog otkaza Ugovora drugoj ugovornoj stranci.

V. Tumačenje i praćenje primjene Ugovora

Članak 8.

Poslodavac i sindikati imenuju zajedničko Povjerenstvo za tumačenje odredaba Ugovora i praćenje njihove primjene najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana potpisivanja.

Jednaki broj članova u zajedničko Povjerenstvo daju Poslodavac i reprezentativni Sindikati potpisnici Ugovora, ali ne manje od dva člana, predstavnika Poslodavca i dva člana, predstavnika Sindikata.

Odluke Povjerenstva donose se konsenzusom.

Članak 9.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Ugovora snose ugovorne strane, svaka u svom dijelu, a troškove postupka mirenja, pripremanja i zajedničkog tijela za tumačenje Ugovora, strane dijele proporcionalno.

VI. Sklapanje ugovora o radu

Članak 10.

Na sva pitanja koja nisu uređena Ugovorom izravno se primjenjuju odredbe Zakona o radu te drugih propisa koji reguliraju određeno područje.

VII. Radno vrijeme i raspored radnog vremena

Članak 11.

Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.

Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju, niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.

Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu Poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio Poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Iznimku u rasporedu radnog vremena u odnosu na standardno radno vrijeme, što uključuje i dvokratno radno vrijeme, Poslodavac može donijeti samo uz suglasnost sindikata potpisnika Ugovora.

Suglasnost o rasporedu radnog vremena koja je od strane sindikata potpisnika Ugovora dana do dana sklapanja Ugovora i nadalje se primjenjuje za vrijeme trajanja Ugovora.

O rasporedu i promjeni rasporeda radnog vremena Poslodavac mora u pisanom obliku obavijestiti radnika 8 (osam) dana prije početka istog, osim u slučaju prijeke potrebe.

Poslodavac vodi evidenciju o početku i završetku rada radnika te će navedene podatke evidentirati najkasnije na završetku sljedećeg radnog dana za prethodni radni dan, a u slučaju da neki od tih podataka do tada nije poznat, Poslodavac će ih evidentirati odmah po saznanju istih.

Noćni rad radnika može trajati duže od 8 sati, ali ne duže od 12 sati dnevno.

Radnik koji radi u smjenskom radu (od 00.00-24.00), u 12-satnim smjenama, koji obuhvaća i smjenu od 20 sati do 8 sati sljedećeg dana (ili sličnu noćnu smjenu), a koji se ne obavlja redovito, već je između svake takve smjene period u kojem radnik ne radi, i to u trajanju od 12 i više sati, ne smatra se noćnim radnikom koji podliježe ograničenju rada u 8-satnim smjenama, niti se takav rad smatra noćnim radom koji je ograničen na 8 satne smjene.

Članak 12.

Terenski radnik obavlja poslove na privremenim radilištima u glavnom mjestu rada ili izvan glavnog mjesta rada.

Radno vrijeme terenskog radnika obuhvaća putovanje-odlazak na privremeno radilište i rad na privremenom radilištu u ukupnom trajanju od 8 (osam) sati.

Ako radnik prije završetka radnog vremena nema obvezu dolaska u prostor poslodavca, onda putovanje- povratak s privremenog radilišta ne ulazi u radno vrijeme radnika.

Ako je poslodavac odlučio da radnik ne mora dolaziti u prostor poslodavca, onda početak radnog vremena utvrđen Odlukom o rasporedu radnog vremena označava :

- trenutak prijave u sustav poslodavca radi preuzimanja radnih naloga ili

- trenutak polaska prijevoznog sredstva na privremeno radilište, ako nema potrebe za preuzimanjem radnih naloga

Ako je poslodavac odlučio da se radnik ne mora vraćati u prostor poslodavca, onda završetak radnog vremena utvrđen Odlukom o rasporedu radnog vremena označava :

- trenutak odjave zadnjeg izvršenog zadatka u sustavu poslodavca ili

- trenutak polaska prijevoznog sredstva s privremenog radilišta, ako nema potrebe za odjavom radnih naloga

Ako terenski radnik ima nalog za rad duži od vremena propisanog stavkom 2. ovog članka, onda ima pravo na plaćen prekovremeni rad, pod uvjetima iz članka 13. i u visini prema članku 59. Ugovora.

Ako terenskom radniku radno vrijeme, prekovremeni rad i putovanje- povratak s terena traju duže od 8 sati onda ima pravo na terenski dodatak, pod uvjetima i u visini prema članku 67. Ugovora.

Članak 13.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.

Pisanim nalogom smatra se dopis, mail ili SMS poruka čiji je prijem radnik potvrdio.

Radniku mora biti dostavljena i pisana potvrda o broju sati obavljenog prekovremenog rada i to najkasnije drugi radni dan u mjesecu koji slijedi mjesec u kojem je prekovremeni rad obavljan.

Prekovremeni rad pojedinog radnika može trajati najduže dvjesto pedeset sati godišnje.

Kod rada u smjenama radno vrijeme se sravnjuje 30. travnja, 31. kolovoza i 31. prosinca tekuće godine.

Raspored radnog vremena radnika koji rade u smjenama (početak i završetak smjena), Poslodavac i sindikati potpisnici Ugovora uredit će zasebnim sporazumom koji će biti sklopljen u roku od 90 (devedeset) dana od dana sklapanja Ugovora. U slučaju da u navedenom roku zaseban sporazum ne bude sklopljen primjenjivat će se Odluke Poslodavca donesene uz savjetovanje s Radničkim vijećem.

Članak 14.

Vrijeme pripravnosti je mjera kojom se otklanja rizik nedolaska radnika na intervenciju za točno određeno vrijeme u izvanrednom slučaju i na taj način izbjegava predvidiva šteta za Poslodavca.

Za vrijeme pripravnosti radnik ne mora biti prisutan u prostorima Poslodavca, ali mora biti dostupan i po pozivu započeti obavljanje traženih aktivnosti u roku od 60 (šezdeset) minuta od zaprimljenog poziva odnosno u najkraćem vremenu koje mu je potrebno za dolazak do mjesta gdje treba obaviti aktivnosti.

Vrijeme pripravnosti trajanje i broj radnika u tom statusu utvrđuje Poslodavac.

Poslodavac je radniku za vrijeme pripravnosti dužan osigurati sredstva potrebna za obavljanje aktivnosti u vremenu pripravnosti, a korištenje službenog vozila prema potrebi.

Rukovodeća osoba mora obavijestiti radnika o rasporedu ili promjeni rasporeda vremena pripravnosti najmanje 8 (osam) dana unaprijed, osim u slučaju potrebe za zamjenom drugog radnika.

Odluku o pozivanju radnika na izvanredni rad u vrijeme izvan redovnog radnog vremena (intervencija) donosi Poslodavac samo u slučajevima kada se raspoloživim radnicima ne može osigurati nesmetano pružanje usluga.

Vrijeme pripravnosti uredit će se ugovorom o radu.

Članak 15.

Ako priroda posla to dozvoljava, na poslovima sa standardnim radnim vremenom, Poslodavac mora pisanom odlukom organizirati radno vrijeme kao klizno radno vrijeme, poštujući pri tome 40-satni radni tjedan.

U slučaju da je dnevno radno vrijeme organizirano kao klizno, svaki radni dan podijeljen je na fiksni dio i klizni dio.

Vrijeme od 09:00 (devet) sati do 15:00 (petnaest) sati svakog radnog dana određeno je kao fiksni dio dnevnog radnog vremena i u tom su dijelu svi radnici dužni biti prisutni na radu.

Radnik koji koristi klizno radno vrijeme samostalno odlučuje i organizira početak i završetak svog dnevnog radnog vremena unutar kliznog dijela, pri čemu mora voditi računa da je u radnom tjednu dužan odraditi 40 (četrdeset) sati.

VIII. Odmori i dopusti

Članak 16.

Količina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora ne smiju onemogućiti radniku korištenje prava na stanku, dnevni, tjedni i godišnji odmor.

Vrijeme odmora koristi se prema rasporedu neposredno nadređene osobe s tim da se ne može koristiti u prva dva i posljednja dva sata radnog vremena, osim na zahtjev radnika.

( * op.a. dodatak iz Suglasnosti o izmjeničnom 5+6 radnom tjednu u dućanima)

Iznimno od prethodnog stavka, radnici u dućanima koji rade u rasporedu 5+6 dana u tjednu, imaju osim stanke iz stavka 1 ovog članka pravo na dodatnu pauzu od 30 minuta na početku ili na kraju radnog vremena.

Radnik koji radi duže od 10 (deset) sati dnevno ima pravo na odmor (stanku) iz stavka 1. ovog članka u dvostrukom trajanju.

Radnici koji obavljaju poslove pružanja usluga korisnicima putem telefona i radnici koji rade s računalom duže od 4 (četiri) sata dnevno imaju pravo na dodatnu stanku u trajanju od 5 (pet) minuta svakih sat vremena.

Ukoliko neposredno nadređena osoba ne odredi raspored korištenja propisanih odmora (stanki) radnik može sam izabrati vrijeme u kojem će ih koristiti, uz prethodnu obavijest o tome nadređenoj osobi.

Radnik ima pravo na dnevni odmor tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 (dvadeset i četiri) sata u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno. 

Članak 17.

Odmor iz stavka 1. ovog članka radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.

Ako radnik ne može koristiti odmor na način iz stavka 2 ovog članka, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

Iznimno od stavka 3 ovog članka, radnicima koji zbog obavljanja poslova u različitim smjenama ili objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u trajanju iz stavka 1, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor iz članka 16. stavak 7. Ugovora.

Dan tjednog odmora radnika ne može biti raspoređen na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka.

( *op.a. Novo)

Radnik koji radi na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na jedan dodatni dan tjednog odmora.

Članak 18.

1.

A. Temeljem grupa složenosti:

- - 3. i 4. platni razred : 1 dan

- 5. i 6.platni razred i iznad : 2 dana

B. Temeljem radnog staža:

- više od 10 do 15 godina radnog staža : 2 dana

- više od 15 i iznad: 3 dana

- radniku s tjelesnim oštećenjem iznad 60% : 2 dana

- radniku kod kojeg je utvrđena neposredna opasnost od nastankainvalidnosti : 1 dan

- radniku kojem je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad : 2 dana

- invalidu Domovinskog rata : 2 dana

- sudioniku Domovinskog rata : 1 dan

- za invalidne osobe : 2 dana

3.Temeljem uvjeta rada:

- obavljanje poslova prodaje u izravnom kontaktu s korisnicima u T-Centru : 1 dan

- obavljanje poslova pružanja usluga vanjskim korisnicima putem telefona : 2 dana

- rad na visini iznad 3 m za koje je po propisima o zaštiti na radu potrebna alpinistička oprema : 2 dana 

- za radnike u T-centru kojima je radno vrijeme organizirano tako da naizmjenično izmjenjuju petodnevni i šestodnevni radni tjedan : 2 dana

U smislu odredbi ovog članka samohranim roditeljem se smatra roditelj:

- djeteta kojemu otac nije utvrđen

- izvanbračnog djeteta kojemu je roditelj utvrđen, a ne živi u zajedničkom domaćinstvu

- djeteta kojemu je dijete nakon razvoda braka povjereno na čuvanje i odgoj

- kojemu je bračni drug umro ili proglašen nestalim.

Gore navedeni kriteriji se primjenjuju kumulativno.

Za radnike s invaliditetom utvrđenim sukladno zakonu, trajanje godišnjeg odmora ne može biti manje od 5 tjedana (25 radnih dana), bez ograničenja u rasporedu korištenja godišnjeg odmora.

Neovisno o gore navedenim kriterijima radnik koji je roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju će imati pravo na 32 (trideset i dva) radna dana godišnjeg odmora.

Radnik koji se prvi put zapošljava, ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada kod Poslodavca.

Ako je radnik prvi put zasnovao radni odnos u tijeku kalendarske godine, a nema 6 (šest) mjeseci radnog staža neprekidno, ostvaruje pravo na godišnji odmor u toj godini, razmjerno vremenu provedenom na radu u toj godini, ali ne manje od 2 (dva) dana za svaki mjesec proveden na radu.

Radnik koji odlazi u mirovinu i/ili radnik kojem će radni odnos prestati zbog poslovno ili osobno uvjetovanih razloga ima pravo na puni godišnji odmor.

Radnik koji u tekućoj godini u cijelosti iskoristi broj dana svog godišnjeg odmora sukladno ovom članku imat će pravo ne raditi i dodatne dane uz naknadu plaće, a koji dani se ne ubrajaju u godišnji odmor i mogu se iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine prema sljedećim kriterijima:

1. Temeljem grupa složenosti:

- 1. do 8. platni razred : 1 dan

2. Temeljem radnog staža:

- više od 5 do 25 godina radnog staža : 1 dan

- više od 25 godina radnog staža : 3 dana

Članak 19.

Poslodavac, uz savjetovanje s Radničkim vijećem, uvažavajući potrebe organizacije rada i osobne potrebe radnika, donosi plan godišnjih odmora do 31. prosinca za tekuću godinu u kojem utvrđuje trajanje i raspored godišnjeg odmora.

Iznimno za 2016. godinu Plan i raspored godišnjih odmora utvrdit će se do 29. veljače 2016. godine uz savjetovanje s Radničkim vijećem.

Iznimno, godišnji odmor za 2016. godinu u razdoblju do 29. veljače 2016. godine radnik može koristiti uz dogovor s nadređenom osobom.

Članak 20.

Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora mora sadržavati sve kriterije mjerodavne u vrijeme donošenja Odluke temeljem kojih je radniku utvrđena dužina godišnjeg odmora i vrijeme u koje će radnik koristiti godišnji odmor.

Kod kriterija radnog staža uzimaju se u obzir pune godine radnog staža koje će radnik napuniti do kraja kalendarske godine za koju se godišnji odmor utvrđuje.

Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora dostavit će se radniku elektronskim putem, odnosno, ukoliko je to nemoguće, uručiti u pisanoj formi, najkasnije 15 (petnaest) dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 21.

Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela, osim ako se s Poslodavcem drugačije ne dogovori.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje 2 (dva) tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju duljem od 2 (dva) tjedna.

Ako radnik zatraži, a organizacija posla to dozvoljava, radniku će se omogućiti korištenje neprekidnog godišnjeg odmora u trajanju duljem od 2 (dva) tjedna.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Po jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti 2 (dva) puta godišnje na dan koji želi, a još jedan dan ako postoji mogućnost, ali uz obvezu da o tome najmanje 2 (dva) dana ranije obavijesti Poslodavca.

Poslodavac može prije izrade plana godišnjeg odmora izraditi popis preporučenih pojedinačnih dana i razdoblja za korištenje kolektivnog godišnjeg odmora.

Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije, do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Iznimno od navedenog, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Članak 22.

- smrt djeda, bake i roditelja supružnika : 2 dana

- selidba : 3 dana 

- proglašena elementarna nepogoda : 5 dana

- teška bolest člana uže obitelji : 5 dana

- roditelju djeteta s težim smetnjama u razvoju : 5 dana

> odlazak radnika na sistematski pregled : 1 dan

> polazak djeteta u prvi razred osnovne škole (jedan roditelj) : 1 dan

- za sudjelovanje na kulturnim, sportskim i drugim priredbama do : 3 dana

- za volontiranje u društveno odgovornim aktivnostima (Gorska služba spašavanja i sl.) : 1 dan

- ili u drugim osobito važnim, nepredvidivim i neplaniranim slučajevima do : 5 dana

Radniku se plaćeni dopust odobrava na njegov osobni pisani zahtjev, koji je dužan obrazložiti, tj. navesti razloge i dokumentirati.

Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust, a najkasnije u roku od 7 dana od dana nastupa okolnosti.

Za svaki smrtni slučaj u godini radnik ima pravo na plaćeni dopust bez obzira na ograničenja iz stavka 1. ovog članka.

Članak 23.

Radnici - dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na 2 (dva) slobodna dana za svako darivanje krvi.

Ukupni broj dana na koji radnik ostvari pravo s osnova dobrovoljnog darivanja krvi tijekom godine ne može biti veći od 5 (pet) dana.

Pravo iz stavka 1. ovog članka radnik može isključivo koristiti tijekom kalendarske godine u kojoj je ostvareno i to u pravilu najkasnije u roku od 30 dana od kad je darovao krv, a sukladno dogovoru s neposredno nadređenom rukovodećom osobom.

Članak 24.

Poslodavac može radniku, ako organizacija rada to dozvoljava, na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust (npr. za njegu člana obitelji, izgradnju ili popravak kuće ili stana, liječenje, obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje i drugo).

IX. Zaštita na radu

Članak 25.

Članak 26.

Uvjeti za rad povjerenika zaštite na radu urediti će se posebnim Sporazumom sklopljenim između poslodavca i Povjereništva zaštite na radu najkasnije 60 dana od konstituiranja.

Povjereništvo zaštite na radu, odnosno povjerenici, imaju ista prava na uvjete rada kakva u Društvu ima Radničko vijeće i njegovi članovi, ako nije sklopljen Sporazum ili sklopljenim Sporazumom iz prethodnog stavka nije povoljnije riješeno.

Poslodavac je povjereniku dužan osigurati uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u propise i dokumentaciju Poslodavca vezanu uz zaštitu na radu.

Povjerenik zaštite na radu sukladno odgovarajućim zakonskim odredbama ne može biti doveden u nepovoljniji položaj niti pozvan na odgovornost za štetu ako je postupao sukladno svojim ovlastima utvrđenim zakonom, važećim propisima ili općim aktima Poslodavca.

Članak 27.

Povjerenici između sebe biraju koordinatore povjerenika i Glavnog koordinatora povjerenika radnika za zaštitu na radu.

Članak 28.

Zadatak je povjerenika radnika za zaštitu na radu da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini.

Članak 29.

Povjerenici između sebe biraju povjerenike koji će te poslove obavljati u punom radnom vremenu, s time da se za vrijeme važenja Ugovora utvrđuje pravo na 5 (pet) takvih povjerenika, tj. koordinatora povjerenika zaštite na radu.

Povjerenici imaju pravo na naknadu plaće za 6 (šest) sati rada tjedno, uz prethodnu obavijest neposrednom rukovoditelju i Glavnom koordinatoru povjerenika radnika za zaštitu na radu.

Sa povjerenikom zaštite na radu koji te poslove obavlja u punom radnom vremenu, Poslodavac će u roku od 30 dana od stupanja na snagu Ugovora sklopiti dodatak ugovora o radu kojima će se regulirati prava i obveze navedenog povjerenika u skladu sa ovim Ugovorom za vrijeme obavljanja dužnosti.

Članak 30.

Ukoliko se kod Poslodavca radnicima isplaćuje nagrada, povjerenici radnika za zaštitu na radu koji tu dužnost obavljaju u punom radnom vremenu imaju pravo nagradu u visini prosječne nagrade najniže razine organizacijske cjeline sukladno ugovoru o radu.

Članak 31.

Povjerenici koji rade u punom radnom vremenu imaju pravo i obavezu sudjelovanja na zajedničkim sastancima odjela, te osposobljavanje i edukaciju za radno mjesto za koje imaju sklopljen ugovor o radu.

Članak 32.

Ozljeda radnika na team buildingu u organizaciji Poslodavca tretirat će se kao ozljeda na radu.

X. Posebna zaštita radnika kojima je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad, neposredna opasnost od nastanka invalidnosti i radnika pred mirovinom

Članak 33.

Plaća radnika kod kojeg postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, , prigodom ponude izmijenjenog ugovora o radu, sukladno Zakonu o radu, ne može biti manja od plaće iz ugovora o radu kojeg je imao na dan utvrđenja navedenih okolnosti.

Prava navedena u stavku 1. ima i radnik kod kojeg je došlo do promjene radnog mjesta zbog njegove umanjene radne sposobnosti nastale kao posljedica ozljede na radu.

Članak 34.

Radniku kojem nedostaje 2 (dvije) godine ili manje do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu ne može se ponuditi ugovor o radu s mjesečnom plaćom manjom od one koju je temeljem ugovora o radu imao do tada.

Pravo iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na primanja radnika temeljem posebnih ugovora.

XI. Radničko vijeće

Članak 35.

Radničko vijeće broji 19 članova.

Radničko vijeće izabire 5 (pet) članova koji će poslove za Radničko vijeće obavljati u punom radnom vremenu.

Članovi Radničkog vijeća koji u punom radnom vremenu obavljaju poslove za Radničko vijeće imaju pravo i obavezu sudjelovanja na zajedničkim sastancima odjela, te osposobljavanje i edukaciju za radno mjesto za koje imaju ugovor o radu.

Predsjednik ili član Radničkog vijeća koji je poslove za Radničko vijeće obavljao u punom radnom vremenu, nakon prestanka obavljanja tih poslova u punom radnom vremenu, a nakon stupanja na snagu Ugovora, ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Sa članom Radničkog vijeća koji te poslove obavlja u punom radnom vremenu, Poslodavac će u roku od 30 dana od stupanja na snagu Ugovora sklopiti dodatak ugovora o radu kojima će se regulirati prava i obveze navedenog člana Radničkog vijeća u skladu sa ovim Ugovorom za vrijeme obavljanja dužnosti.

Članak 36.

Ovlasti i uvjeti za rad Radničkog vijeća, uredit će se posebnim sporazumom između Poslodavca i Radničkog vijeća najkasnije 60 dana od konstituiranja.

Članak 37.

Ukoliko se kod Poslodavca radnicima isplaćuje nagrada, član Radničkog vijeća koji tu dužnost obavlja u punom radnom vremenu ima pravo na nagradu u visini prosječne nagrade najniže razine organizacijske cjeline sukladno ugovoru o radu.

XI.a. Uvjeti za rad sindikata

Članak 38.

Radnici imaju pravo na slobodno sindikalno organiziranje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, Zakonom o radu, Statutom sindikata i ovim Ugovorom te drugim primjenjivim propisima i ugovorima.

Poslodavac uvažava osnovno pravo na slobodu udruživanja, kao i pravo na kolektivne pregovore u okviru Zakona, Ugovora i međusobnih sporazuma.

Poslodavac se opredjeljuje za otvorenu suradnju koja se temelji na povjerenju s demokratski legitimnim zastupanjem radnika koje počiva na konstruktivnom društvenom dijalogu u cilju pravičnog usuglašavanja interesa Poslodavca i radnika.

Članak 39.

Sindikati samostalno odlučuju o načinu rada i zastupanju interesa svojih članova kod Poslodavca.

Članak 40.

Sindikalni povjerenik za svoj sindikalni rad odgovara samo članstvu i tijelima sindikata.

Sindikalni povjerenik, zbog sindikalnih aktivnosti kojima se štite prava i interesi zaposlenih u skladu sa statutom sindikata, zakonskim propisima i aktima poslodavca, ne može biti prozvan na bilo kakvu odgovornost ili doveden u nepovoljan položaj.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ne smije biti spriječena ili ometana ukoliko on djeluje u skladu sa statutom sindikata, Zakonom o radu i ostalim važećim propisima.

Članak 41.

Sindikat ima pravo na jednog zaštićenog povjerenika na svakih 125 članova - radnika Poslodavca.

Svi zaštićeni povjerenici istoga sindikata imaju pravo na 1,5 (jedan i pol) sat aktivnosti zajedno po članu u radnom vremenu tijekom godine s naknadom plaće.

Reprezentativni sindikat koji djeluje kod Poslodavca ima pravo za svakih započetih 650 članova na jednog zaštićenog povjerenika koji sindikalnu aktivnost obavlja puno radno vrijeme.

U vrijeme trajanja mandata i 6 (šest) mjeseci nakon isteka mandata zaštićeni sindikalni povjerenik ne može se bez suglasnosti sindikata:

- otkazati ugovor o radu

- na drugi način staviti ga u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.

Članak 42.

Sindikatu se osiguravaju sljedeći uvjeti:

- ustezanje članarina i sindikalnih financijskih potreba članovima sindikata putem obračunskih lista

- sloboda sindikalnog izvješćivanja sukladno važećim propisima i etičkim standardima te podjela tiska

Članak 43.

Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku omogućiti pristup radnim mjestima i podacima potrebnima za obnašanje njihove dužnosti te im omogućiti uvid u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika, sukladno internim aktima Poslodavca.

Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi s tom dužnosti smatra se ozljedom na radu kod Poslodavca.

Poslodavac može s pojedinačnim sindikatima sklopiti poseban Sporazum o uvjetima za rad sindikata.

Članak 44.

Sa sindikalnim povjerenikom koji po odluci sindikata sindikalnu aktivnost obavlja u punom radnom vremenu, Poslodavac će u roku od 30 dana od stupanja na snagu Ugovora sklopiti dodatak ugovora o radu kojima će se regulirati prava i obveze navedenih sindikalnih povjerenika u skladu sa ovim Ugovorom za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti.

Ukoliko se kod poslodavca radnicima isplaćuje nagrada, zaštićeni sindikalni povjerenik koji tu dužnost obavlja u punom radnom vremenu ima pravo na nagradu u visini prosječne nagrade najniže razine organizacijske cjeline za koju ima sklopljen osnovni ugovor o radu.

Zaštićeni povjerenik, koji obavlja sindikalnu aktivnost u punom radnom vremenu, zadržava pravo na upućivanje na stručno usavršavanje s obzirom na poslove radnog mjesta za koje ima sklopljen ugovor o radu.

Zaštićeni povjerenik koji obavlja sindikalnu aktivnost u punom radnom vremenu ima pravo po prestanku sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto sukladno ugovoru o radu, a ukoliko to radno mjesto više ne postoji, onda na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i znanju.

Članak 45.

Sindikat je obvezan Poslodavca pisano izvijestiti o imenima zaštićenih povjerenika i trajanju njihovog mandata u roku od 15 dana od dana njihova imenovanja.

Sindikat ne može imenovati nove zaštićene sindikalne povjerenike unutar organizacijskih cjelina u kojima je iskazan višak radnika, mjesec dana prije početka savjetovanja utvrđenog viška radnika s Radničkim vijećem do zaključno okončanja postupka otkazivanja ugovora o radu radnika utvrđenih kao višak. Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku na temelju vjerodostojnog poziva sindikata, omogućiti izostanak s rada s naknadom plaće prigodom prisustvovanja sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima, osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inozemstvu minimalno 7 (sedam) radnih dana tijekom godine.

Članak 46.

Sindikalnom povjereniku koji sindikalnu aktivnost obavlja u punom radnom vremenu osiguravaju se sljedeći uvjeti:

- odgovarajuće namješten uredski prostor

- besplatno korištenje jednog fiksnog i jednog mobilnog telefonskog priključka u VPN sustavu Poslodavca

- pristup internetu, intranetu, e-mail adresa u domeni poslodavca na opremi u vlasništvu Sindikata

XII. Zaštita prava radnika

Članak 47.

U ostvarivanju prava radnika iz radnog odnosa radnik ima pravo zahtijevati zaštitu sukladno odredbama važećih propisa.

Zahtjev za zaštitu prava podnosi se Poslodavcu u roku određenom važećim propisima.

Poslodavac će informirati Radničko vijeće o uručenim upozorenjima na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza ugovora o radu radnicima koji krše obveze iz radnog odnosa.

XIII.Zaštita dostojanstva radnika, te postupak i mjere zaštite od diskriminacije

Članak 48.

Članak 49.

Poslodavac će posebnom odlukom imenovati ovlaštenu osobu za primanje i rješavanje pritužbi vezano uz zaštitu dostojanstva radnika.

U slučaju bilo kojeg oblika uznemiravanja i spolnog uznemiravanja radnik je dužan odmah o tome obavijestiti Poslodavca, ili osobu koju je poslodavac za to ovlastio.

Isticanje pritužbe može se dati usmeno na zapisnik ili pismeno poštom, putem telefax-a ili e-maila.

Pritužba u pravilu treba biti obrazložena, te ukoliko je moguće sadržavati više podataka o događaju i svjedocima, kako bi Poslodavac mogao što točnije ispitati pritužbu, te s tim u vezi poduzeti odgovarajuće mjere.

Članak 50.

U postupku rješavanja pritužbi radnika, imenovana osoba može, ako ocijeni potrebnim, ispitati radnika koji je pritužbu podnio, zatražiti izjašnjavanje osoba u odnosu na koje je podnesena pritužba, utvrditi način i okolnosti uznemiravanja te izvesti i druge dokaze u svrhu utvrđenja relevantnih činjenica te o svemu sastaviti zapisnik koji potpisuje imenovana osoba za rješavanje pritužbi i radnik koji je podnio pritužbu, a mogu ga potpisati i druge osobe koje su sudjelovale u postupku.

Imenovana osoba je obvezna štititi privatnost i dostojanstvo svih sudionika. Svi prikupljeni podaci i činjenice predstavljaju poslovnu tajnu. Povreda odredbi o tajnosti podataka od strane imenovane osobe iz stavka 1. ovog članka., predstavlja tešku povredu ugovora o radu.

Sve podatke koji se prikupe tokom postupka povodom pritužbe radnika, Poslodavac će držati u strogoj tajnosti.

Članak 51.

Nakon primitka pritužbe Poslodavac će o istoj pismeno odlučiti u što kraćem roku, a najkasnije u roku od 8 (osam) dana.

Ukoliko se pokaže da je pritužba neosnovana Poslodavac će o tome izvijestiti radnika koji je podnio pritužbu.

XIV.Odgovornost radnika

Članak 52.

O odgovornosti radnika u svezi sa savjesnim i stručnim obavljanjem poslova uz upute Poslodavca i o odgovornosti radnika za štetu Poslodavcu, odlučuje se sukladno važećim propisima i općim aktom Poslodavca.

XV.Obrazovanje radnika

Članak 53.

Prilikom obrazovanja radnici koje je Poslodavac uputio na obrazovanje imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

- za svaki ispit : 1 dan

- za završni rad : 3 dana

Radnicima koje Poslodavac nije uputio na obrazovanje ovlaštena osoba u suradnji sa Sektorom za razvoj kompetencija ljudskih resursa može odobriti plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

- za svaki ispit : 1 dan

- za završni rad : 3 dana

Plaćeni dopust za svaki ispit podrazumijeva mogućnost korištenja plaćenog izostanka s rada samo jednom za pojedini predmet/kolegij.

Međusobna prava i obveze između Poslodavca i radnika, koji je upućen na obrazovanje od strane Poslodavca, uređuju se posebnim ugovorom.

XVI.Plaće, naknade plaća i ostala materijalna prava

Članak 54.

Platni razredi objedinjavaju grupe poslova koji su isti ili slični po razini složenosti, odgovornosti te znanju, iskustvu i kompetencijama potrebnima za njihovo uspješno obavljanje.

U slučaju izrade novog sustava plaća Poslodavac će prije donošenja odluke o novom sustavu plaća o tome upoznati - sindikate potpisnike Ugovora.

Članak 55.

Plaća i naknada plaće isplaćuje se do 15. u mjesecu za protekli mjesec.

Prilikom isplate plaće, naknade plaće i ostalih isplata, poslodavac će radniku uručiti obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće i ostalih isplata.

Obračun iz stavka 2. smatra se uručenim u trenutku kada postane dostupan radniku u elektronskom sustavu Poslodavca.

Članak 56.

Osnovna mjesečna bruto plaća radnika kreće se unutar raspona plaća platnog razreda ovisno o učinku radnika te potrebnom znanju, iskustvu, odgovornosti i kvaliteti obavljanja posla.

Osnovna mjesečna bruto plaća radnika osnovica je za obračun dodataka plaće za rad u posebnim uvjetima rada, nagrade i naknada plaće.

Poslodavac ima pravo radniku koji se prvi put zapošljava odrediti mjesečnu osnovnu plaću u visini od 90% osnovne plaće radnog mjesta za koje je sklopio ugovor o radu najdulje prvih 6 mjeseci, nakon čega radnik stječe pravo na osnovnu plaću radnog mjesta za koji je sklopio ugovor o radu.

Članak 57.

Članak 58.

Radniku se može isplatiti nagrada ovisno o ukupnom ostvarenju ciljeva.

Članak 59.

- za rad na dane blagdana i neradne dane : 50%

- za rad subotom : 10%

Kad radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću po više osnova, ukupno povećanje ne može iznositi više od 60%.

Članak 60.

U slučaju izvanrednog prekovremenog rada (intervencije) radniku pripada iznos od 170% njegovog radnog sata za utrošeno vrijeme.

Prigodom obračuna povećane plaće za intervenciju ne uzimaju se istodobno i povećanje plaće za rad u posebnim uvjetima (noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i drugo).

Članak 61.

Članak 62.

Članak 63.

Radnik odlučuje želi li da mu se regres u iznosu od 1.250,00 kn uplati kao regres ili da se u cijelosti uplati u dobrovoljni mirovinski fond T-HT-a tijekom godine u jednakim mjesečnim iznosima.

Svoju odluku iz stavka 2, radnik je dužan priopćiti Poslodavcu najkasnije do 30. siječnja tekuće godine.

Radnik ima pravo na regres i Božićnicu u iznosu razmjerno vremenu provedenom na radu kod Poslodavca tijekom godine. .

Poslodavac će radnicima isplatiti iznos regresa u lipnju tekuće godine, a iznos Božićnice u prosincu tekuće godine.

Članak 64.

Radnicima koji se odluče za uplate u Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT-a na radnikov račun u Zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu T-HT-a uplatit će se ukupan iznos godišnje prigodne nagrade u visini iznosa regresa sukladno članku 63. Ugovora.

Radnicima kojima radni odnos prestaje zbog poslovno uvjetovanih razloga, a u Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT-a im je u tekućoj godini uplaćeno manje od iznosa utvrđenog u prethodnom stavku, razlika do tog iznosa će im biti isplaćena zajedno s otpremninom.

Članak 65.

Ako radnik ima boravište (prebivalište) izvan mjesta rada ima pravo na 55% cijene karte najpovoljnije za Poslodavca za istu relaciju bez predočenja mjesečne putne karte.

Minimalna naknada za ovu kategoriju radnika je jednaka visini cijene mjesečne karte javnog gradskog prijevoza u mjestu rada i ne može biti manja od cijene mjesečne karte javnog gradskog prijevoza u sjedištu poslodavca (Zagreb).

Radnici koji imaju boravište (prebivalište) izvan mjesta rada i donose kao dokaz mjesečnu putnu kartu za međumjesnu relaciju, imaju pravo i na naknadu za mjesni prijevoz u mjestu rada uz predočenje mjesečne putne karte za javni gradski prijevoz u mjestu rada.

Ako radnik koji ima boravište (prebivalište) izvan mjesta rada ne predoči mjesečnu putnu kartu za javni gradski prijevoz u mjestu rada, nema pravo na nadoknadu za mjesečni mjesni prijevoz u mjestu rada.

Ako javni gradski prijevoz pokriva i međumjesnu relaciju, ostvaruje se pravo samo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza javnim gradskim prijevozom.

Prilikom korištenja mjesnog i međumjesnog prijevoza radnik je dužan koristiti onaj oblik prijevoza koji je najpovoljniji za Poslodavca, a radniku omogućava putovanje u vrijeme koje odgovara njegovom radnom vremenu.

Pravo na naknadu ostvaruje se neovisno o prisutnosti na radu, osim u slučaju izostanka s rada duljeg od 42 dana čije troškove snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Radnik je u roku od 30 dana nadležnoj organizacijskoj cjelini za obračun plaća i naknada dužan dostaviti potvrdu o promjeni cijene prijevoza na pojedinoj relaciji.

Poslodavac može samostalno odlučiti u kojim će slučajevima od radnika zatražiti potpisivanje izjave, pod punom materijalnom i radno-pravnom odgovornošću, o točnosti podataka dostavljenih Poslodavcu o prijavljenom prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu.

Ako tijekom primjene Ugovora dođe do povećanja ukupnih troškova prijevoza na posao i s posla većeg od 10%, potpisnici Ugovora se obvezuju preispitati i po potrebi sklopiti dodatak ovom Ugovoru koji regulira pitanje prijevoza na posao i s posla.

Troškovi prijevoza neće se isplatiti u mjesecu kolovozu u kalendarskoj godini, osim troškova međumjesnog prijevoza za one radnike koji predoče mjesečnu kartu za međumjesni prijevoz za predmetni mjesec.

Radnik koji koristi službeno vozilo za dolazak na posao i odlazak s posla, nema pravo na naknadu troškova prijevoza po osnovu javnog gradskog ili međugradskog prijevoza.

Članak 66.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu naknada prijevoznih troškova, troškova noćenja i dnevnica na način i u visini maksimalnog neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak i općim aktom Poslodavca.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo uređuju se na način kako je to uređeno općim aktom Poslodavca.

Članak 67.

Kada radnik radi na terenu izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno izvan mjesta rada udaljenijem od 30 km, isplaćuje mu se terenski dodatak u maksimalnom neoporezivom iznosu sukladno propisima važećima u trenutku svake pojedine isplate na ime troškova prehrane i drugih troškova na terenu, osim troškova smještaja i prijevoza koji se podmiruju na teret Poslodavca.

Pravo na terenski dodatak ima radnik koji na terenu provede dulje od 8 sati na sljedeći način:

• pravo na 50% terenskog dodatka ima radnik koji na terenu zajedno s putovanjem provede više od 8, a manje od 12 sati.
• pravo na 100% terenskog dodatka ima radnik koji na terenu zajedno s putovanjem provede više od 12 sati.
• pravo na 20% terenskog dodatka ima radnik kojem je na terenu osiguran smještaj, doručak, ručak i večera.

Članak 68.

Uporabu vlastitog vozila u službene svrhe odobrava ovlaštena osoba Poslodavca.

Naknada troškova za uporabu vlastitog vozila za službene potrebe isplaćuje se u visini neoporezive naknade utvrđene Pravilnikom o porezu na dohodak.

Članak 69.

Radniku koji zbog potrebe posla seli u drugo mjesto rada priznaju se selidbeni troškovi:

- prijevoz radnika, članova obitelji i stvari

- dnevnica radniku za vrijeme putovanja od mjesta prebivališta do mjesta preseljenja. 

Članak 70.

Poslodavac će nadalje sklopiti i policu inozemnog putnog zdravstvenog osiguranja s ovlaštenim osiguravajućim društvom, a kojom će obuhvatiti sve radnike Poslodavca.

Članak 71.

Poslodavac će isplatiti radnicima prigodnu isplatu (poklon-bon) za Uskrs u visini od 400,00 kn.

U slučaju promjene poreznih propisa na način da neoporezivi dar u naravi za Uskrs iznosi manje od utvrđenog u prethodnom stavku, tada će Poslodavac isplatiti dar u bruto vrijednosti od 400,00 kn.

Članak 72.

Pod plaćom iz stavka 1 . ovog članka, podrazumijeva se prosječna mjesečna bruto plaća koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu u koju ne ulaze povremena davanja kao što su regres, Božićnica, druge nagrade i sl.

U slučaju kad Poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog poslovno ili osobno uvjetovanog razloga, i istodobno radniku predloži sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora), radnik ima pravo na otpremninu u skladu sa Zakonom o radu.

Radnik kojemu Poslodavac otkazuje zbog skrivljenog ponašanja, nema pravo na otpremninu.

Članak 73.

Kada radnik odlazi u mirovinu, radnik ima pravo na otpremninu u visini neoporezivog iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak

Članak 74.

5. Nastanak teške invalidnosti - tjelesnog oštećenja radnika 10.000,00 kn

- radnika koji s preostalom radnom sposobnošću radi s polovicom punog radnog vremena

- radnika s tjelesnim oštećenjem preko 51%

Prava iz točke 3. ostvaruju se jednokratno i dokazuju pravomoćnim rješenjem mjerodavne komisije izdanim nakon početka važenja ovog akta.

6.Za neprekidno bolovanje duže od 180 dana jednom godišnje 10.000,00 kn

7.Za korištenje drugih 6 (šest) mjeseci rodiljnog dopusta 1.200,00 kn mjesečno

8.Radniku za rođenje i/ili posvojenje djeteta pripada naknada u visini neoporezivog iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak.

Članak 75.

Radniku ili njegovoj obitelji može se isplatiti pomoć u visini koju odredi Poslodavac za slučaj otklanjanja posljedica od proglašene elementarne nepogode i težih bolesti koje iziskuju povećane troškove liječenja.

Članak 76.

Sredstva za prigodne darove djeci radnika isplaćuju se svakom radniku po djetetu do 15 godina starosti navršenih u tekućoj godini u iznosu od 600,00 kn.

Djeci radnika koji su samohrani roditelji, djeci s poteškoćama u razvoju kao i djeci radnika iz obitelji sa četvero i više djece isplaćuju se svakom radniku po djetetu do 15 godina starosti navršenih u tekućoj godini bruto iznos od 3.000,00 kn.

U slučaju promjene poreznih propisa na način da neoporezivi dar djetetu iznosi manje od utvrđenog u prethodnom stavku, tada će Poslodavac isplatiti dar u bruto vrijednosti.

Navedeni iznos biti će isplaćen radnicima koji na dan isplate imaju sklopljen ugovor o radu s Poslodavcem.

Članak 77.

a isplata teče od 1. u mjesecu kada je školovanje počelo, odnosno od dana nastupa smrti radnika.

Djeci samohranih roditelja isplaćuje se novčana pomoć za školovanje jednom godišnje u neto iznosu, a najkasnije do 1. rujna u tekućoj godini i to:

- za djecu predškolskog uzrasta (godinu dana prije škole) 675,00 kn

- za djecu u osnovnoj školi 1.100,00 kn

- za djecu u srednjoj školi 1.500,00 kn

U smislu odredbi ovog i prethodnog članka samohranim roditeljem se smatra roditelj:

- djeteta kojem otac nije utvrđen

- izvanbračnog djeteta kojem je roditelj utvrđen, ali ne živi u zajedničkom domaćinstvu, a drugi roditelj ostvaruje pravo na dječji doplatak

- djeteta kojem je dijete nakon razvoda braka povjereno na čuvanje i odgoj, a roditelj ostvaruje pravo na dječji doplatak

- kojem je bračni drug umro ili proglašen nestalim.

Članak 78.

Sistematski zdravstveni pregledi iz stavka 1. ovog članka ne odnose se na zdravstvene preglede koji se moraju provesti temeljem važećih propisa.

Poslodavac će jednom godišnje održati sportske susrete radnika.

XVII. Socijalna klauzula

Članak 79.

U slučaju viška radnika radniku će se ponuditi posao kod Poslodavca u skladu s njegovim poslovnim potrebama, pod uvjetima da radnik zadovolji uvjete za ponuđeno radno mjesto te da radnik prihvati uvjete radnog mjesta koje mu se nudi. Poslodavac se u takvom slučaju obvezuje na transparentan način provesti postupak te će o tome informirati sindikate potpisnike Ugovora i Radničko vijeće.

Poslodavac se obvezuje pri zbrinjavanju viška radnika voditi računa o posebno osjetljivim kategorijama radnika kao što su radnici sa pet i više uzdržavanih članova obitelji, jedan od dva člana iste obitelji koji su istovremeno proglašeni viškom, te radnicima s osobito teškim socijalnim statusom.

Ukoliko radnik prelazi na posao unutar HT Grupe, sporazumno ili uslijed statusne promjene, radniku se priznaje kontinuitet radnog staža.

U eventualnom slučaju outsourcinga određene poslovne cjeline Poslodavca ?, Poslodavac će u ugovoru kojim se regulira prijenos ugovora o radu na novog poslodavca s potencijalnim partnerom uložiti najbolje napore kako bi se postigao sljedeći dogovor:

• primjenu prava iz Kolektivnog Ugovora HT d.d. na radnike čiji se ugovori o radu prenose u razdoblju od 1 (jedne) godine od dana prijenosa ugovora o radu
• zaštitu od poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu u razdoblju od 1 (jedne) godine od dana prijenosa
• nakon prestanka prava iz podstavka 1 i 2 radnici HT d.d. čiji su ugovori o radu preneseni na partnera u pogledu svojih prava biti će jednako tretirani kao i radnici partnera

XVIII. Završne Odredbe

Članak 80.

Ovaj Ugovor se sklapa na određeno vrijeme.

U roku iz stavka 2. ovog članka ugovorne strane mogu ugovoriti i produženo važenje Ugovora.

Ugovorne stranke obvezuju se započeti pregovore najkasnije 1. svibnja 2017. godine.

Poslodavac će uskladiti Pravilnike najkasnije u roku od 90 (devedeset) dana, a u tom razdoblju ne primjenjuju se odredbe Pravilnika koje su drugačije regulirane u odredbama ovog Ugovora.

Članak 81.

Ovaj Ugovor se objavljuje u Glasniku HT d.d. - službenom glasilu Poslodavca.